Koordinate: 44°10′58″N 15°29′08″E / 44.182819°N 15.485573°E / 44.182819; 15.485573

Podgradina (Posedarje)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Podgradina
Podgradina na karti Hrvatska
Podgradina
Podgradina
Podgradina na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava zadarske zupanije.gif Zadarska
Općina/Grad Posedarje
Najbliži (veći) grad Zadar
Svetac zaštitnik Duh Sveti
Dan mjesta Duhovi
Etnik Podgradinjar / Podgradinjarka
Ktetik Podgradinsko
Površina 18,69 km²
Nadmorska visina 168 m
Zemljopisne koordinate 44°10′58″N 15°29′08″E / 44.182819°N 15.485573°E / 44.182819; 15.485573
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 684
 - Gustoća 59 st./km²
Stanovništvo (2021.)
 - Ukupno 639
 - Gustoća 54 st./km²
 - Broj domaćinstava 215
Broj stanovnika
Podgradina (Posedarje, Zadarska) [uredi]
2001. 650
2011. 684
2021. 631
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Pošta 23242 Posedarje
Pozivni broj 023
Autooznaka ZD
Podgradina na karti Zadarska županija
Podgradina
Podgradina
Podgradina na zemljovidu Zadarske županije

Podgradina je naselje u sastavu općine Posedarje, Zadarska županija, sjeverna Dalmacija, Hrvatska. Nalazi se između Posedarja, Islama Latinskoga, Islama Grčkoga i Paljuva.

Ime[uredi | uredi kôd]

Naselje je dobilo ime po brdu Podgradina koje se nalazi u podnožju Gradine.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Podgradina je mjesto na završetku Ravnih kotara i obroncima koji se spuštaju u Novigradsko more, nalazi se 18,5 kilometara zračne linije istočno od Zadra, a cestom 27,8 kilometara. Graniči s Posedarjom, Islamom Latinskim, Islamom Grčkim i Paljuvom. Prostire se u dužini od 6,21 i širini od 3,01 km te na površini od 18,69 km2. Okolna naselja su Novigrad, Pridraga, Paljuv, Islam Grčki, Islam Latinski, Grgurice, Rupalj, Donji Kašić, Posedarje, Rovanjska, Maslenica, Slivnica, Vinjerac, Ždrilo. Najviša visinska točka Podgradine je Gradina (168 m).

Promet[uredi | uredi kôd]

Kroz naselje prolazu ceste Podgradina – Paljuv i Posedarje – Novigrad, smjerovi Karaula – Žuže, Nekići – Crnjci, Crnjci – Gospići, Šaline – Bratovići i Nekići – Perice koji su u potpunosti u Podgradini te mnogobrojni poljski putevi.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2021. Podgradina je imala 639 stanovnika. Stanovništvo živi u 215 kućanstava, a u naselju je 430 stanova. Od 639 stanovnika Podgradine 635 je Hrvata, 3 Bošnjaka i 1 Talijan.[1]

Naselje Podgradina: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
216
205
226
286
391
316
280
521
603
631
645
618
650
684
631
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1857. i 1869. podaci su sadržani u naselju Posedarje. Do 1948. iskazivano kao dio naselja. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Uprava[uredi | uredi kôd]

Podgradina je u razdoblju od 1811. do 1953. pripadala Općini Novigrad, zatim Općini Posedarje do 1962., pa staroj Općini Zadar od 1962. do 1992., a od 1992. ponovno pripada Općini Posedarje. Predsjednik Mjesnog odbora Podgradina je Zoran Nekić.

Dijelovi naselja[uredi | uredi kôd]

Podgradina se sastoji od sljedećih naselja:[2]

  • Nekići
  • Žuže
  • Gospići
  • Crnjci
  • Šaline
  • Baturi
  • Bratovići
  • Breulji
  • Pedići
  • Perice
  • Podgradinsko polje
  • Karaula
  • Gradina
  • Budim
  • Škrile
  • Karaula
  • Rezan
  • Prilaz
  • Grabinovac
  • Brižine
  • Kameno vrelo
  • Mirača
  • Lipac
  • Svinkalište
  • Vlačine
  • Gaj
  • Klanac
  • Benjin
  • Begovac
  • Cipac
  • Dražica
  • Lilovac
  • Matakov gaj
  • Klanac

Povijest[uredi | uredi kôd]

Naselje postoji već više od tri stoljeća, a nastalo je od nekadašnjih naselja Budima, koji se nalazio uz Novigradsko more i prestao postojati u 17. stoljeću jer nije bio mjesto stalnog boravišta pučanstva, već je privremeno služio kao sklonište senjskim uskocima u borbi protiv Osmanlija, na granici Mletačke Republike i Osmanskog Carstva. Nakon Morejskog rata 1684. stanovnici Budima sele se južnije, ispod brda Gradine, koje je još u antičko doba bilo važno strateško mjesto za Liburne i na kojem se nekad nalazila utvrda. Stanovnici susjednog mjesta Mirce, nazvanog po potoku Mirači, ujedinjuju se s Budimcima te formiraju novo naselje prozvano Podgradina.[3] Prostor Podgradine naselili su u 15. stoljeću Osmanlije, a oni su kasnije istjerani za vrijeme Morejskog rata. Na brdu Budimu još uvijek postoje ostatci osmanskih kuća.

Podgradina je u Domovinskom ratu bila djelomično okupirana do siječnja 1993., odnosno do operacije Gusar (Akcija Maslenica). Krajem 1991. godine na području bivše Općine Zadar jedna od najtežih situacija je bila u zoni 3, bojne 112. brigade, odnosno selima Pridraga, Paljuv, Novigrad i Podgradina. Nakon okupacije Kruševa i Jasenica od strane JNA i četnika, ova sela su bila u gotovo potpunom okruženju. Kontinuirano su izložena minobacačkoj i topničkoj paljbi s Debelog brda, iz Biljana Gornjih, Smilčića, Donjeg Kašića i Islama Grčkog. Tijekom 25. studenoga najveći broj žitelja Pridrage, Paljuva, Novigrada i Podgradine je autobusima uz pratnju Europskih promatrača iseljen u Zadar. Nakon iseljavanja civila iz navedenih sela JNA je ubrzala pripreme za napad na ta sela i njihovo osvajanje, što će uslijediti 31. prosinca 1991. godine, unatoč potpisanom Sporazumu o primirju "od Božića do Božića". Zapovijed o povlačenju šibenske satnije iz sastava 113. brigada HV s područja Paljuva zbog obrane Šibenika, koja je bila dobro naoružana protuoklopnim sredstvima, ručnim raketnim bacačima "osa" i "zolja" izvršena je 29. prosinca u noćnim satima. JNA i četnici 31. prosinca u ranim jutarnjim satima snažnom topničkom vatrom najavljuju tenkovskopješačke napade najprije na Paljuv, a zatim na Pridragu i Podgradinu. Snage JNA tenkovima su zaposjele brdo Gradinu u Podgradini pored mjesne crkve, jer su imali kontrolu nad cjelokupnim prostorom uz Novigradsko more. Na samom kraju 1991. godine okupirano, zapaljeno i opljačkano naselje oslobođeno je u vojno-redarstvenoj Akciji Maslenica, 22. siječnja 1993. godine. Prema podacima Udruge dragovoljaca i branitelja Domovinskog rata Podgradina, na području sela u ratnim stradanjima poginulo je 49 branitelja i civila.[4]

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenosti[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Kultura[uredi | uredi kôd]

Šport[uredi | uredi kôd]

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Zadarski - Koliko ljudi živi u selima, općinama i gradovima Zadarske županije? Evo cijelog popisa, pronađite i vi svoje mjesto... slobodnadalmacija.hr. 14. siječnja 2022. Pristupljeno 9. kolovoza 2022.
  2. Prostorni plan. opcina-posedarje.hr. Pristupljeno 11. kolovoza 2022.
  3. a b Podgradina. Župe i dekanati Zadarske nadbiskupije. zadarskanadbiskupija.hr. Pristupljeno 15. kolovoza 2022.
  4. Zašto je Podgradina jedino mjesto u kojemu se Oluja ne slavi?. Dalmatinski portal. Pristupljeno 9. kolovoza 2022.
  5. Večernji list, Kako je novac iz Kartage završio kod Liburna?, objavljeno 23. kolovoza 2018., pristupljeno 7. srpnja 2021.
  6. Sveučilište u Zadru, U Novigradskom moru kod Posedarja otkriveni arheološki ostaci najstarije liburnske luke!, Zadarski.hr, Slobodna Dalmacija, objavljeno 5. lipnja 2020., pristupljeno 5. kolovoza 2022.
  7. Jurica Žuža-košarkaško dijete rata. Basketball.hr. Pristupljeno 11. kolovoza 2022.


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Podgradina (Posedarje) koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.