Đurđenovac

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Đurđenovac
Đurđenovac (grb).gif
Đurđenovac na karti Hrvatska
Đurđenovac
Đurđenovac
Đurđenovac na karti Hrvatske
Koordinate: 45°32′N 18°03′E / 45.54°N 18.05°E / 45.54; 18.05
Županija Zastava Osječko-baranjske županije.png Osječko-baranjska županija
Načelnik općine Hrvoje Topalović, dipl. iur. (HDZ)
Naselja u sastavu općine Beljevina, Bokšić, Bokšić Lug, Đurđenovac, Gabrilovac, Klokočevci, Krčevina, Ličko Novo Selo, Lipine, Našičko Novo Selo, Pribiševci, Sušine, Šaptinovci, Teodorovac
Površina 121 km2
Stanovništvo (2011.) 6.750
Poštanski broj 31511 Đurđenovac
Đurđenovac na karti Osječko-baranjska županija
Đurđenovac
Đurđenovac
Đurđenovac na karti Osječko-baranjske županije
Koordinate: 45°32′N 18°03′E / 45.54°N 18.05°E / 45.54; 18.05

Đurđenovac (njem. Georgshof an der Schleuse, mađ. Gyurdán ili Szusine Gyurgyenovác[1]) je gradić i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj. Nalazi se uz zapadnu granicu Osječko-baranjske županije, nedaleko Našica. Okružen je s 14 seoskih naselja, koja mu gravitiraju kao administrativnom i kulturnom središtu.

Primjer tipične arhitekture u Đurđenovcu, javna zgrada s početka 20. stoljeća.
Đurđenovac u prvoj polovici 20. stoljeća
Dom kulture s kazališnom i kino dvoranom.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Teritorij i naselja Općine Đurđenovac
Đurđenovac se nalazi u Osječko-baranjskoj županiji, približno 60 km zapadno od Osijeka, sjeveroistočno od Krndije i istočno od gorskoga masiva Papuka. Točan zemljopisni položaj je: 45º 32' 38" sjeverne zemljopisne širine, 18º 3' 6" istočne zemljopisne dužine. Nalazi se u ravnici na 103 m nadmorske visine, a položajem pripada donjoj Podravini.[2]
Kroz Đurđenovac protječe kanalizirani i umjetno prošireni potok Bukovik[3] koji izvire na Papuku. Lokalni nazivi za ovaj potok su Bukvik (hrv.)[4] te Schleuse (njem.)[5]. Đurđenovac svojim položajem pripada slivnom području Karašica-Vučica, koje je dio vodnog područja sliva Drave i Dunava.[6] Premda u naselju Đurđenovac dominiraju sekundarne djelatnosti (drvna i kemijska industrija), u općini su najviše zastupljene primarne djelatnosti, poljoprivreda i ribarstvo. U okolici se Đurđenovca nalazi veliki ribnjak Grudnjak te nekolicina manjih.
Klimatološke prilike prema Köppenovoj klasifikaciji imaju oznaku umjerene tople vlažne klime (Cf). Srednja je godišnja temperatura zraka u razdoblju od 1956. do 1963. godine iznosila 10,3°C, dok je u razdoblju od 1981. do 1988. godine iznosila 10,7°C.[7]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Đurđenovac imala je 6.750 stanovnika, raspoređenih u 14 naselja[8]:

Kretanje broja stanovnika za naselje Đurđenovac 1857.-2011.[9]


Iskazuje se od 1890., i to do 1948. kao dio naselja, a od 1953. kao samostalno naselje.

Nacionalni sastav stanovništva[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, najzastupljenije skupine prema nacionalnoj pripadnosti čine:

  • Hrvati (96,67%)
  • Srbi (1,90%)
  • Albanci (0,21%)
  • Slovaci (0,18%)
  • Makedonci (0,15%)
  • Nijemci (0,12%)
  • Bošnjaci (0,10%)

(Ostale narodnosti pojedinačno ne prelaze prag od 0,1%.)[10]

Materinji jezik[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, najzastupljeniji materinji jezici u Đurđenovcu su[11]:

  • hrvatski (98,9%)
  • srpski (0,28%)
  • albanski (0,13%)
  • bosanski (0,13%)
  • makedonski (0,09%)
  • njemački (0,06%)
  • srpskohrvatski (0,04%)

Vjerska pripadnost[uredi VE | uredi]

  • kršćani - katolici (92,25%)
  • kršćani - ostali (3,19%)
  • kršćani - pravoslavci (2,09%)
  • ateisti (1,17%)
  • ne izjašnjavaju se (0,70%)
  • kršćani - protestanti (0,24%)[12]

Uprava[uredi VE | uredi]

  • Načelnik: Hrvoje Topalović, dipl. iur. (HDZ)
  • Zamjenica načelnika: Dragica Pavlić, dr. med. (HDZ)


Općinsko vijeće:

  • Predsjednica - Ana Magaš (HDSSB)
  • Zamjenik predsjednice - Mirko Pritišanac (HSP)

Povijest[uredi VE | uredi]

Prvi povjesni spomen Đurđenovca datira iz 1680. godine u ispravi Popis naseljâ turske tvrđave Motičine, gdje se spominje pod nazivom Györgynovacz. Od 1745. se u ispravama Virovitičke županije navodi kao založno dobro Gjurgjenovac.

Pravi razvoj Đurđenovca započinje u drugoj polovici 19. stoljeća, nakon što je 1866. bečki trgovac Joseph Pfeiffer u Đurđenovcu otvorio pilanu. Kasnije pilanu preuzima belgijska tvrtka "Marchetti-Lamarche". Kvalitetni je slavonski hrast brzo privukao ulagače, pa od 1886. pilana radi pod imenom "Neuschloß, Schmidt und Marchetti", skovanim prema prezimenima tadašnjih vlasnika.
Razvoj urbanoga naselja tekao je paralelno s razvojem đurđenovačkih industrijskih pogona. Za potrebe radnikâ i njihovih obitelji grade se činovnički i radnički stanovi, dom zdravlja, osnovna škola, dječji vrtić, javno kupalište s toplom vodom, brojni činovnički uredi, trgovine, gostionice, knjižnica i čitaonica, tvornica leda za hlađenje i održavanje pića i namirnica, konzumna zadruga, tržnica, kino-dvorana i ostali sadržaji.
Radnički dom s kazališnom dvoranom otvoren je 1921.
Dječje zabavište (danas Dječji vrtić "Jaglac") otvoreno je 1931. godine, što ga čini jednom od najstarijih predškolskih ustanova u Hrvatskoj.[13]

Na početku II. svjetskog rata, nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije, Nezavisna Država Hrvatska proglasila je sve đurđenovačke industrijske pogone od vitalne važnosti za novostvorenu državu. U Đurđenovcu je uvedena radna obveza i osnovana satnija za zaštitu tvornice i mjesta. Ipak, Partizanima je 10. travnja 1944. uspjelo domoći se pilane i zapaliti ju. Srećom, glavni su pogonski strojevi ostali čitavi.[14]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Centar drvne industrije, prva najveća tvornica bačava u ovom dijelu Europe. Projekt izgradnje hrastove bačve od 75 000 litara. U sklopu nekadašnjega Kombinata danas djeluje nekoliko tvornica. Zastupljena je i kemijska industrija te prehrambena industrija. Krajem lipnja 2015. godine, stradao je u požaru jedan od pogona za proizvodnju namještaja, što je ostavilo više stotina ljudi bez posla te tako nanijelo značajnu štetu đurđenovačkoj industrijskoj proizvodnji. [15]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Đurđenovac je bio prvo mjesto u Slavoniji i drugo mjesto u Hrvatskoj koje je dobilo električnu struju.

Crkva[uredi VE | uredi]

Rimokatolička crkva Sv. Josipa, a inače je i sjedište istoimene katoličke župe koja pripada našičkom dekanatu Požeške biskupije. Crkveni god (proštenje) ili kirvaj slavi se 19. ožujka, a ujedno se tada i slavi Dan općine.

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Župa Sv.Josipa Đurđenovac

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

1888. otvorena je prva (privatna) škola u Đurđenovcu.[16]
Pučka škola otvorena je 1909., a Građanska škola 1925. Do 1965. godine u Đurđenovcu djeluju dvije osnovne škole, Osnovna škola Moše Pijade te Osnovna škola "J. Marinković - Ivo"[17]. Danas u Đurđenovcu djeluju:

Kultura[uredi VE | uredi]

Kompleks tvorničkih zgrada u Đurđenovcu zaštićeni su objekti industrijske arhitekture. U mjestu djeluje Hrvatska knjižnica i čitaonica Đurđenovac. Posjeduje oko 15000 knjiga i ima tristotinjak članova, otvorena je za sve - od djece vrtićkog uzrasta do umirovljenika. Posjeduje prilično dobru referentnu zbirku i raznoliku građu. Ostatci radničkih kolonija (Radnička ulica, Taninska četvrt) zaštićeni su spomenici industrijske arhitekture. Do 1954. povremeno je izlazio tvornički list "Glasnik", a od 1956. do 1966. "Drvodjelac", potom sve do 1987. "Bilten" kada ponovno počinje izlaziti "Drvodjelac". Glasilo je potpuno ugašeno 1990.

  • Gradska glazba Đurđenovac
  • Hrvatska knjižnica i čitaonica Đurđenovac
  • KUD Đurđenovac
  • Kulturno-umjetničko društvo "Josip Kozarac"

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Fotografija momčadi nogometnoga kluba Taninpila Đurđenovac, 1921. godine.


Izvor[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Đurđenovac koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.