Đurđenovac

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Đurđenovac
Đurđenovac (grb).gif
Đurđenovac na karti Hrvatska
Đurđenovac
Đurđenovac
Đurđenovac na karti Hrvatske
Koordinate: 45°32′N 18°03′E / 45.54°N 18.05°E / 45.54; 18.05
Županija Zastava Osječko-baranjske županije.png Osječko-baranjska županija
Načelnik općine Hrvoje Topalović, dipl. iur. (HDZ)
Naselja u sastavu općine Beljevina, Bokšić, Bokšić Lug, Đurđenovac, Gabrilovac, Klokočevci, Krčevina, Ličko Novo Selo, Lipine, Našičko Novo Selo, Pribiševci, Sušine, Šaptinovci, Teodorovac
Površina 121 km2
Stanovništvo (2011.) 6.750
Poštanski broj 31511 Đurđenovac
Đurđenovac na karti Osječko-baranjska županija
Đurđenovac
Đurđenovac
Đurđenovac na karti Osječko-baranjske županije
Koordinate: 45°32′N 18°03′E / 45.54°N 18.05°E / 45.54; 18.05

Đurđenovac (njem. Georgshof an der Schleuse, mađ. Gyurdán ili Szusine Gyurgyenovác[1]) je gradić i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj. Nalazi se uz zapadnu granicu Osječko-baranjske županije, nedaleko Našica. Okružen je s 14 seoskih naselja, koja mu gravitiraju kao administrativnom i kulturnom središtu.

Primjer tipične arhitekture u Đurđenovcu, javna zgrada s početka 20. stoljeća.
Đurđenovac '40-ih godina 20. stoljeća

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Teritorij i naselja Općine Đurđenovac
Đurđenovac se nalazi u Osječko-baranjskoj županiji, približno 60 km zapadno od Osijeka, sjeveroistočno od Krndije i istočno od gorskoga masiva Papuka. Točan zemljopisni položaj je: 45º 32' 38" sjeverne zemljopisne širine, 18º 3' 6" istočne zemljopisne dužine. Nalazi se u ravnici na 103 m nadmorske visine, a položajem pripada donjoj Podravini.[2] Đurđenovac leži na kontaktu nizinskog dijela Slavonske Podravine i podgorja Papuka, što pripada reljefnim cjelinama virmskih terasa Drave te papučkog pobrđa i podgorja[3]. Đurđenovac je ujedno i najveće i jedino urbano naselje općine, a zajedno s obodnim naseljima Sušine, Pribiševci, Gabrilovac, Ličko i Našičko Novo selo čini veću izgrađenu aglomeraciju. Navedena se naselja prostorno nastavljaju na izgrađeno područje naselja Đurđenovac duž postojećih prometnica, te je vidljiva tendencija stvaranja izgrađene cjeline.[3]

Pogled na Stepinčevu ulicu, uz koju se s jedne strane proteže veliki park, a s druge živopisne ciglene javne zgrade.
Panorama istočnog dijela Đurđenovca.


Kroz Đurđenovac protječe kanalizirani i umjetno prošireni potok Bukovik[4] koji izvire na Papuku. Lokalni nazivi za ovaj potok su Bukvik (hrv.)[5] te Schleuse (njem.)[6]. Đurđenovac svojim položajem pripada slivnom području Karašica-Vučica, koje je dio vodnog područja sliva Drave i Dunava.[7] Premda u naselju Đurđenovac dominiraju sekundarne djelatnosti (drvna i kemijska industrija), u općini su najviše zastupljene primarne djelatnosti, poljoprivreda i ribarstvo. U okolici se Đurđenovca nalazi veliki ribnjak Grudnjak te nekolicina manjih.
Klimatološke prilike prema Köppenovoj klasifikaciji imaju oznaku umjerene tople vlažne klime (Cf). Srednja je godišnja temperatura zraka u razdoblju od 1956. do 1963. godine iznosila 10,3°C, dok je u razdoblju od 1981. do 1988. godine iznosila 10,7°C.[8]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Đurđenovac imala je 6.750 stanovnika, raspoređenih u 14 naselja[9]:

Kretanje broja stanovnika za naselje Đurđenovac 1857.-2011.[10]


Iskazuje se od 1890., i to do 1948. kao dio naselja, a od 1953. kao samostalno naselje.

Nacionalni sastav stanovništva[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, najzastupljenije skupine prema nacionalnoj pripadnosti čine:

  • Hrvati (96,67%)
  • Srbi (1,90%)
  • Albanci (0,21%)
  • Slovaci (0,18%)
  • Makedonci (0,15%)
  • Nijemci (0,12%)
  • Bošnjaci (0,10%)

(Ostale narodnosti pojedinačno ne prelaze prag od 0,1%.)[11]

Materinji jezik[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, najzastupljeniji materinji jezici u Đurđenovcu su[12]:

  • hrvatski (98,9%)
  • srpski (0,28%)
  • albanski (0,13%)
  • bosanski (0,13%)
  • makedonski (0,09%)
  • njemački (0,06%)
  • srpskohrvatski (0,04%)

Vjerska pripadnost[uredi VE | uredi]

  • kršćani - katolici (92,25%)
  • kršćani - ostali (3,19%)
  • kršćani - pravoslavci (2,09%)
  • ateisti (1,17%)
  • ne izjašnjavaju se (0,70%)
  • kršćani - protestanti (0,24%)[13]

Uprava[uredi VE | uredi]

  • Načelnik: Hrvoje Topalović, dipl. iur. (HDZ)
  • Zamjenica načelnika: Dragica Pavlić, dr. med. (HDZ)


Općinsko vijeće:

  • Predsjednica - Ana Magaš (HDSSB)
  • Zamjenik predsjednice - Mirko Pritišanac (HSP)

Povijest[uredi VE | uredi]

Prvi povijesni spomen Đurđenovca datira iz 1680. godine u ispravi Popis naseljâ turske tvrđave Motičine, gdje se spominje pod nazivom Györgynovacz. Od 1745. se u ispravama Virovitičke županije navodi kao založno dobro Gjurgjenovac.

Villa Neuschloß dovršena je 1910. godine.

Pravi razvoj Đurđenovca započinje u drugoj polovici 19. stoljeća, nakon što je 1866. bečki trgovac Joseph Pfeiffer u Đurđenovcu otvorio pilanu. Kasnije pilanu preuzima belgijska tvrtka "Marchetti-Lamarche". Kvalitetni je slavonski hrast brzo privukao ulagače, pa od 1886. pilana radi pod imenom "Neuschloß, Schmidt und Marchetti", skovanim prema prezimenima tadašnjih vlasnika.
Razvoj urbanoga naselja tekao je paralelno s razvojem đurđenovačkih industrijskih pogona. Za potrebe radnikâ i njihovih obitelji grade se činovnički i radnički stanovi, dom zdravlja, osnovna škola, dječji vrtić, javno kupalište s toplom vodom, brojni činovnički uredi, trgovine, gostionice, knjižnica i čitaonica, tvornica leda za hlađenje i održavanje pića i namirnica, konzumna zadruga, tržnica, kino-dvorana i ostali sadržaji.

Đurđenovački željeznički kolodvor 1896. godine.

Radnički dom s kazališnom dvoranom otvoren je 1921.
Dječje zabavište Hermanna pl. Rosenberga (danas Dječji vrtić "Jaglac") otvoreno je 1931. godine, što ga čini jednom od najstarijih predškolskih ustanova u Hrvatskoj.[14]

Prikaz razvojne jezgre Đurđenovca na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.

Na početku II. svjetskog rata, nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije, Nezavisna Država Hrvatska proglasila je sve đurđenovačke industrijske pogone od vitalne važnosti za novostvorenu državu. U Đurđenovcu je uvedena radna obveza i osnovana satnija za zaštitu tvornice i mjesta. Ipak, Partizanima je 10. travnja 1944. uspjelo domoći se pilane i zapaliti ju. Srećom, glavni su pogonski strojevi ostali čitavi.[15]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Današnje se gospodarstvo Đurđenovca temelji na nekadašnjem Drvno industrijskom kombinatu koji je djelovao od 1876. (prva pilana je radila od 1866.) sve do stečaja krajem '90-ih. U sklopu nekadašnjega Kombinata danas djeluje nekoliko tvornica. Osim drvnoprerađivačke, zastupljena je i kemijska industrija te prehrambena industrija. Krajem lipnja 2015. godine, stradao je u požaru jedan od pogona za proizvodnju namještaja, što je ostavilo više stotina ljudi bez posla te tako nanijelo značajnu štetu đurđenovačkoj industrijskoj proizvodnji. [16]

60.8% stanovništva zaposleno je u sektoru prerađivačke industrije. Drugi najzastupljeniji sektor djelatnosti je trgovina (13.1%).[3] Prema strukturi zaposlenih u sektoru prerađivačke industrije, najviše je zaposlenih u granama prozivodnja namještaja (67.3%) te prerada i prozivodnja drva (17%), a od ostalih grana ističu se prozivodnja strojeva i uređaja (10.6%), prozivodnja hrane i pića (2.5%), prozivodnja metala (2,4%) te prozivodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (1,2%).[3]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Villa Neuschloß, jedan od simbola Đurđenovca, izgrađena je u art nouveau stilu i nalazi se u središnjem đurđenovačkom parku.
Dom kulture s kazališnom i kino dvoranom, jedan je od mnogobrojnih primjera secesijske arhitekture u Đurđenovcu.

Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske zaštitila je sljedeća kulturna dobra i spomenike u Đurđenovcu:[3][17][18]

  • Radnička kolonija (planski građena rezidencijalna četvrt za radnike đurđenovačkih tvornica; stambeni blokovi su građeni u tzv. kolonama (nizovima) s ulicama koje se sijeku pod pravim kutem)
  • urbana vila Neuschloß (reprezentativni primjer secesije iz 1909. godine; vilu okružuje prostrani perivoj engleskoga tipa)
  • Činovnički dom (secesijska administrativna palača iz 1910. godine, danas vijećnica i upravno sjedište Općine)
  • urbana vila Leimdörfer (secesijska vila iz 1925. godine s upečatljivim četverokutnim tornjem na zapadnom pročelju)
  • urbana vila Schwertasek (secesijska vila iz 1925. godine)
  • Dom kulture s kazališnom dvoranom (reprezentativna secesijska zgrada iz 1921.godine)
  • Dječje zabavište (secesijska zgrada iz 1931., namjenski građena kao dječji vrtić, jedna od prvih takvih ustanova u Hrvatskoj i šire)
  • Crvena vila (urbana vila građena u industrijskom stilu, čije je jugoistočno pročelje okruženo parkom, a sjeverozapadno se pročelje otvara u prostrani trg - danas trg dr. Franje Tuđmana)
  • Spomen-grobnica palim antifašističkim borcima (NOB spomenik na Središnjem đurđenovačkom groblju)
  • Zgrada parne pilane s originalnim parnim strojem (zaštićeni spomenik industrijske baštine iz 1880. godine; parni je stroj prozivodio besplatnu struju za građane i za javnu rasvjetu, pa je Đurđenovac bio prvo mjesto u Slavoniji i drugo mjesto u Hrvatskoj koje je dobilo električnu struju)

Osim zaštićenih kulturnih i spomeničkih dobara, u gradu se nalazi i nekolicina drugih spomenika i znamenitosti:

Vjerske institucije[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

1888. otvorena je prva (privatna) škola u Đurđenovcu.[20]
Pučka škola otvorena je 1909., a Građanska škola 1925. Do 1965. godine u Đurđenovcu djeluju dvije osnovne škole, Osnovna škola Moše Pijade te Osnovna škola "J. Marinković - Ivo"[21]. Danas u Đurđenovcu djeluju:

Kultura[uredi VE | uredi]

Kompleks tvorničkih zgrada u Đurđenovcu zaštićeni su objekti industrijske arhitekture. U mjestu djeluje Hrvatska knjižnica i čitaonica Đurđenovac. Posjeduje oko 15000 knjiga i ima tristotinjak članova, otvorena je za sve - od djece vrtićkog uzrasta do umirovljenika. Posjeduje prilično dobru referentnu zbirku i raznoliku građu. Ostatci radničkih kolonija (Radnička ulica, Taninska četvrt) zaštićeni su spomenici industrijske arhitekture. Do 1954. povremeno je izlazio tvornički list "Glasnik", a od 1956. do 1966. "Drvodjelac", potom sve do 1987. "Bilten" kada ponovno počinje izlaziti "Drvodjelac". Glasilo je potpuno ugašeno 1990. Od 2003. povremeno izlazi "Đurđenovački vijesnik".

Neki od značajnijih lokalnih nositelja kulture i organizatora kulturnih zbivanja su:

  • Gradska glazba Đurđenovac
  • Hrvatska knjižnica i čitaonica Đurđenovac
  • KUD Đurđenovac
  • Kulturna udruga "Josip Kozarac"
  • Udruga mladih "Hools" Đurđenovac
  • Društvo "Naša djeca" Đurđenovac
  • Udruga "Hrvatska žena" N. Novo Selo - Đurđenovac
  • Liga protiv raka "Mimoza" - Đurđenovac

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

U Đurđenovcu u sklopu Športsko-rekreacijskog centra (ŠRC) postoje sljedeći športski objekti: dva nogometna igrališta, košarkaško, rukometno i tenisko igralište, boćalište te kuglana. Osim športskih objekata u sklopu kompleksa ŠRC-a, u Đurđenovcu postoje još dva malonogometna terena, rukometno i košarkaško igralište, streljana te športska dvorana. Od ostalih rekreacijskih objekata, u gradu postoji nekoliko teretana i poligon za vježbanje na otvorenom ("Street work-out park"), te ribnjaci za športski ribolov.

Športsko-rekreacijski centar Đurđenovac
Fotografija momčadi nogometnoga kluba Taninpila Đurđenovac, 1921. godine.

Neke od tradicionalnih lokalnih športskih manifestacija uključuju:

Nositelji športa u Đurđenovcu su športske udruge i klubovi:

Izvor[uredi VE | uredi]

  1. Gyurgyenovác - Library Hungaricana
  2. - durdenovac.s5.com
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 http://www.prostorobz.hr/Planovi/PPUO/PPUO%20%C4%90UR%C4%90ENOVAC/pdf/PPUO%20%C4%90ur%C4%91enovac-Usvojeni%20plan.pdf%7C Prostorni plan Đurđenovca
  4. [1]| Potok Bukovik (zemljovid)
  5. Izgradnja kolektora u potoku Bukviku, Đurđenovac
  6. Potok Šlajz/Schleuse u Đurđenovcu
  7. [2]| Elaborat zaštite okoliša - Općina Đurđenovac
  8. [3]| Klimatološke prilike (Đurđenovac)
  9. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
  10. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
  11. Rezultati popisa stanovništva 2011., hzs.hr
  12. Rezultati popisa stanovništva 2011., hzs.hr
  13. Rezultati popisa stanovništva 2011., hzs.hr
  14. [4]| Dječji vrtić "Jaglac" Đurđenovac
  15. [5]| Povijest Đurđenovca (www.durdenovac.s5.com)
  16. [6]| HRT Vijesti - Strašan požar guta tvornicu u Đurđenovcu
  17. http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/odobreni%20programi%20u%202011.%20godini/Tablica%20nepokretni%20za%20web%20-%2001.07.2011..pdf%7C Ministarstvo kulture RH - Konzervatorski projekti za 2011.
  18. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_02_17_407.html%7C Narodne novine - Zaštićena kulturna baština
  19. http://www.epc.hr/hr/kontakt/ostalo/%7C Evanđeoska pentekostna crkva u Hrvatskoj - mjesne crkve
  20. [7]
  21. Povijest osnovne škole u Đurđenovcu
  22. United States Patent Office, Patent N°961,060, Ignaz Adler of Gjurgjenovac, Austria-Hungary: "Feed water purifier for boilers". Application filed July 27 1907, patented June 7 1910 (US961060)
  23. http://www.radionasice.hr/radnike-sportske-igre-urenovac/ Radničke športske igre u Đurđenovcu
  24. http://www.nasice.com/index.php/tree/106-opcine/durdenovac/5498-2-dobrotvorno-dogadanje-durdenovacke-ulice-2016 Humanitarni turnir "Đurđenovačke ulice"
  25. http://www.crochess.com/?p=8852 Šahovski turnir "Josipovo" Đurđenovac
  26. http://croatia-events.com/event/4-memorijalni-turnir-povodom-dana-pobjede-i-domovinske-zahvalnosti 4. memorijalni turnir povodom dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Đurđenovac
  27. http://www.nasice.com/index.php/tree/243-udruge/sud-saran/327-scaron-aranski-kup-durdenovac-09-12-07-2015-proteklog-vikenda-na-ribnjacima-scaron-portskog-ribolovnog-dru-scaron-tva-iz-durdenovca-odrzan-je-scaron-aranski-kup-na-kojem-je-sudjelovalo-10-ekipa-ukupno-se-u-72-sata-koliko-je-trajalo-ovo-natjecanje-ulo Šaranski kup ŠRD Đurđenovac

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Đurđenovac koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.