Rakija

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Tradicijsko pečenje rakije u Međimurju
Na ovoj skici prikazan je tradicijski
način destilacije (pečenja) rakije
Prikaz bugarske inačice kotla za pečenje rakije
Rakija u bocama različitih industrijskih proizvođača

Rakija (iz arapskog عرق/Arak, albanski: raki, makedonski i srpski: ракија, hrvatski: rakija, rumunjski: rachiu, bugarski: ракия; sve iz tur. rakı) ili žganica je žestoko piće slično vinjaku i votki, izrađeno destilacijom fermentiranog voća. Sadržaj alkohola obično iznosi oko 40 %, ali domaća rakija može biti jača, od 50 do 60 %. Prepečenica je dvostruko destilirana rakija, gdje sadržaj alkohola nekad prelazi čak i 60 %. Brlja je popularni naziv za jeftinu rakiju loše kvalitete i manjeg volumnog udjela alkohola.

Uz obalu Jadrana i općenito na sjevernom Mediteranu najviše se proizvodi lozovača. Rakija se smatra nacionalnim pićem mnogih slavenskih naroda[1]: u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Crnoj Gori, Makedoniji i Srbiji. Najpoznatija vrsta voćne rakije je šljivovica, koja se proizvodi postupkom pečenja ili destilacije provrelih (fermentiranih) šljiva. Po kvaliteti su poznate lička i slavonska šljivovica. Ostala voća osim grožđa i šljiva od koje se rakija proizvodi su marelice, kruške, jabuke, smokve, dunje, oraha i dr.

Rakija lozovača se radi od nusproizvoda kod pripremanja vina (lupine i taloga), a katkad poslije destilacije miješa s drugim sastojcima kao što su aromatične trave, med, višnje i lješnjaci. Destilacija se radi uglavnom u bakrenim kotlovima koji mogu biti konstruirani za diskontinuirani proces uglavnom za kućnu proizvodnju i diskontinuirani u industrijskoj proizvodnji. Kod pečenja domaće rakije u treba voditi računa o odvajanju prvog odtoka (oko 0.5% fermentiranog sadržaja) koji sadrži veliki udio štetnog metanola. Kad udio alkohola opadne ispod 25-30%, temperatura je porasla te tada rakija sadrži neke druge teške alkohole i nečistoće. Ta se otpadna rakija može upotrijebiti u sljedećoj destilaciji da se iskoristi korisni neštetni udio.

Evo pregleda važnijeg kemijskog sastava kod destilacije alkohola iz fermentiranog voća (i žitarica) i točke vrenja: aceton 56.5°C, metanol(drveni alkohol) - 64 °C, etil acetat - 77,1 °C, etanol - 78 °C, 2-propanol - 82 °C, 1-propanol - 97°C, voda - 100 °C, butanol - 116 °C, amil alkohol - 137,8 °C, furfural - 161 °C.

Savršena destilacija trebala bi biti između 78 i 82 °C, jer je tada etanol daleko dominantniji alkohol u rakiji koji u umjerenoj količini nije štetan za zdravlje.


Voće Naziv
Osnovni tipovi
šljiva šljivovica
grožđe lozovača/loza/komovica
marelica Mareličarka
kruška kruškovača, vilijamovka
jabuka jabukovača
dunja dunjevača
smokva smokvovača
S dodatcima
s travama travarica/trava
s orasima orahovača/orahovac
s medom medovača/medenica/medica
s višnjama višnjevac/višnjevača
s imelom biska

Rakija je u pravilu piće bez boje, osim kad joj se dodaju drugi sastojci. Neke vrste rakija se drže u drvenim bačvama (od hrasta) zbog dodatne arome i zlatne boje.

Preporučuje se piti rakiju iz posebnih malih čašica volumena od 0,3 do 0,5 dl.

Popularna je tradicijska teza da se jakost rakije može ocijeniti prema veličini krugova mjehurića ("vjenčić") koji nastaju kad je boca dobro protresena, ali je to nepouzdano. Također se to pogrješno rabi za mjerenje kakvoće likera. Pouzdana metoda određivanja jačine rakije je mjerenjem alkoholometrom.

Izvori[uredi VE | uredi]

https://www.copper-alembic.com/en/page/accurate-temperature-reading

Vidi još[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Wikisource-logo.svgWikizvor ima izvorni tekst na temu: Kako je postala rakija
Wikiquote-logo.svgNa stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: Rakija




Wine template.gif Nedovršeni članak Rakija koji govori o piću treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.