Bizovac

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Bizovac
Bizovac (grb).gif
Bizovac na karti Hrvatska
Bizovac
Bizovac
Bizovac na karti Hrvatske
Koordinate: 45°35′N 18°28′E / 45.59°N 18.46°E / 45.59; 18.46
Županija Osječko-baranjska
Načelnik općine Srećko Vuković (HDSSB)
Naselja u sastavu općine Bizovac, Brođanci, Cerovac, Cret Bizovački, Habjanovci, Novaki Bizovački, Samatovci, Selci
Površina 85.65 km2
Stanovništvo (2001.) 4.979
Poštanski broj 31222 Bizovac
Bizovac na karti Osječko-baranjska županija
Bizovac
Bizovac
Bizovac na karti Osječko-baranjske županije
Koordinate: 45°35′N 18°28′E / 45.59°N 18.46°E / 45.59; 18.46

Bizovac je općina u Hrvatskoj. Smještena je u Osječko-baranjskoj županiji.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

  • Površina: 85.65 km2
  • Poljoprivredne površine: 6.385 ha
  • Šumske površine: 1.451 ha
  • Naselja: Bizovac, Brođanci, Cerovac, Cret Bizovački, Habjanovci, Novaki Bizovački, Samatovci, Selci.

Bizovac je smješten 18 kilometara zapadno od Osijeka, a devet kilometara južno od Valpova na podravskom cestovno - željezničkom prometnom pravcu Zagreb - Našice - Osijek, te je povezan s međunarodnim prometnim pravcima prema Srednjoj Europi i interregionalnim prometnim pravcima prema zapadu Republike Hrvatske, kroz susjednu BiH dalje prema Jadranu i istoku.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

  • Broj stanovnika (popis 2001.): 4.979
  • Broj kućanstava: 1.664

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Bizovac imala je 4979 stanovnika, raspoređenih u 8 naselja:

Nacionalni sastav, 2001.[uredi VE | uredi]

Uprava[uredi VE | uredi]

  • Načelnik: Srećko Vuković
  • Predsjednik Općinskog vijeća:Veljko Gudelj

Povijest[uredi VE | uredi]

Bizovac, djeca u narodnoj nošnji 1958., autor: Nikola Nino Vranić

Da se na ovim prostorima živjelo u pretpovijesnom razdoblju dokazuje nam pronalazak ostave s 332 dobro očuvana uporabna predmeta iz srednjega brončanoga doba, koju je na njivi Lepodrevci 1885. godine izorao jedan bizovački seljak. Među nalazima nalaze se brončani srpovi, klinaste sjekire, koplja, nakit, oruđa i drugo.

U pisanim dokumentima spominje se da je 1333. godine Bizovac zajedno s Ladimirevcima u ovom drugom selu imao zajedničku crkvu posvečenu sv. Kuzmi i Damjanu. Srednjovjekovni naziv mjesta bio je Byezafalva u gospoštiji Karaševo i vlasništvo viteškog reda sv. Ivana Jeruzalemskog. Popis Požeškog sanđaka iz 1579. godine donosi zapis o selu Bisofzy s 8 kuća, koje je u vrijeme osmanske vlasti pripadalo kadiluku Osijek i nahiji Karas. Od 1721. godine Bizovac je u posjedu valpovačkog vlastelinstva s 23 domaćinstva. U jednoj staroj crkvenoj listini stoji da se naseljavanje Bizovca na mjestu gdje se danas nalazi izvršilo u razdoblju između 1752. i 1755. godine prisilnim preseljenjem stanovništva s okolnih salaša, koji su se nalazili na mjestima istoimenih njiva današnjeg bizovačkog atara. U popisu stanovništva Bizovca s početka 1737. godine nalazimo starosjedilačka prezimena, koja su se održala do današnjih dana: Bošnjak, Domanovac, Erić, Grlica, Glavaš, Glavašić, Kolarić, Mihaljević, Škarić, Sršić, Sudar i Vuković. Tijekom 20. stoljeća na prostor Bizovca doseljavali su se ljudi iz nekad siromašnijih krajeva: Like, Dalmacije, BiH i Hrvatskog zagorja u potrazi "trbuhom za kruhom" i plodnom slavonskom zemljom, Dolazeći na ove prostore sa sobom su donosili i folklor i običaje svoga kraja, stvarajući tako zajedno sa starosjediocima, neprocjenjivo multikulturno blago bizovačkog kraja. Između ostalih, do danas žive na ovom prostoru obitelji s prezimenima: Nikšić, Majetić, Bobinac, Rukavina, Lovrinčević, Andabak, Baković, Kardum, Jazvo, Jureta, Kordić, Šincek, Čutek i dr.

Župna crkva sv. Mateja apostola i evanđeliste izgrađena je 1802. godine u skromnom barokno klasicističkom stilu. Crkveni god slavi se 21. rujna. U samom središtu Bizovca nalazi se dvorac valpovačke grofovske obitelji Normann-Prandau, građen u prvoj polovici 19. stoljeća za potrebe činovnika i uprave vlastelinstva, a nakon udaje barunice Marijane Prandau za grofa Konstantina Normanna preuređen je za stanovanje i u gotovo takvom obliku sačuvao se do današnjih dana. Kraljevski poštanski ured otvoren je 1809. godine, prvi mlin izgrađen je 1890. godine, a drugi 1910. godine. Škola u Bizovcu je osnovana 1849. godine.

Nogometni klub i vatrogasno društvo djeluju od 1926., a 1935. godine osnovan je ogranak Seljačke sloge. Već gotovo četiri desetljeća u mjestu djeluje folklorno društvo, koje njeguje izvornu tradicijsku baštinu bizovačkog zavičaja i s jedinstvenom, prepoznatljivom i osebujnom ženskom narodnom nošnjom pronosi ime Bizovca nastupajuči na folklornim priredbama u zemlji i inozemstvu.

Zbog blizine grada Osijeka, odlične prometne povezanosti, razvijenog obrta, plodne obradive zemlje, trgovine i turističkih potencijala nakon otkrića ljekovite vode Bizovac postaje privlačan za život mnogima.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

  • Bizovačke toplice - lječilišni i turistički kompleks
  • Zona malog gospodarstva - Sajmište

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

  • Bratoljub Klaić, rođen je u Bizovcu kao Adolf Klotz.
  • Antun Ulrich, galerist
  • Ivo Pavlić, matematičar
  • Stjepan Glavaš, kemičar
  • Ante Lovrinčević,ravnatelj OŠ,
  • Srećko Vuković,načelnik općine i rizničar povijesti Bizovca,
  • Ivica Baković,dugogodišnji direktor "Bizovačkih toplica",
  • Pavo Mihaljević,dugogodišnji poduzetnik,
  • Josip Salapić,saborski zastupnik,
  • Ivan Kardum, golman NK Osijek,
  • Vjekoslav Đaniš,predsjednik ogranka MH Bizovac,
  • Milan Majetić,poduzetnik i predsjednik z.u. "Gacka",
  • Nikola Sudar,poduzetnik i aktivist u lovstvu,
  • Stjepan Sršić,dugogodišnji načelnik općine,
  • Antun Radman,odvjetnik,
  • Sandra Lovrinčević,prof,voditeljica VS "Matheus",
  • Adrijana Baković,finalistica show-a "HTZ" i solist VS "Matheus"

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • Dječji vrtić Maslačak
  • Osnovna škola Bratoljuba Klaića

Kultura[uredi VE | uredi]

Kulturno - umjetničko društvo "Bizovac", koje nastavlja tradiciju starijeg matičnog društva "Seljačka sloga" osnovanog 1968. godine, danas njeguje bogatu folklornu baštinu svog zavičaja.

Zaljubljenici u izvorno folklorno bogatstvo bizovačkog kraja izvukli su iz starinskih ormara svoju čudesnu i osebujnu narodnu nošnju, zapjevali već zaboravljene pjesme i uz tamburicu zaigrali već zaboravljena kola.

Svojim nastupima na brojnim koncertima i folklornim festivalima, ovo kulturno-umjetničko društvo pronijelo je ime Bizovca širom Hrvatske, pa i Europe, oduševljavajući ljubitelje folklora u Austriji, Bosni i Hercegovini, Češkoj, Italiji (Sardiniji i Siciliji) Mađarskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Sloveniji, Srbiji, Slovačkoj, Švedskoj i Švicarskoj, a posredstvom elektronskih medija i ljude širom svijeta.

O visokoj umjetničkoj razini njihovog plesa, pjesme i glazbe svjedoče mnoge zahvalnice, plakete, i priznanja, koja krase njihove vitrine i zidove. Uz autentični folklor svoga mjesta, KUD "Bizovac" dostojno prezentira i folklor drugih hrvatskih regija.

Vokalni sastav Matheus - djeluje u Župi sv. Mateja apostola i evanđeliste od 1999. godine. Nastao je na inicijativu župnika Marina Kneževića. Svake nedjelje animiraju svetu misu, te župska klanjanja. Sudjelovali su na brojnim cjelovečernjim koncertima, festivalima kršćanske glazbe (Hosanafest, Tonkafest, Marija fest, Uskrs fest, Bonofest) od kojih je zasigurno najveći Uskrs fest u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, gdje su 11. travnja 2010. nastupili s pjesmom "Utočište vječno" po prvi puta i osvojili prvu nagradu za najbolju pjesmu festivala. Pjesma je posvećena Božanskom milosrđu, koje se u Katoličkoj crkvi upravo slavi i obilježava na Bijelu nedjelju.

Sport[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]



P parthenon.svg Nedovršeni članak Bizovac koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.