Hum (Buzet)

Hum
Država	Hrvatska
Županija	Istarska
Općina/grad	Buzet
Koordinate	45°20′53″N 14°02′53″E
Poštanski broj	52420 Buzet
Autooznaka	PU
Hum Hum na zemljovidu Hrvatske

Hum je naselje u sastavu Grada Buzeta u Istarskoj županiji. Ima svega 30 stanovnika i očuvane gradske institucije. Nalazi se u središnjoj Istri, 14 kilometara jugoistočno od Buzeta.

Hum se u često navodi kao najmanji grad na svijetu, no nije uvršten u Guinnessovu knjigu rekorda. Adminiatrativno, Hum zapravo uopće nije grad nego naselje u sklopu grada Buzeta, pa ni ne može konkurirati za spomenutu titulu.

Unutar očuvanih gradskih bedema dvije su male ulice, župna crkva Marijinog Uznesenja sagrađena 1802. godine, romanička crkva sv. Jeronima iz 12. stoljeća, oslikana freskama pod bizantskim utjecajem, s mnogo glagoljskih natpisa i grafita, Majstora Antuna iz Padove (Kašćerge).

U Humu je do danas sačuvan običaj "biranja župana na leto dan" kad svi muškarci iz župe u gradskoj loži urezivanjem glasova na drveni štap "raboš" biraju seoskog poglavara. Poznata je gastronomska ponuda Humske konobe, jedinog mjesta gdje se može dobiti "biska", ljekovita rakija od imele, spravljena prema stoljećima starom receptu.

Poznat je po svojoj Aleji glagoljaša. Vrata Huma, kroz koja se ulazi u Hum, posljednje je obilježje spomenute Aleje. Vrata su metalna, a okolo se nalazi dvanaest medaljona koji prikazuju mjesece.

Povijest

Grad Hum smješten je u sjeveroistočnom, pograničnom kraju Istre.Tu se već u doba rimske dominacije formira limes s utvrdama, a i granice kasnijih političkih formacija što su dijelile istarski poluotok prolazile su tim područjem. Hum se prvi put spominje 1102. godine (kao »castrum Cholm«). Od tog ranog razdoblja pa sve do kraja 18. stoljeća Hum je imao funkciju pogranične utvrde — najprije u sklopu Akvilejske patrijaršije (1102—1412), a zatim u sastavu venecijanskog posjeda (1412—1797). Humski kaštel izgrađen je vjerojatno u11. stoljeću. Premda kaštel više nije sačuvan, analizom geomorfoloških faktora i urbanističke organizacije naselja može se zaključiti da je bio smješten na povišenoj zaravni u zapadnom dijelu grada. Uz kaštel se formira već u razdoblju 11—12. stoljeća minijaturno utvrđeno podgrađe longitudinalne strukture. Bitne odrednice tlocrtnoprostome organizacije grada kao i njegov perimetar zacrtani su već u tom razdoblju. Od tri niza kuća ustanovljeno je da je središnji najstariji, što dokazuje njegova parcelacija s malim kvadratičnim građevnim česticama, kao i struktura zida, dok su ostala dva niza oblikovana postupno u dužem vremenskom rasponu prigrađivanjem kuća uz uzdužne gradske zidove. Takva pravilna organizacija, koja se razlikuje od »organičkog« rasta ranosrednjovjekovnih naselja, karakteristična je za planirana, kolonizirana pogranična naselja, kojima je pripadao i Hum. U doba dominacije Akvileje (1102—1412) Hum doživljava prosperitet. Tada se odvija pojačana građevna djelatnost, koja je s jedne strane posljedica sudjelovanja feudalca — gospodara kaštela — u umjetničkom životu grada, a s druge strane konstituiranja komunalnog uređenja. Javni prostori naselja — trg i ulice — oblikuju se u urbanom smislu, a spomenici iz tog doba — romanička grobna kapela sv. Jeronima s romaničko-bizantskim freskama ( 12. stoljeće) i romaničko-gotički zvonik-kula (14. stoljeće) — odlikuju se naglašenim stilskim osobinama i visokom umjetničkom kvalitetom. Venecijanska okupacija Huma 1412. godine počinje rušenjem zidina. Tek u 16. stoljeću odvija se novi građevni polet — podižu se renesansne fortifikacije, adaptiraju se ili grade: gradska loža, žitnica, nova župna crkva, jednoredni središnji niz kuća tlocrtno se udvaja. Izvedba tih građevina je, međutim, rustificirana, što je posljedica tadašnjih teških prilika u Istri. Posljednje razdoblje pripadnosti Huma Veneciji započinje polaganim oporavkom grada od razaranja u uskočkom ratu (1612—1618). Ta obnova manifestira se isključivo u gradnji stambenih kuća na starijim parcelama, a pojačana je i izgradnja uz gradske zidove koji u to vrijeme gube obrambenu funkciju. Nakon pada Venecijanske Republike 1797. godine Hum se sve do I.svjetskog rata nalazi u sastavu Austrije, izuzev kratkog razdoblja francuske dominacije (1805—1815). Tijekom 19. stoljeća Hum gubi svoj nekadašnji fortifikacijski te istaknutiji urbani značaj. Međutim, izgradnja ima sve do kraja tog stoljeća gradsko obilježje, a i nova velika župna crkva, podignuta 1802. godine na mjestu kaštela, pokazuje izrazite stilske, klasicističke osobine. Znakovi ruraliziranja Huma

pojavljuju se tek krajem 19. stoljeća. Za okupacije Italije između dva svjetska rata u Humu nema građevne djelatnosti. Nakon II. svjetskog rata nastavlja se stagnacija i postupna ruralizacija, ali se također javlja i nastojanje za revitalizacijom grada i obnovom spomenika. Problem cjelovite revitalizacije Huma trebat će tek riješi.

U Humu prvi put se spominje hrvatska plemićka obitelj Korijenić-Neorić,koja će se kasnije spominjati u Dalmaciji (Trogir i Neorić).

Prema legendi Hum je nastao kada su divovi gradili gradove u dolini Mirne, područje u središnjoj Istri, koje uključuje prekrasne gradove na brežuljcima kao što su Motovun, Roč i Bale. Nisu htjeli baciti preostalo kamenje te su od njega na kraju izgradili Hum.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u Humu obitava 17 stanovnika.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, naselje je imalo 30 stanovnika.

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.

broj stanovnika	84	91	101	102	114	119	976	851	86	67	40	24	32	23	17	30
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.

Napomena: U 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja Brnobići, Erkovčići, Kotli i Kras, a u 1931. za naselja Benčići i Duričići. Nekada je gradić Hum imao čak troje gradskih vrata. Danas su sačuvana glavna kroz koja se ulazi u gradić. Nekada su imala drvene vratnice koje su potpuno propale. Projektom "Aleja glagoljaša" Hum je dobio nova vrata, izrađena po nacrtu Želimira Janeša, a napravljena u pulskom brodogradilištu „Uljanik“. Na njima je natpis „Tom malom gradiću u pohode dođi, na kamenu tvrdu toplina vri“. Vrata vode kroz gradsku palaču (Polaču) u čijem je prizemlju (kroz koje prolazite) mali lapidarij.

Na vratima je i 12 medaljona, svojevrsni kalendar. Svaki medaljon prikazuje najtipičniju aktivnost istarskog seljaka u svakom mjesecu. Medaljon sa starcem koji sjedi uz ognjište tako simbolizira siječanj, medaljon s košnjom trave prikazuje lipanj, medaljon koji pokazuje žetvu označuje srpanj, onaj s kolinjem studeni....

Galerija

• 
  Hum
• 
  Crkva u Humu
• 
  Ulica

Poveznice

Nedovršeni članak Hum (Buzet) koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

https://hrcak.srce.hr/file/327860

http://www.hum.hr/razvojhuma.html

edited by hjjcgames