Islam Latinski: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki |
*/ Promet */ Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki |
||
Redak 23: | Redak 23: | ||
== Zemljopis == |
== Zemljopis == |
||
Nalazi se 19 kilometara sjeveroistočno od [[Zadar|Zadra]], u blizini [[Novigradsko more|Novigradskog mora]] i [[Velebit|Velebita]]. Graniči s [[Podgradina (Posedarje)|Podgradinom]], [[Rupalj|Rupljom]], [[Grgurice|Grguricama]], [[Islam Grčki|Islamom Grčkim]] i [[Posedarje|Posedarjem]]. Prostire se u [[Dužina|dužini]] od 2,02 km i [[Širine|širini]] od 2,19 km te na [[Površina|površini]] od 4,42 [[Četvorni kilometar|km<sup>2</sup>]] čineći 6. najveće naselje u Općini Posedarje. Naselje je dobro opskrbljeno [[Voda|vodom]], a to dokazuje prisutnost [[Rijeka (vodotok)|riječice]] Baščice. Naselje je pretežito [[Nizina|nizinskog]] [[Reljef|reljefa]], tj. nema nijednu [[Uzvisina|uzvisinu]]. |
Nalazi se 19 kilometara sjeveroistočno od [[Zadar|Zadra]], u blizini [[Novigradsko more|Novigradskog mora]] i [[Velebit|Velebita]]. Graniči s [[Podgradina (Posedarje)|Podgradinom]], [[Rupalj|Rupljom]], [[Grgurice|Grguricama]], [[Islam Grčki|Islamom Grčkim]] i [[Posedarje|Posedarjem]]. Prostire se u [[Dužina|dužini]] od 2,02 km i [[Širine|širini]] od 2,19 km te na [[Površina|površini]] od 4,42 [[Četvorni kilometar|km<sup>2</sup>]] čineći 6. najveće naselje u Općini Posedarje. Naselje je dobro opskrbljeno [[Voda|vodom]], a to dokazuje prisutnost [[Rijeka (vodotok)|riječice]] Baščice. Naselje je pretežito [[Nizina|nizinskog]] [[Reljef|reljefa]], tj. nema nijednu [[Uzvisina|uzvisinu]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra - javna aplikacija|url=https://oss.uredjenazemlja.hr/|access-date=2023-01-06|website=oss.uredjenazemlja.hr}}</ref> |
||
== Promet == |
|||
Kroz naselje prolazi [[autocesta A1]], [[Državna cesta D8|Jadranska magistrala]]; ceste Islam Latinski-Smilčić i Grgurice-Islam Latinski te [[Makadam|poljski putevi]].<ref name=":0" /> |
|||
== Povijest == |
== Povijest == |
Inačica od 6. siječnja 2023. u 20:52
Islam Latinski | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Zadarska |
Općina/grad | Posedarje |
Površina | 4,42 km2 [1] |
Koordinate | 44°11′13″N 15°26′34″E / 44.186886634422215°N 15.4427888427745°E |
Svetac zaštitnik | Sveti Nikola |
Dan mjesta | 6. prosinca |
Etnik | Islamljan / Islamljanka |
Ktetik | Islamsko |
Poštanski broj | 23242 Posedarje |
Autooznaka | ZD |
Islam Latinski na zemljovidu Hrvatske |
Islam Latinski je naselje u sastavu Općine Posedarje, u Zadarskoj županiji.
Zemljopis
Nalazi se 19 kilometara sjeveroistočno od Zadra, u blizini Novigradskog mora i Velebita. Graniči s Podgradinom, Rupljom, Grguricama, Islamom Grčkim i Posedarjem. Prostire se u dužini od 2,02 km i širini od 2,19 km te na površini od 4,42 km2 čineći 6. najveće naselje u Općini Posedarje. Naselje je dobro opskrbljeno vodom, a to dokazuje prisutnost riječice Baščice. Naselje je pretežito nizinskog reljefa, tj. nema nijednu uzvisinu.[2]
Promet
Kroz naselje prolazi autocesta A1, Jadranska magistrala; ceste Islam Latinski-Smilčić i Grgurice-Islam Latinski te poljski putevi.[2]
Povijest
Nastao je kao osmanska utvrda na mjestu hrvatskog srednjovjekovnog sela Učitelja Vas i ranosrednjovjekovne utvrde Vespeljevac koju je oko 1571. osvojio Ferhad-paša Sokolović. U 1577. utvrda je obnovljena i preimenovana u Sedd-i islam (Bedem islama). U XVII. st. bio je sjedište Islamske kapetanije ili Gornje krajine. Kao njezini kapetani u XVII. st. istaknuli su se članovi obitelji Beširagić. Od 1647. bio je u sastavu Mletačke Dalmacije, a od 1670. u posjedu obitelji Mitrović-Janković, iz koje potječe Stojan Mitrović (Janković). Današnje ime dobio je 1709. U Domovinskome ratu bio je okupiran 1991., a oslobođen je u siječnju 1993.[3]
Stanovništvo
Prema popisu iz 2021. naselje je imalo 317 stanovnika, a prema popisu iz 2011. 284 stanovnika.[4]
broj stanovnika | 348 | 325 | 221 | 200 | 228 | 268 | 572 | 602 | 477 | 561 | 641 | 653 | 606 | 688 | 436 | 284 | 314 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Znamenitosti
Crkva svetog Nikole
Župna crkva sv. Nikole biskupa smještena je na kosi jugozapadno od Novigradskog mora. Za vrijeme osmanske uprave tu se nalazila pogranična utvrda Bedem islama, sa statusom samostalne kapetanije. U 16. i 17. st. njegovi su gospodari kapetani Beširagići. Pod mletačkom upravom ima status serdarije. Župna crkva izgrađena je 1756., a obnovljena 1950. Teško je oštećena i zapaljena za vrijeme Domovinskog rata. Svi crkveni predmeti, kao i liturgijsko ruho uništeni. Nakon Domovinskog rata crkva je temeljito obnovljena, a sakristija proširena. Okoliš crkve je uređen te je asfaltiran prilaz. Ponovno je posvećena 4. kolovoza 1996. U crkvi se nalazi kameni oltar prema puku. Drveni retabl je obnovljen i krase ga tri kipa od poliestera: Srca Isusova, Srca Marijina i sv. Josipa. U crkvi su željezni ambon, postaje Križnoga puta, križ s korpusom od poliestera. Lijevo od retabla nalazi se kip sv. Nikole biskupa, zaštitnika župe i naslovnika crkve. U lađi crkve na drvenim podnožijima nalaze se kipovi apostola sv. Petra i sv. Pavla. Kor je proširen i uređen, a na sredini crkve nalazi se ćoka. Staro groblje je prije bilo oko crkve, međutim 1982. napravljeno je novo groblje 1,22 km istočno od crkve. Crkva i groblje služe mještanima Islama Latinskog i Islama Grčkog.[5]
Zeleni hrast
Spomenik prirode i rijetki primjerak drveća Zeleni hrast je zaštićen zbog svoje starosti (koja se procjenjuje na više od 250 godina), impresivnog habitusa i zanimljivih morfoloških karakteristika. Dugo u zimu je zelen (po čemu je i dobio ime) pa na sebe skreće veliku pozornost kako biologa i šumara, tako i samih prolaznika i turista. U povijesti je imao važne uloge - bio je vrlo uočljiv međaš kako između veleposjednika tako i za države poput Mletačke Republike i Osmanskog Carstva u 16. stoljeću, no teško je vjerovati da se radi o istom stablu koje se i danas nalazi na tom prostoru. Najvjerojatnije se radi o sukcesivnom pojavljivanju na istom lokalitetu starog stabla i njegovih potomaka koji su također dosegli impresivne dimenzije. Moguće je da je današnji stari hrast treća ili četvrta generacija starog Zelenog hrasta od prije 1000 godina. Uz Zeleni hrast su vezane narodne legende i tradicije. Jedna kaže da je u njegovoj blizini postojao još jedan malo manji veliki hrast koji su za vrijeme Drugog svjetskog rata talijanski fašisti odsjekli i koristili za ogrjev. Htjeli su posjeći i ovaj hrast, ali su im seljaci rekli da je to vučji ili vražji hrast te da ga ni puščano zrno ne može pogoditi. Talijanski vojnici su pucali u deblo, ali kad su pogledali, na stablu nije bilo nijedne rupe. Vojnici su povjerovali da je drvo magično, vražje i nisu ga posjekli. Znanstvena ispitivanja su pokazala da je križanac, ali su se mišljenja razilazila kod pitanja "roditelja". Ipak se prema njegovom staništu i morfološkim osobinama (poluzimzelenim lišćem i plutastom korom) najnovijim istraživanjima zaključilo da je hibrid cera (Quercus cerris) i hrasta plutnjaka(Quercus suber). Ovo mišljenje je potvrdila DNA analiza. Otkrićem hermafroditnih (dvospolnih) cvatova u krošnji Zelenog hrasta na dvije grančice, pokazala se njegova važnost i sa znanstvenog gledišta.[6]
Šport
Izvori
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ a b Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra - javna aplikacija. oss.uredjenazemlja.hr. Pristupljeno 6. siječnja 2023.
- ↑ Islam Latinski | Hrvatska enciklopedija. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 6. siječnja 2023.
- ↑ Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. srpnja 2015. Pristupljeno 7. srpnja 2013. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. travnja 2015. Pristupljeno 7. srpnja 2013. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ http://www.poslovna.hr/lite/nk-zeleni-hrast-93-islam-latinski-islam-latinski/400625/subjekti.aspx
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |