Banská Štiavnica: razlika između inačica

Koordinate: 48°28′N 18°54′E / 48.467°N 18.900°E / 48.467; 18.900
Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Infobox - dodavanje NUTS ili LAU
Oznaka: uklonjeno uređivanje
Infobox - dodavanje NUTS ili LAU
Oznaka: uklonjeno uređivanje
Redak 143: Redak 143:
| prazno1_ime = [[LAU]] 2
| prazno1_ime = [[LAU]] 2
| prazno1_info = SK0322516643<ref>{{cite web |title=slovak_place_codes.csv |url=https://archive.org/details/slovak_place_codes |website= |author=Dušan Kreheľ |publisher= |date=2023-11-28}}</ref>
| prazno1_info = SK0322516643<ref>{{cite web |title=slovak_place_codes.csv |url=https://archive.org/details/slovak_place_codes |website= |author=Dušan Kreheľ |publisher= |date=2023-11-28}}</ref>
| prazno2_ime =
| prazno2_ime = [[LAU]] 2
| prazno2_info = SK0322516643<ref>{{cite web |title=slovak_place_codes.csv |url=https://archive.org/details/slovak_place_codes |website= |author=Dušan Kreheľ |publisher= |date=2023-11-28}}</ref>
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno3_info =

Inačica od 1. prosinca 2023. u 05:18

Ovo je glavno značenje pojma Banská Štiavnica. Za druga značenja pogledajte Okrug Banská Štiavnica.
Banská Štiavnica
Panorama grada
Panorama grada
Panorama grada
Grb
Grb
Koordinate: 48°28′N 18°54′E / 48.467°N 18.900°E / 48.467; 18.900
Država Slovačka
Pokrajina Grb Banskobistrički Banskobistrička
Vlast
 - Gradonačelnica Nadežda Babiaková
Površina
 - Ukupna 46,73[1] km2
Visina 621[2]
Stanovništvo (2021.)
 - Grad 9478[3] stan.
 - Gustoća 213,18[4] stan./km2
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 969 01[2]
Pozivni broj +421 45[2]
Registarska oznaka BS
LAU 2 SK0322516643[5]
LAU 2 SK0322516643[6]
Službena stranica www.banskastiavnica.sk
Zemljovid
Banská Štiavnica na zemljovidu Slovačke
Banská Štiavnica
Banská Štiavnica

Banská Štiavnica (njem. Schemnitz, mađ. Selmecbánya) je grad u središnjem dijelu Slovačke, južno od Zvolena i Banske Bystrice. Smješten je u središtu golemog kaldera koji je nastao urušavanjem drevnog vulkana, a njegov rub se danas zove planina Štiavnica.

Zbog izuzetno očuvane srednjovjekovne arhikteture grad je 11. prosinca 1993. upisan na UNESCO-ov popis svjetske baštine.

Povijest

Novi dvorac iznad grada
Stari dvorac iz zraka

Gradu duguje svoje postojanje rudnicima posebice zlata i srebra. Prvi rudari su došli iz Češke i Šleske. Prvi put spominje u zakonu iz 1156. kao Terra banensium.

God. 1627., ovdje se prvi put koristio barut u rudarstvu, a 1722. rudnici su se poplavili i morali su se ispumpavati za što su se koristili parnim strojem, što je bila prva uporaba parnog stroja izvan Ujedninjenog Kraljevstva. God. 1735. osnovana je rudarska škola (kasnije premještena u Beč), a 1763. ovdje je osnovan fakultet za mineralogiju koji je u drugoj polovici 19. stoljeća marginaliziran zbog mađarizacije i većina studenata odlazi u Leoben.

God. 1873. upravno se ujedinio sa susjednim gradom Banska Bela (Banská a Belá), te su ostali jedan grad sve do 1954. godine.

Kužni pil na glavnom trgu sv. Trojstva

Znamenitosti

Povijesni grad Banská Štiavnica s okolicom
Svjetska baština – UNESCO
}}
DržavaNepoznata kratica »S«
Godina uvrštenja1993. (17. zasjedanje)
VrstaPrirodno dobro
Mjeriloiv
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:620

Zbog izuzetno očuvane srednjovjekovne arhikteture grad je 11. prosinca 1993. upisan na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Središte grada je povijesni Trg Svetog Trojstva (Trojičné námestie) kojim dominira veliki kužni pil. Na trgu se nalazi Gradska vijećnica i minearološki muzej, a na njemu se često održavaju kulturne manifestacije.

Gotička Gradska vijećnica iz 14. stoljeća je od 1507. – 1679. godine obnovljena u renesansnom stilu s pripojenom kapelom sv. Ane koja je srušena u 18. stoljeću, te na njenom mjestu stoji skulptura Gospe (Panná Mária). Od 1787. – 1788., današnji barokni izgled mu je dao majstor zidar Pircker.

Dva dvorca, Stari (Starý zámok) i Novi (Nový zámok), su pretvoreni u muzeje. Otvoreni muzej rudarstva nudi 2 km dug podzemni obilazak rudnika srebra iz 17. stoljeća, dok je stari rudnik Glanzenberg još stariji, a nalazi se odmah ispod središta grada i privlači veliki broj posjetitelja još od vremena cara Franje Josipa.

Grad je okružen starim vještačkim rezervoarima vode za rudarenje (tajchy) od kojih je njih šezdesetak izgrađeno od 15. do 18. stoljeća. Povezuje ih više od 100 km duga mreža kanala. Danas ovo područje služi kao gradska rekreacijska zona.

  • Crkva sv. Katarine i Gradska vijećnica
    Crkva sv. Katarine i Gradska vijećnica
  • Gradska vijećnica
    Gradska vijećnica
  • Stari dvorac iznutra
    Stari dvorac iznutra
  • Stari dvorac
    Stari dvorac
  • Novi dvorac
    Novi dvorac

Stanovništvo

Razvoj stanovništva[7]
Godina 1. siječnja 1993.[8] 1999. 2006. 2013. 2019. 2020.
Broj stanovnika 10.451 10.760 10.662 10.259 10.004 9922

Napomena: Ako nije drugačije naznačeno, stanovništvo je posljednjeg dana u godini.


Grad je prema procjeni stanovništva iz 2005. imao 10.662 stanovnika, dok je prema redovnom popisu stanovništva iz 2001. godine imao 10.674 stanovnika.

Etnički sastav

Religija

Gradovi prijatelji

Izvor

  1. ↑ Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_ukaz: Rozloha (Štvorcový meter)]. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 21. ožujka 2021. Pristupljeno 21. studenoga 2021.
  2. ↑ a b c Základná charakteristika. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 17. travnja 2015. Pristupljeno 31. ožujka 2022.
  3. ↑ Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne). www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2022. Pristupljeno 31. ožujka 2022.
  4. ↑ Hustota obyvateľstva - obce. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 21. ožujka 2021. Pristupljeno 21. studenoga 2021.
  5. ↑ Dušan Kreheľ. 28. studenoga 2023. slovak_place_codes.csv
  6. ↑ Dušan Kreheľ. 28. studenoga 2023. slovak_place_codes.csv
  7. ↑ Štatistický úrad Slovenskej republiky. 21. ožujka 2021. Počet obyvateľov podľa pohlavia – obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na začiatku obdobia (Osoba)". datacube.statistics.sk (slovački)
  8. ↑ Štatistický úrad Slovenskej republiky. 21. ožujka 2021. Počet obyvateľov podľa pohlavia – obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na konci obdobia (Osoba)". datacube.statistics.sk (slovački)
  9. ↑ http://www.statistics.sk/mosmis/eng/run.html  Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. studenoga 2007. (Wayback Machine) Statistički zavod Slovačke

Vanjske poveznice

Ostali projekti

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Banská Štiavnica
v • u
Gradovi u Banskobistričkom kraju
v • u
Svjetska baština u Slovačkoj
Kulturna dobra (6)
Rudarski grad Banská Štiavnica (1993.) • Povijesno središte Bardejova (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio)4) (2021.) • Gradovi Levoča i Spišské Podhradie s okolnim spomenicima (Dvorac Spiš, Spišská Kapitula i Žehra) (1993.) • Slovačke drvene crkve na Karpatima (2008.) • Selo Vlkolínec (1993.)
Slovačka zastava
Prirodna dobra (2)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe1) (2007.) • Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša 2) (1995.)
Nematerijalna
svjetska baština (5)
Fujara i njezina glazba (2008.) • Kultura gajdi (2015.) • Višeglasno pjevanje Horehronie (2017.) • Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj3) (2016.) • Glazba iz Terchová (2013.)

1) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  2) Zajednička svjetska baština Mađarske i Slovačke  3) Zajednička svjetska baština Češke i Slovačke  4) Zajednička svjetska baština Njemačke, Austrije i Slovačke 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Banská_Štiavnica&oldid=6788401"