Podgradina (Posedarje)
| Podgradina | |
|---|---|
 Pogled na crkvu Duha Svetoga i dio naselja. | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Zadarska |
| Općina/grad | Posedarje |
| Najbliži veći grad | Zadar |
| Površina | 12,8 km2 [1] |
| Koordinate | 44°10′58″N 15°29′08″E / 44.182819°N 15.485573°E |
| Stanovništvo (2021.) | |
| ukupno | 631 [2] |
| – gustoća | 49 st./km2 |
| Svetac zaštitnik | Duh Sveti |
| Dan mjesta | Duhovi |
| Etnik | • Podgradinjanin • Podgradinjanka |
| Ktetik | podgradinski[3] |
| Odredišna pošta | 23242 Posedarje [4] |
| Pozivni broj | +385 (0)23 |
| Autooznaka | ZD |
  Podgradina Podgradina na zemljovidu Hrvatske | |
Podgradina je naselje u sastavu Općine Posedarje, u Zadarskoj županiji, u sjevernoj Dalmaciji, u Republici Hrvatskoj.
Naselje se razvilo podno brda Gradine pa otud i naziv »Podgradina«.[5]
Nedaleko od naselja su planine Velebit i Bukovica, Nacionalni park Paklenica te rijeka Zrmanja.
Graniči s Islamom Grčkim, Islamom Latinskim, Paljuvom i Posedarjem.[6] Prostire se na površini od 12,8 km2.
Na području Podgradine tri su brda: Gradina (165 m), Budim (76 m), Crnjikova glavica (114 m);[7] te pet potoka: Mirača, Slapača, Kameno vrelo, Grabinovac i Potok.[8] Obiluje i krškim izvorima.
- Crnjci
- Gospići
- Nekići
- Šaline
- Žuže
- Brižine
- Budim
- Cipac
- Ekonomija
- Gaj
- Gaj Benjin
- Gradina
- Gusarevac
- Karaula
- Klanac
- Lilovac
- Matakov gaj
- Podgradinsko polje
- Svinkalište
- Škrile
- Vlačine
Kroz naselje prolaze županijske ceste Ž6019 (Posedarje – Novigrad – Pridraga) i Ž6020 (Posedarje – Podgradina),[10] lokalne ceste L63066 (Podgradina – Pridraga) i L63160 [Podgradina (Ž6019 – Ž6020/L63066)].[11]
Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Podgradina je imala 631 stanovnika.
| broj stanovnika | 216 | 205 | 226 | 286 | 391 | 316 | 280 | 521 | 603 | 631 | 645 | 618 | 650 | 684 | 631 | ||
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Najčešća prezimena u Podgradini su Nekić, Crnjak, Perica, Gospić, Breulj, Vulesica, Šalina, Žuža, Batur, Budan, Nanić, Zubak, Gusar.[5]
Budin[14] ili Budim[15] bila je liburnska gradina, čiji se ruševni ostatci nalaze duž obala Novigradskoga mora.[14] Nalazila se na otprilike 1 km dugomu grebenu, a s istoka i zapada obrubljena je dvjema vododerinama.[14] Gradina je dopirala do Novigradskoga mora, što potvrđuje pronalazak liburnskih grobova koji su od mora bili udaljeni oko 50 metara.[16] Budinska gradina bila je terasasta zbog strmoga grebena, a pojedine terase bile su odvojene suhozidima.[17] Ruševna crkvica, koja vjerojatno potječe iz 17. stoljeća, nalazi se na gornjoj terasi gradine.[17]
Carlo Federico Bianchi spominje Budin i navodi da se »prema Posedarju, na jednom grebenu u gustoj šumici, nalaze ostaci starog kaštela Budina« te da se u ostatcima »nalazi crkvica u kojoj je pokopan Janko Mitrović Dede«.[17] Međutim, njegovi su navodi pogrešni budući da se Janko Mitrović nije zvao Dede te nije pokopan u toj crkvici, kao i zbog toga što Budin nije bio kaštel, već liburnska gradina.[17]
Budin se 1683. godine spominje kao privremeno naselje.[17] U Budinu je kao vođa uskokā privremeno boravio i serdar Stojan Janković.[17] Kapetan Budinjana bio je Milan Paić.[17]
| bez oružja | 74 |
| s oružjem | 107 |
| konjanici | 24 |
| Ukupno | 205 |
|---|
Podnovje je jedno od nestalih naselja novigradskoga distrikta.[18] Spominje se od 1219. do 1560. godine.[18] S njegove južne strane nalazio se Zahum, sa sjeveroistočne Posedarje, s jugozopadne Učitelja Vas i Tršćane, a sa sjeverne Medovi.[18] Ugarsko-hrvatski kralj Andrija II. spominje ga u svojoj povelji iz 1219., dok ga kralj Karlo Robert spominje u svojoj povelji iz 1322. godine; obojica Podnovje nazivaju Novi.[18] Bianchi spominje nestalo selo koje se u dokumentu iz 1479. spominje pod imenom Podovize; moguće je da se odnosilo na Podnovje.[18] Na nekoliko se mjesta Podnovje navodilo pod imenom Novo.[19]
Godine 1482. podnovljanski župnik Matej molio je, zajedno s kolegama iz ninske i zadarske biskupije, mletačke vlasti »da ga oslobode plaćanja dadžbina zbog šteta koje trpe od turskog pljačkanja stanovništva njihovih župa«.[18] Budući da je Podnovje imalo župnika, moguće je i da je imalo crkvu.[19]
U Podnovju su živjeli vlaški kapetani Žakman Lješevac i Petar Najčinović[18] te »ugledna vlaška obitelj čija su dva člana obnašala oficirsku dužnost«.[19] Posljednji Podnovljanin spominje se u Zadru 1564. godine, kada Podnovje vjerojatno više nije postojalo.[19]
Zahum je naziv za nekadašnje selo u novigradskome distriktu, smješteno južno od Podnovja.[19] Andrija II. spominje ga u povelji iz 1219. pod imenom Zachum, a Karlo Robert u povelji iz 1322. godine pod imenom Zachlem.[19] Bianchi mu pogrešno navodi ime i piše da je nekada »postojalo selo Zakon, koje se spominje u dokumentu iz 1479.«[20]
Zahum se spominjao od 1219. do 1561. godine pod imenima Zachum, Sachum, Zachlem, Xuachum, Xacon, Zakon i Zaton; njegovo pravo ime vjerojatno je bilo Zahum.[21]
Od njega nije ostalo nikakvih tragova.[21]
Mirce (ili Mirze) naziv je za nekadašnje selo nazvano po izvoru Mirači.[21] Bianchi navodi »da se nalazilo u ninskom području i da je o njemu riječ u dokumentu iz 1432.«, dok Raukar navodi da se nalazilo u novigradskome distriktu.[21] U listini bana Rolanda iz 1266. godine, selo Mich navodi se kao međaš posjeda ninske biskupije u Četiglavcu.[21] U povelji kralja Andrije I. iz 1219. godine spominje se Miraccha, dok se u povelji bana Stjepana II. iz 1249. godine spominje Mirac studenac.[21] Kralj Karlo Robert 1322. godine spominje selo Mircha.[21] Godine 1576. u dokumentu o obilježavanju mletačko-osmanske granice spominje se naselje Mioci.[21] Jakšić u svojim radovima navodi sva imena i poistovjećuje ih s Miračom u današnjoj Podgradini.[21]
Od sela Mirce nije ostalo nikakvih tragova.[21]
Selo Medovi spominje se jedino 1554. godine kao sjeverna granica Podnovja.[14] Nestalo je bez traga.[14]
Današnje naselje Podgradina nastalo je od nekadašnjega Budima[b] koji se nalazio uz Novigradsko more i prestao postojati u 17. stoljeću jer nije bio mjesto stalnog prebivališta stanovnika, već privremeno, te je služio kao sklonište uskocima koji su se borili protiv Osmanlija na nekadašnjoj granici Presvijetle Mletačke Republike i Osmanskoga Carstva. Nakon Morejskoga rata, stanovnici Budima sele se južnije – ispod brda Gradine koje je nekoć bilo važno za Liburne. Stanovnici susjednoga mjesta Mirce – nazvanoga po izvoru Mirači – ujedinjuju se s Budimcima u novo naselje prozvano Podgradina.[15]
Krajem 1991. godine, jedna od najtežih situacija na području bivše Općine Zadar bila je u zoni 3 bojne 112. brigade HV, tj. na području Novigrada, Paljuva, Podgradine i Pridrage. Nakon što su JNA i četnici okupirali Kruševo i Jasenice, ta su četiri naselja bila gotovo potpuno okružena i kontinuirano izložena topničkoj i minobacačkoj paljbi s Debeloga brda te iz Gornjih Biljana, Islama Grčkoga, Donjega Kašića i Smilčića.[22]
Dana 25. studenoga najveći broj stanovnika Novigrada, Paljuva, Podgradine i Pridrage je autobusima – uz pratnju europskih promatrača – iseljen u Zadar. Nakon iseljavanja civila, JNA je ubrzala pripreme za napad na iste i njihovo osvajanje, što je – unatoč potpisanome Sporazumu o primirju »od Božića do Božića« – uslijedilo 31. prosinca 1991. godine.[22]
Zapovijed o povlačenju šibenske satnije iz sastava 113. brigade Zbora narodne garde – koja je bila dobro naoružana protuoklopnim oružjima: ručnim raketnim bacačima M79 Osa i M80 Zolja – s područja Paljuva je, zbog obrane Šibenika, izvršena 29. prosinca u noćnim satima. JNA i četnici su 31. prosinca u jutarnjim satima snažnom topničkom vatrom najavili tenkovsko-pješačke napade na Paljuv, a zatim na Podgradinu i Pridragu. Snage Jugoslavenske narodne armije tenkovima su zaposjele brdo Gradinu u Podgradini zbog kontrole nad cjelokupnim prostorom uz Novigradsko more.[22]
Naposljetku 1991. godine okupirana, opljačkana i zapaljena Podgradina je 22. siječnja 1993. godine oslobođena u vojno-redarstvenoj Operaciji Gusar.[22]
Na području Podgradine je, prema podatcima Udruge dragovoljaca i branitelja Domovinskog rata »Podgradina«, u ratnim stradanjima poginulo 49 branitelja i civila.[22]
Klima je sredozemna s prohladnom vlažnom zimom i vrlo toplim suhim ljetom. Najjači vjetar je bura koja dolazi s Velebita te zna biti orkanska.
Neke od znamenitosti Podgradine jesu:
- spomenik poginulim braniteljima iz Domovinskoga rata, podno Gradine
- župna crkva Duha Svetoga[15]
- vidikovac na Gradini (značajan za panoramske vrijednosti krajobraza)[9]
- ostatci najstarije liburnijske luke[23][24]
- prapovijesna gradina Budim[24]
- Podgradina – prapovijesna gradina na vrhu brežuljka.[25]
Svetac zaštitnik Podgradine je, po kojemu je župa dobila ime, Duh Sveti čiji se blagdan slavi na Duhove, kada je i mjesna fešta.
Grb Podgradine jest tamno zlatni štit na kojem su prikazani Gradina (iza koje izlazi sunce) s crkvom Duha Svetoga, more, natpis »Podgradina« u vrhu, te hrvatska šahovnica u gornjemu lijevom kutu.
- Područna škola »Podgradina« u sustavu Osnovne škole »Braća Ribar« Posedarje.[26]
Zadarski nadbiskup mons. Marijan Oblak svojim je dekretom od 8. prosinca 1990. godine utemeljio samostalnu župu Podgradina sa župnim naslovnikom Duhom Svetim, a župnu crkvu Duha Svetoga – koja je 13. rujna 1991. godine zapaljena i teško oštećena – posvetio je dan kasnije, 9. prosinca 1990. godine. Crkva je temeljito obnovljena nakon Domovinskoga rata.[15]
Danas je crkva jednobrodna sa sakristijom, kamenim oltarom, ambonom i svetohraništem, drvenim kipom Gospe Fatimske, kamenom škropionicom te zvonikom s dva zvona.[15]
Svake se godine polažu vijenci i pale svijeće na centralnome križu na mjesnome groblju u čast poginulim braniteljima Domovinskoga rata.[28]
NŠK Podgradina osnovan je 22. travnja 2002. godine[29] na temelju bivšega kluba NK Budim (nazvanoga po brdu Budimu) koji je ugašen 2001. godine.
Na području Podgradine aktivni su:
- Ivan Nekić, profesionalni nogometaš i bivši hrvatski U17 reprezentativac.[33][34]
- Leo Žuža, svjetski viceprvak,[35][36] europski prvak[37] i viceprvak[35][36] te državni prvak[35] u džiju-džicuu (U21).[35][36][37]
- Jurica Žuža, košarkaški trener, bivši profesionalni košarkaš[38] i hrvatski U18 reprezentativac.[39]
plaža Karaul
rezanska plaža.
pogled s brda Gradine
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ pòdgradīnskī. Hrvatski jezični portal. Znanje. Pristupljeno 27. studenoga 2024.
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- 1 2 Jelić 1989., str. 154.
- ↑ Varga, Aron; Pezelj, Mario; Vuletić, Vedran; Filaković, Patrik; Naglić, Mile; Batarelo, Damir; Varga, Vera; Varga, Vanesa. IV. izmjene i dopune prostornog plana uređenja Općine Posedarje: 2. infrastrukturni sustavi (ID PPUO Posedarje karte 2.b – voda) (PDF). opcina-posedarje.hr. Pristupljeno 29. ožujka 2024.
- ↑ Varga, Aron; Pezelj, Mario; Vuletić, Vedran; Filaković, Patrik; Naglić, Mile; Batarelo, Damir; Varga, Vera; Varga, Vanesa. IV. izmjene i dopune prostornog plana uređenja Općine Posedarje: 2. infrastrukturni sustavi (ID PPUO Posedarje karte 2.a – energetika) (PDF). opcina-posedarje.hr. Pristupljeno 29. ožujka 2024.
- ↑ Varga, Aron; Pezelj, Mario; Vuletić, Vedran; Filaković, Patrik; Naglić, Mile; Batarelo, Damir; Varga, Vera; Varga, Vanesa. IV. izmjene i dopune prostornog plana uređenja Općine Posedarje: 3. uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina (ID PPUO Posedarje karte 3.a – zaštita) (PDF). opcina-posedarje.hr. Pristupljeno 29. ožujka 2024.
- 1 2 Varga, Aron; Pezelj, Mario; Vuletić, Vedran; Filaković, Patrik; Naglić, Mile; Batarelo, Damir; Varga, Vera; Varga, Vanesa. IV. izmjene i dopune prostornog plana uređenja Općine Posedarje: 3. uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina (ID PPUO Posedarje karte 3.b – priroda) (PDF). opcina-posedarje.hr. Pristupljeno 29. ožujka 2024.
- ↑ Popis županijskih cesta. zuc-zadar.hr. Županijska uprava za ceste Zadarske županije. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. travnja 2023. Pristupljeno 29. ožujka 2024.
- ↑ Popis lokalnih cesta. zuc-zadar.hr. Županijska uprava za ceste Zadarske županije. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. travnja 2023. Pristupljeno 29. ožujka 2024.
- ↑ Klanac, Ivica. Načelnik. opcina-posedarje.hr. Posedarje. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. srpnja 2022. Pristupljeno 28. ožujka 2024.
- ↑ Jedinstveni upravni odjel. opcina-posedarje.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. srpnja 2022. Pristupljeno 28. ožujka 2024.
- 1 2 3 4 5 6 Jelić 1989., str. 152.
- 1 2 3 4 5 Podgradina. zupe.zadarskanadbiskupija.hr. Zadarska nadbiskupija. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. srpnja 2015. Pristupljeno 19. listopada 2022.CS1 održavanje: neprikladna web arhiva (link)
- ↑ Jelić 1989., str. 152–153.
- 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Jelić 1989., str. 153.
- 1 2 3 4 5 6 7 Jelić 1989., str. 147.
- 1 2 3 4 5 6 Jelić 1989., str. 149.
- ↑ Jelić 1989., str. 149–150.
- 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Jelić 1989., str. 151.
- 1 2 3 4 5 6 Zašto je Podgradina jedino mjesto u kojemu se Oluja ne slavi?. Dalmatinski portal. 8. kolovoza 2016. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. kolovoza 2016. Pristupljeno 24. listopada 2022.
- ↑ U Novigradskom moru kod Posedarja otkriveni arheološki ostaci najstarije liburnske luke!. zadarski.slobodnadalmacija.hr. 5. lipnja 2020. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. srpnja 2020. Pristupljeno 29. ožujka 2024.
- 1 2 Uočili neobične obrise u Novigradskom moru pa došli do velikog otkrića. index.hr. 5. lipnja 2020. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. ožujka 2024. Pristupljeno 29. ožujka 2024.
- ↑ Kultura. opcina-posedarje.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. srpnja 2022. Pristupljeno 14. prosinca 2025.
- ↑ Osnovna škola Braća Ribar. mzos.hr. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Pristupljeno 15. veljače 2025.
- ↑ Zadarska županija. hrvatskifolklor.net. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. svibnja 2013. Pristupljeno 4. kolovoza 2025.
- 1 2 5. Memorijalni boćarski turnir "Podgradina 2016" (PDF). bkslivnica.weebly. Inačica izvorne stranice arhivirana (PDF) 24. prosinca 2022. Pristupljeno 28. ožujka 2024.
- 1 2 3 NŠK Podgradina. HNS Semafor. Hrvatski nogometni savez. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. rujna 2023. Pristupljeno 30. listopada 2023.
- ↑ BK Podgradina. poslovna.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. ožujka 2024. Pristupljeno 29. ožujka 2024.
- ↑ Prskalo, J. 12. srpnja 2011. Sutra u Podgradini započinje memorijalni malonogometni turnir "Marijo Šalina". ezadar.net.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. prosinca 2022. Pristupljeno 29. ožujka 2024.
- ↑ @varoskiturnirpodgradina. 4. srpnja 2024. Prijave otvorene!!. instagram.com. Pristupljeno 4. srpnja 2024.
- ↑ Pezelj, Ivica. 5. lipnja 2025. ‘Debitirao sam u Bundesligi, pred 60.000 ljudi, i onda su krenuli neviđeni pehovi...‘. Sportske novosti. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. lipnja 2025. Pristupljeno 14. prosinca 2025.
- ↑ Plahinek, Alen. 1. travnja 2025. Gradinjanin Ivan Nekić preselio u redove njemačkog prvoligaša Holstein Kiela. Zadarski list. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. veljače 2025. Pristupljeno 14. prosinca 2025.
- 1 2 3 4 Bauer, Dean. 2. studenoga 2024. Hrvatska dobila svjetskog juniorskog doprvaka u jiu-jitsuu. Sportske novosti. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. srpnja 2025. Pristupljeno 28. srpnja 2025.
- 1 2 3 Lucić, Nikolina. 25. studenoga 2024. Podgradinjanin Leo Žuža uči, radi te osvaja jiu-jitsu svijet. Zadarski list. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. prosinca 2024. Pristupljeno 28. srpnja 2025.
- 1 2 Zadranin Leo Žuža osvojio zlatnu medalju!. Zadarski list. 27. kolovoza 2024. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. srpnja 2025. Pristupljeno 28. srpnja 2025.
- ↑ Tabak, Branko. 23. svibnja 2017. Jurica Žuža-košarkaško dijete rata. basketball.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. srpnja 2017. Pristupljeno 11. kolovoza 2022.
- ↑ JURICA ZUZA. euroleaguebasketball.net. Euroleague Basketball. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. siječnja 2026. Pristupljeno 14. prosinca 2025.
- Jelić, Roman. 1989. Novigradski distrikt (PDF). Radovi Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Zadar. (31): 87–173. doi:10.21857/mzvkptxnx9. eISSN 1848-8943. ISSN 1330-0474. Pristupljeno 29. ožujka 2024. Prenosi Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske.
.gif){kind=small} | ||
 |
Portal Hrvatske: pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj |