Đurđenovac

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Đurđenovac
Đurđenovac (grb).gif
Đurđenovac na karti Hrvatska
Đurđenovac
Đurđenovac
Đurđenovac na karti Hrvatske
Koordinate: 45°32′N 18°03′E / 45.54°N 18.05°E / 45.54; 18.05
Županija Zastava Osječko-baranjske županije.png Osječko-baranjska županija
Načelnik općine Hrvoje Topalović, dipl. iur. (HDZ)
Naselja u sastavu općine Beljevina, Bokšić, Bokšić Lug, Đurđenovac, Gabrilovac, Klokočevci, Krčevina, Ličko Novo Selo, Lipine, Našičko Novo Selo, Pribiševci, Sušine, Šaptinovci, Teodorovac
Površina 121 km²
Stanovništvo (2011.) 6.750
Poštanski broj 31511 Đurđenovac
Đurđenovac na karti Osječko-baranjska županija
Đurđenovac
Đurđenovac
Đurđenovac na karti Osječko-baranjske županije
Koordinate: 45°32′N 18°03′E / 45.54°N 18.05°E / 45.54; 18.05

Đurđenovac (njem. Georgshof an der Schleuse, mađ. Gyurdán ili Szusine Gyurgyenovác[1]) je gradić i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj. Nalazi se uz zapadnu granicu Osječko-baranjske županije, nedaleko Našica. Okružen je s 14 seoskih naselja, koja mu gravitiraju kao administrativnom i kulturnom središtu.

Primjer tipične arhitekture u Đurđenovcu, javna zgrada s početka 20. stoljeća.
Đurđenovac u prvoj polovici 20. stoljeća
Dom kulture s kazališnom i kino dvoranom.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Teritorij i naselja Općine Đurđenovac
Đurđenovac se nalazi u Osječko-baranjskoj županiji, približno 60 km zapadno od Osijeka, sjeveroistočno od Krndije i istočno od gorskoga masiva Papuka. Točan zemljopisni položaj je: 45º 32' 38" sjeverne zemljopisne širine, 18º 3' 6" istočne zemljopisne dužine. Nalazi se u ravnici na 103 m nadmorske visine, a položajem pripada donjoj Podravini.[2]
Kroz Đurđenovac protječe kanalizirani i umjetno prošireni potok Bukovik[3] koji izvire na Papuku. Lokalni nazivi za ovaj potok su Bukvik (hrv.)[4] te Schleuse (njem.)[5]. Đurđenovac svojim položajem pripada slivnom području Karašica-Vučica, koje je dio vodnog područja sliva Drave i Dunava.[6] Premda u naselju Đurđenovac dominiraju sekundarne djelatnosti (drvna i kemijska industrija), u općini su najviše zastupljene primarne djelatnosti, poljoprivreda i ribarstvo. U okolici se Đurđenovca nalazi veliki ribnjak Grudnjak te nekolicina manjih.
Klimatološke prilike prema Köppenovoj klasifikaciji imaju oznaku umjerene tople vlažne klime (Cf). Srednja je godišnja temperatura zraka u razdoblju od 1956. do 1963. godine iznosila 10,3°C, dok je u razdoblju od 1981. do 1988. godine iznosila 10,7°C.[7]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Đurđenovac imala je 6.750 stanovnika, raspoređenih u 14 naselja[8]:

Kretanje broja stanovnika za naselje Đurđenovac 1857.-2011.[9]


Iskazuje se od 1890., i to do 1948. kao dio naselja, a od 1953. kao samostalno naselje.

Nacionalni sastav stanovništva[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, najzastupljenije skupine prema nacionalnoj pripadnosti čine:

  • Hrvati (96,67%)
  • Srbi (1,90%)
  • Albanci (0,21%)
  • Slovaci (0,18%)
  • Makedonci (0,15%)
  • Nijemci (0,12%)
  • Bošnjaci (0,10%)

(Ostale narodnosti pojedinačno ne prelaze prag od 0,1%.)[10]

Materinji jezik[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, najzastupljeniji materinji jezici u Đurđenovcu su[11]:

  • hrvatski (98,9%)
  • srpski (0,28%)
  • albanski (0,13%)
  • bosanski (0,13%)
  • makedonski (0,09%)
  • njemački (0,06%)
  • srpskohrvatski (0,04%)

Vjerska pripadnost[uredi VE | uredi]

  • Kršćani - Katolici (92,25%)
  • Kršćani - ostali (3,19%)
  • Kršćani - Pravoslavci (2,09%)
  • Ateisti (1,17%)
  • Ne izjašnjavaju se (0,70%)
  • Kršćani - Protestanti (0,24%)[12]

Uprava[uredi VE | uredi]

  • Načelnik: Hrvoje Topalović, dipl. iur. (HDZ)
  • Zamjenica načelnika: Dragica Pavlić, dr. med. (HDZ)


Općinsko vijeće:

  • Predsjednica - Ana Magaš (HDSSB)
  • Zamjenik predsjednice - Mirko Pritišanac (HSP)

Povijest[uredi VE | uredi]

Prvi povjesni spomen Đurđenovca datira iz 1680. godine u ispravi Popis naseljâ turske tvrđave Motičine, gdje se spominje pod nazivom Györgynovacz. Od 1745. se u ispravama Virovitičke županije navodi kao založno dobro Gjurgjenovac.

Pravi razvoj Đurđenovca započinje u drugoj polovici 19. stoljeća, nakon što je 1866. bečki trgovac Joseph Pfeiffer u Đurđenovcu otvorio pilanu. Kasnije pilanu preuzima belgijska tvrtka "Marchetti-Lamarche". Kvalitetni je slavonski hrast brzo privukao ulagače, pa od 1886. pilana radi pod imenom "Neuschloß, Schmidt und Marchetti", skovanim prema prezimenima tadašnjih vlasnika.
Razvoj urbanoga naselja tekao je paralelno s razvojem đurđenovačkih industrijskih pogona. Za potrebe radnikâ i njihovih obitelji grade se činovnički i radnički stanovi, dom zdravlja, osnovna škola, dječji vrtić, javno kupalište s toplom vodom, brojni činovnički uredi, trgovine, gostionice, knjižnica i čitaonica, tvornica leda za hlađenje i održavanje pića i namirnica, konzumna zadruga, tržnica, kino-dvorana i ostali sadržaji.
Radnički dom s kazališnom dvoranom otvoren je 1921.
Dječje zabavište (danas Dječji vrtić "Jaglac") otvoreno je 1931. godine, što ga čini jednom od najstarijih predškolskih ustanova u Hrvatskoj.[13]

Na početku II. svjetskog rata, nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije, Nezavisna Država Hrvatska proglasila je sve đurđenovačke industrijske pogone od vitalne važnosti za novostvorenu državu. U Đurđenovcu je uvedena radna obveza i osnovana satnija za zaštitu tvornice i mjesta. Ipak, Partizanima je 10. travnja 1944. uspjelo domoći se pilane i zapaliti ju. Srećom, glavni su pogonski strojevi ostali čitavi.[14]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Centar drvne industrije, prva najveća tvornica bačava u ovom dijelu Europe. Projekt izgradnje hrastove bačve od 75 000 litara. U sklopu nekadašnjega Kombinata danas djeluje nekoliko tvornica. Zastupljena je i kemijska industrija te prehrambena industrija. Krajem lipnja 2015. godine, stradao je u požaru jedan od pogona za proizvodnju namještaja, što je ostavilo više stotina ljudi bez posla te tako nanijelo značajnu štetu đurđenovačkoj industrijskoj proizvodnji. [15]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Đurđenovac je bio prvo mjesto u Slavoniji i drugo mjesto u Hrvatskoj koje je dobilo električnu struju.

Crkva[uredi VE | uredi]

Rimokatolička crkva Sv. Josipa, a inače je i sjedište istoimene katoličke župe koja pripada našičkom dekanatu Požeške biskupije. Crkveni god (proštenje) ili kirvaj slavi se 19. ožujka, a ujedno se tada i slavi Dan općine.

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Župa Sv.Josipa Đurđenovac

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

1888. otvorena je prva (privatna) škola u Đurđenovcu.[16]
Pučka škola otvorena je 1909., a Građanska škola 1925. Do 1965. godine u Đurđenovcu djeluju dvije osnovne škole, Osnovna škola Moše Pijade te Osnovna škola "J. Marinković - Ivo"[17]. Danas u Đurđenovcu djeluju:

Kultura[uredi VE | uredi]

Kompleks tvorničkih zgrada u Đurđenovcu zaštićeni su objekti industrijske arhitekture. U mjestu djeluje Hrvatska knjižnica i čitaonica Đurđenovac. Posjeduje oko 15000 knjiga i ima tristotinjak članova, otvorena je za sve - od djece vrtićkog uzrasta do umirovljenika. Posjeduje prilično dobru referentnu zbirku i raznoliku građu. Ostatci radničkih kolonija (Radnička ulica, Taninska četvrt) zaštićeni su spomenici industrijske arhitekture. Do 1954. povremeno je izlazio tvornički list "Glasnik", a od 1956. do 1966. "Drvodjelac", potom sve do 1987. "Bilten" kada ponovno počinje izlaziti "Drvodjelac". Glasilo je potpuno ugašeno 1990.

  • Gradska glazba Đurđenovac
  • Hrvatska knjižnica i čitaonica Đurđenovac
  • KUD Đurđenovac
  • Kulturno-umjetničko društvo "Josip Kozarac"

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Fotografija momčadi nogometnoga kluba Taninpila Đurđenovac, 1921. godine.


Izvor[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Đurđenovac koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.