Draž

Draž
grb
Država	Hrvatska
Županija	Osječko-baranjska
Načelnik	Stipan Šašlin (HDZ)
Naselja	Batina, Draž, Duboševica, Gajić, Podolje, Topolje
Površina	149,5 km2
Površina središta	59 km2
Koordinate	45°50′24″N 18°47′17″E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	1 949
– gustoća	13 st./km2
Urbano	355
– gustoća	33 st./km2
Poštanski broj	31305 Draž
Draž Draž na zemljovidu Hrvatske

Osnovna škola "Draž"

Draž (mađarski Darázs) je naselje i sjedište općine u Hrvatskoj. Nalazi se u Baranji, u Osječko-baranjskoj županiji.

Zemljopis

Draž se nalazi u Baranji. U sastavu općine se nalaze naselja: Batina, Draž, Duboševica, Gajić, Podolje, Topolje

Stanovništvo

Popis iz 2011. godine

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, u naselju Draž živi 505 stanovnika, dok u cijeloj općini živi 2767 osoba.

Prema nacionalnom sastavu većinu u općini Draž čine Hrvati – 1931 (69,79 %), Mađara je 680 (24,58 %), 90 Srba (3,25 %), 21 Nijemac (0,76 %), Albanaca ima 5 (0,18 %), 5 Slovenaca (0,18 %), 4 Bošnjaka (0,14 %), 3 Bugara (0,11 %), 2 Poljaka (0,07 %), 2 Roma (0,07 %), 1 Makedonac (0,04 %), 1 Rumunj (0,04 %) i 1 Ukrajinac (0,04 %)

Popis iz 2001. godine

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Draž imala je 3356 stanovnika, raspoređenih u 6 naselja:

• Batina – 1048
• Draž – 623
• Duboševica – 690
• Gajić – 354
• Podolje – 168
• Topolje – 473

Nacionalni sastav 2001. godine:

• Hrvati – 2278 (67,88)
• Mađari – 874 (26,04)
• Srbi – 94 (2,80)
• Nijemci – 27 (0,80)
• Albanci – 7 (0,21)
• Bošnjaci – 7 (0,21)
• Slovenci – 5 (0,15)
• Bugari – 1
• Poljaci – 1
• Romi – 1
• Rusi – 1
• Ukrajinci – 1
• ostali – 1
• neopredijeljeni – 53 (1,58)
• nepoznato – 5 (0,15)

Općina Draž: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	8723	9374	9654	10808	11068	11099	9625	9290	7770	7370	7409	6573	5236	4623	3356	2767	1949
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastala iz stare općine Beli Manastir. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Draž: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	1773	1817	1882	2129	2238	2259	3105	1844	1468	1407	1365	1185	910	840	623	505	355
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: U 1991. povećano pripajanjem dijela područja naselja Gajić. Sadrži podatke za naselje Gajić u 1921. Od 1857. do 1910. te od 1931. do 1981. dio podataka sadržan je u naselju Gajić. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Povijest

Prema arheološkim nalazima područje Draža bilo je naseljeno već u prapovijesti. Na istočnom rubu sela, na sjevernim padinama Baranjske planine prema starom rukavcu Dunava, tijekom arheološkog iskapanja 1986. godine,  stručnjaci su pronašli prapovijesnu i srednjovjekovnu keramiku. Sjeverni rub lokaliteta graniči s poljskim putem od Draža do Batine. Keramika prikupljena na površini ukazuje na postojanje prapovijesnog i srednjovjekovnog kompleksa naselja koji je imao povoljan geografski položaj. Srednjovjekovna keramika prisutna je u nešto većoj količini od prapovijesne, pa se može pretpostaviti da je ovdje postojalo manje srednjovjekovno naselje. Područje Draža bilo je dio Rimskog limesa na Dunavu, a na lokalitetu Gradac između Draža i Batine nalazila se rimska utvrda AD Militare, izgrađena najvjerojatnije 86. godine.

Naselje Draž se prvi put pisano spominje 1263. godine. Godine 1450. imala je 15 kmetova i bila je vlasništvo obitelji Herczeg iz Szekszőa. 1526. godine naselje je  opustjelo nakon  bitke na Mohačkom polju i zauzimanja tadašnje kraljevine Ugarske od strane Osmanskog carstva.

Kraj je oslobođen od turske vlasti 1687. godine. Nakon toga se ovdje naselio značajan broj katoličkog stanovništva iz Bosne koje je sa sobom nakon vojnog pohoda protiv Turaka u Bosni naselio vojskovođa princ  Eugen Savojski. Nakon oslobođenja od Turaka južni dio Baranje  postaje imanje prinaca Eugena Savojskog koje je isti dobio na dar od Bečkog dvora zbog uspješnih vojnih akcija protiv Osmaskog carstva. Nakon smrti princa Eugena Savojskog zbog nepostojanja nasljednika imanje postaje vlasništvo Carske komore. Dana 5. svibnja 1780. godine carica Marija Terezija imanje daruje svojoj kćeri, nadvojvotkinji Mariji Kristini od Austrije i njezinom suprugu, princu Albertu od Szasz-Teschena. Budući da i oni nisu imali djece, posjed je naslijedio nadvojvoda Lajos Károly. Károlyjev sin, Albrecht, postaje njegov nasljednik, a nakon njegove smrti, sin Albrechtova brata, Frigyes, postaje sljedeći gospodar, sve do kraja  Prvog svjetskog rata i raspada Austro-ugarske monarhije.

U vrijeme popisa stanovništva 1910. godine imao je 2259 stanovnika, od toga 1442 Šokaca, 781 Mađara i 33 Nijemca. Od ukupnog broja stanovništva, 2192 su bili rimokatolici, a 39 pravoslavci. Do Trianonskog mira pripadao je kotaru Baranyavári u Baranjskoj županiji. Nakon Prvog svjetskog rata ulazi u sastav nove kraljevine SHS,  kasnije  Jugoslavije. Za vrijeme drugog svjetskog rata Draž između 1941. i 1944. ponovno je u sastavu Mađarske, a nakon rata opet je u sastavu Jugoslavije. Od 1991. godine pripada samostalnoj Hrvatskoj. Godine 1991. 68 % stanovništva bilo je Hrvata, 25 % Mađara i 3 % Jugoslavena. Početkom Domovinskkog rata mjesto je okupirano od strane tzv. JNA i srpskih paravojnih jedinica, a stanovništvo je većinom protjereno i nalazilo se u izbjeglištvu. Mjesto je pretrpilo razaranje i pljačku, a crkva sv. Barbare gotovo je u potpunosti bila uništena miniranjem.Većina muških stanovnika Draža za vrijeme domovinskog rata bili su pripadnici 135. brigade Hrvatske vojske, a u izbjeglištvu u Osijeku uspješno je sa radom nastavilo kulturno umjetničko društvo "Sloga". Nakon mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja stanovništvo se vraća.

Gospodarstvo

Plaža na starom Dunavu u Dražu

Gospodarstvo se uglavnom temelji na poljoprivredi, pogotovo na uzgoju žitarica i specijalnih vrsta poput vinove loze, iako se tijekom zadnjih nekoliko godina znatno počeo razvijati i turizam koji se temelji na lovu i ribolovu, a znatno doprinosi i biciklistička ruta Dunav – Crno more, te biciklistička ruta Atlantik – Crno more. Jedan od većih gospodarski važnih projekata je i izgradnja luke na Dunavu u Batini.

Razvoju turizma doprinosi i uređena plaža na rukavcu Dunava ( tzv. stari Dunav) u Dražu, koje je na više internetskih turističkih platformi, radijskih i novinskih članaka redovito uvrštena među prvih 10 najljepših plaža kontinentalne Hrvatske.

Poznate osobe

• Stipo Golubov, pjesnik
• Vjekoslav Katusin, filmski producent, režiser i glumac
• Josip Balatinac, nogometaš
• Jelka Mihaljev, profesorica i pisac
• Janja Balić, pučka pjesnjikinja
• Ferenc Kontra, mađarski pjesnik

Spomenici i znamenitosti

• 

  Crkva Srca Isusovog Draž

  

  Crkva Svete Barbare Draž

  

  Kapelica Male Gospe

  Rimokatolička župna crkva Svete Barbare sagrađena je 1839. godine u barokno-klasicističkom stilu kao jednobrodna građevina s polukružnom apsidom. Na prostranom platou ispred crkve nalazi se kameni križ iz 18. stoljeća. Crkva je pretrpjela velika oštećenja tijekom rata u Hrvatskoj te je obnovljena 1999. godine. Zaštićeni je spomenik kulture Republike Hrvatske.
• Rimokatolička crkva Srca Isusova izgrađena 1902. godine za  na sjevernoj strani  Baranjskog brda (tzv. Mađarska crkva), a izgrađena je  na inicijativu župnika Dezsőa Kornéla Újlakija za potrebe stanovnika Mađarske nacionalnosti koje je tada u velikom broju naseljavalo dijelove Draž planine.
• Kapelica Male Gospe za koju se pretpostavlja da je izgrađena u 18. stoljeću uz cestu Draž – Batina.
• Arheološko nalazište "Kobilica-Veliki Baratvud" pronađeno je terenskim pregledom Baranje 1986, a registrirano je 1989. Prapovijesni i srednjovjekovni lokalitet nalazi se na istočnom rubu sela Draž, na sjevernim obroncima baranjske grede koja se spušta prema starom rukavcu Dunava. Sa sjeverne strane lokalitet omeđuje poljski put, a s južne cesta Draž – Batina.

Obrazovanje

U Dražu se nalazi osnovna škola "Draž", pod koju spadaju i područne škole u Batini,Topolju i Duboševici. U sklopu škole nalazi se i moderna sportska dvorana izgrađena 2001. godine. U ekološko-obrazovnom projektu Hrvatske radiotevizije i Ministarstvo znanosti i obrazovanja u projektu: "Najljepši školski vrtovi za 2021. godinu" osnovna škola "Draž" osvojila je prvo mjesto u kategoriji tradicijski uzgoj.

Kultura

Stadion u Dražu

Šport

• NK Mladost Draž (1. ŽNL Osječko-baranjska), igra svoje domaće utakmice na stadionu "Pod Barom" izgrađenom 2017. godine, kapaciteta 264 sjedećih mjesta, sa natkrivenom tribinom i rasvjetom za odigravanje noćnih utakmica
• Veslački klub Baranja Draž, povijesni uspjeh Dore Balić koja je osvojila 3. mjesto na državnom prvenstvu Hrvatske (8.7.2018)

Izvori

• Rezultati popisa stanovništva po naseljima iz 2011. godine
• Nacionalna struktura po općinama

Vanjske poveznice

• Službene stranice općine
• Općina Draž na stranicama županije  Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. listopada 2005. (Wayback Machine)

Nedovršeni članak Draž koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.