Bizovac

Bizovac
	; grb
Država	Hrvatska
Županija	Osječko-baranjska
Načelnik	Srećko Vuković (nezavisni)
Naselja	Bizovac, Brođanci, Cerovac, Cret Bizovački, Habjanovci, Novaki Bizovački, Samatovci, Selci
Površina	98,1 km2
Površina središta	21,2 km2
Koordinate	45°35′N 18°28′E / 45.59°N 18.46°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	3 733
– gustoća	38 st./km2
Urbano	1 713
– gustoća	176 st./km2
Poštanski broj	31222 Bizovac
	Bizovac Bizovac na zemljovidu Hrvatske

Bizovac je općina u Hrvatskoj. Smještena je u Osječko-baranjskoj županiji.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Površina: 85,65 km²
Poljoprivredne površine: 6385 ha
Šumske površine: 1451 ha

Bizovac je smješten 18 kilometara zapadno od Osijeka, a devet kilometara južno od Valpova na podravskom cestovno-željezničkom prometnom pravcu Zagreb – Našice – Osijek te je povezan s međunarodnim prometnim pravcima prema Srednjoj Europi i interregionalnim prometnim pravcima prema zapadu Republike Hrvatske, kroz susjednu BiH dalje prema Jadranu i istoku.

Općinska naselja[uredi | uredi kôd]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Broj stanovnika (popis 2001.): 4979
Broj kućanstava: 1664

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Bizovac imala je 4979 stanovnika, raspoređenih u 8 naselja:

Bizovac – 2274
Brođanci – 633
Cerovac – 34
Cret Bizovački – 646
Habjanovci – 544
Novaki Bizovački – 211
Samatovci – 616
Selci – 21

Nacionalni sastav (2001.)[uredi | uredi kôd]

Hrvati – 4853 (97,47)
Srbi – 62 (1,25)
Mađari – 9 (0,18)
Slovaci – 8 (0,16)
Bošnjaci – 6 (0,12)
Nijemci – 4
Slovenci – 3
Crnogorci – 2
Austrijanci – 1
Rumunji – 1
ostali – 1
neopredijeljeni – 26 (0,52)
nepoznato – 3

Općina Bizovac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	3213	3441	3493	3758	4154	4412	4189	4606	5102	5435	5794	5141	5159	5073	4979	4507	3733
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastala iz srare općine Valpovo. U 1869. dio podataka sadržan je u općini Petrijevci. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Bizovac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	1162	1229	1072	1096	1219	1301	1243	1343	1561	1667	1942	1957	2162	2235	2274	2043	1713
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: U 1869. sadrži podatke za naselje Samatovci i dio podataka za naselje Habjanovci. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava[uredi | uredi kôd]

Načelnik: Srećko Vuković
Predsjednik Općinskog vijeća: Milan Kranjčević

Povijest[uredi | uredi kôd]

U pisanim dokumentima spominje se da je 1333. godine Bizovac zajedno s Ladimirevcima u ovom drugom^{[kojem drugom?]} selu imao zajedničku crkvu posvečenu sv. Kuzmi i Damjanu. Srednjovjekovni naziv mjesta bio je Byezafalva u gospoštiji Karaševo i vlasništvo viteškog reda sv. Ivana Jeruzalemskog. Popis Požeškog sanđaka iz 1579. godine donosi zapis o selu Bisofzy s 8 kuća, koje je u vrijeme osmanske vlasti pripadalo kadiluku Osijek i nahiji Karas. Od 1721. godine Bizovac je u posjedu valpovačkog vlastelinstva s 23 domaćinstva. U jednoj staroj crkvenoj listini stoji da se naseljavanje Bizovca na mjestu gdje se danas nalazi izvršilo u razdoblju između 1752. i 1755. godine prisilnim preseljenjem stanovništva s okolnih salaša, koji su se nalazili na mjestima istoimenih njiva današnjeg bizovačkog atara. U popisu stanovništva Bizovca s početka 1737. godine nalazimo starosjedilačka prezimena, koja su se održala do današnjih dana: Bošnjak, Domanovac, Erić, Grlica, Glavaš, Glavašić, Kolarić, Mihaljević, Škarić, Sršić, Sudar i Vuković.

Tijekom 20. stoljeća na prostor Bizovca doseljavali su se ljudi iz nekad siromašnijih krajeva: Like, Dalmacije, BiH i Hrvatskog zagorja u potrazi "trbuhom za kruhom" i plodnom slavonskom zemljom, Dolazeći na ove prostore sa sobom su donosili i folklor i običaje svoga kraja, stvarajući tako zajedno sa starosjediocima, neprocjenjivo multikulturno blago bizovačkog kraja. Između ostalih, do danas žive na ovom prostoru obitelji s prezimenima: Nikšić, Majetić, Bobinac, Rukavina, Lovrinčević, Andabak, Baković, Vrdoljak, Kardum, Jazvo, Jureta, Kordić, Šincek, Čutek i dr.

Župna crkva sv. Mateja apostola i evanđeliste izgrađena je 1802. godine u skromnom barokno-klasicističkom stilu. Crkveni god slavi se 21. rujna. U samom središtu Bizovca nalazi se dvorac valpovačke grofovske obitelji Normann-Prandau, građen u prvoj polovici 19. stoljeća za potrebe činovnika i uprave vlastelinstva, a nakon udaje barunice Marijane Prandau za grofa Konstantina Normanna preuređen je za stanovanje i u gotovo takvom obliku sačuvao se do današnjih dana. Kraljevski poštanski ured otvoren je 1809. godine, prvi mlin izgrađen je 1890. godine, a drugi 1910. godine. Škola u Bizovcu je osnovana 1849. godine.

Nogometni klub i vatrogasno društvo djeluju od 1926., a 1935. godine osnovan je ogranak Seljačke sloge. Već gotovo četiri desetljeća u mjestu djeluje folklorno društvo, koje njeguje izvornu tradicijsku baštinu bizovačkog zavičaja i s jedinstvenom, prepoznatljivom i osebujnom ženskom narodnom nošnjom pronosi ime Bizovca nastupajući na folklornim priredbama u zemlji i inozemstvu.

Tijekom Domovinskog rata, 7. studenog 1991. zrakoplovi JNA su, bez ikakva povoda, oko podneva raketirali Bizovac, točnije Bizovačke toplice, robnu kuću u središtu mjesta i više obiteljskih kuća u Kolodvorskoj ulici. U ovom terorističkom napadu, za koji do danas nitko nije odgovarao, poginulo je 9, a ranjeno 24 mještana. Među poginulima bio je i jedanaestogodišnji dječak.^[3]^[4]

Zbog blizine grada Osijeka, odlične prometne povezanosti, razvijenog obrta, plodne obradive zemlje, trgovine i turističkih potencijala nakon otkrića ljekovite vode Bizovac postaje privlačan za život mnogima.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Bizovačke toplice – lječilišni i turistički kompleks
Zona malog gospodarstva – Sajmište

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Stjepan Glavaš, kemičar
Bratoljub Klaić, jezikoslovac, kroatist i prevoditelj
Antun Ulrich, galerist

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Kurija Pradanu-Normann
Župna crkva Sv. Mateja
Bizovačke toplice – izvori Panonskog mora

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Dječji vrtić Maslačak
Osnovna škola "Bratoljub Klaić"

Kultura[uredi | uredi kôd]

Kulturno-umjetničko društvo "Bizovac", koje nastavlja tradiciju starijeg matičnog društva "Seljačka sloga" osnovanog 1968. godine, danas njeguje bogatu folklornu baštinu svog zavičaja.

Zaljubljenici u izvorno folklorno bogatstvo bizovačkog kraja izvukli su iz starinskih ormara svoju čudesnu i osebujnu narodnu nošnju, zapjevali već zaboravljene pjesme i uz tamburicu zaigrali već zaboravljena kola.

Svojim nastupima na brojnim koncertima i folklornim festivalima, ovo kulturno-umjetničko društvo pronijelo je ime Bizovca širom Hrvatske, pa i Europe, oduševljavajući ljubitelje folklora u Austriji, Bosni i Hercegovini, Češkoj, Italiji (Sardiniji i Siciliji) Mađarskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Sloveniji, Srbiji, Slovačkoj, Švedskoj i Švicarskoj, a posredstvom elektronskih medija i ljude širom svijeta.

O visokoj umjetničkoj razini njihovog plesa, pjesme i glazbe svjedoče mnoge zahvalnice, plakete, i priznanja, koja krase njihove vitrine i zidove. Uz autentični folklor svoga mjesta, KUD "Bizovac" dostojno prezentira i folklor drugih hrvatskih regija.

Vokalni sastav Matheus djeluje u Župi sv. Mateja apostola i evanđeliste od 1999. godine. Nastao je na inicijativu župnika Marina Kneževića. Svake nedjelje animiraju svetu misu, te župska klanjanja. Sudjelovali su na brojnim cjelovečernjim koncertima, festivalima kršćanske glazbe (Hosanafest, Tonkafest, Marija fest, Uskrs fest, Bonofest) od kojih je zasigurno najveći Uskrs fest u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, gdje su 11. travnja 2010. nastupili s pjesmom "Utočište vječno" po prvi puta i osvojili prvu nagradu za najbolju pjesmu festivala. Pjesma je posvećena Božanskom milosrđu, koje se u Katoličkoj crkvi upravo slavi i obilježava na Bijelu nedjelju.

Šport[uredi | uredi kôd]

NK BSK Termia Bizovac

Izvori[uredi | uredi kôd]

↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
↑ Obljetnica raketiranja Bizovca | HVIDR-a RH – Zajednica županijskih zajednica, udruga i članova hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Republike Hrvatske. Pristupljeno 9. studenoga 2023.
↑ Vijesti – HRT. Hrvatska radiotelevizija. Pristupljeno 9. studenoga 2023.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Nedovršeni članak Bizovac koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[1] Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703

[2] Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

[3] Obljetnica raketiranja Bizovca | HVIDR-a RH – Zajednica županijskih zajednica, udruga i članova hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Republike Hrvatske. Pristupljeno 9. studenoga 2023.

[4] Vijesti – HRT. Hrvatska radiotelevizija. Pristupljeno 9. studenoga 2023.

[1]

[2]

[3]

[4]