Razgovor sa suradnikom:Jack Sparrow/Arhiv 1

Wikipedijin uvodni tečaj

Tečaj

Naslovna stranica Uređivanje članaka Oblikovanje članaka Wikipoveznice Sestrinski projekti Slike Tablice Stranice za razgovor Ne zaboravite Prijavljivanje Imenski prostori Zaključak

Dodatno

Pomoć:Sadržaj

Jack Sparrow, dobro došli na Wikipediju na hrvatskome jeziku – slobodnu enciklopediju! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine.

Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije:

Pet stupova Wikipedije − što je i na čemu se temelji Wikipedija

Izvori i provjerljivost − kako uspješno činiti Wikipediju boljom

Slike − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju.

Uređivanje možete vježbati na stranici za vježbanje. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u Kafiću; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte na pažnju administratorima.

Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na stranicama za razgovor, suradničkim stranicama i Kafiću potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete ili ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako ~~~~.
Svoju suradničku stranicu imena »Suradnik:Jack Sparrow« možete uređivati po želji, u skladu s pravilima uređivanja suradničke stranice. Možete je popuniti suradničkim okvirima i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti.

Molimo Vas da prilikom uređivanja ne stavljate radove zaštićene autorskim pravima bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte ovdje, a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u javnom vlasništvu ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore.

If you don't speak Croatian: This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia.

Još jednom, dobro došli! --Roberta F. 14:30, 11. rujna 2006. (CEST)

Roberta, može jedno pitanje? Kako da napišem te 4 tilde? Nikada mi još taj znak nije trebao pa ni ne znam kako ga ostaviti. --J.S.

Potpis

Evo baš mi je drago da si uspio i sada se potpisuješ svojim suradničkim imenom ili s 4 ~ (alt gr + 1 četiri puta) ili klikni na , za svaku daljnju pomoć sam ja ili netko od suradnika ovdje :-)) --Roberta F. 14:38, 11. rujna 2006. (CEST)

Ovako? --Jack Sparrow 14:41, 11. rujna 2006. (CEST)Jack Sparrow

---

Da, ali se ne trebaš više potpisivati ručno :-)), i pokušaj odgovoriti na mojoj suradničkoj stranici, klikni na moje ime, odi na moju stranicu za razgovor i klikni mali + pokraj uredi, napiši neki naslov, tekst i stavi svoj potpis za test :-)). Još jedna sitnica, da ti ime ne bi više bilo crveno, napiši par riječi na svojoj suradničkoj stranici ili stavi neki okvirić, kako imamo mi neki :-)). --Roberta F. 14:52, 11. rujna 2006. (CEST)

Predmet

Sve je u redu. --Jack Sparrow 14:58, 11. rujna 2006. (CEST)Jack Sparrow

Hmm, ne :-)), ne trebaš više svoj potpis pisati rukom , a pokušaj meni ostaviti poruku, :-)) --Roberta F. 14:59, 11. rujna 2006. (CEST)

A kako da sada to napravim? Mislim poruku. --Jack Sparrow 15:05, 11. rujna 2006. (CEST)Jack Sparrow

Suradnički okvirići i stranice za razgovor

Vidi gornji tekst, pokušaj kliknuti na moje ime, i onda na moju stranicu za razgovor, pokraj ti je kartica na kojoj piše "razgovor", pokušaj, pratim te :-)) i onda klikni + i nešto upiši u najgornji prazni okvirić i onda u donji nešto napiši i klikni svoj potpis i na kraju "Sačuvaj stranicu". A ovdje možeš vidjeti ima li neki od suradničkih okvirića, koji ti se sviđa i možeš ga jednostavno staviti na svoju suradničku stranicu, uostalom isprobaj, :-)) --Roberta F. 15:10, 11. rujna 2006. (CEST)

Potpis

Uspio si, a svoje ime uspijevaš klikati, vidim ga, ne trebaš se posebno potpisivati, prije nego klikneš na "sačuvaj stranicu" probaj kliknuti "Prikaži kako će izgledati" i onda vidiš što si napisao, a još možeš promijeniti, jer nije snimljeno. --Roberta F. 15:22, 11. rujna 2006. (CEST)

Slike

Roberta, kako da neke slike koje imam na kompu postavim na wikipediu?

Najprije nemoj zaboraviti da svoja pitanja postavljaš meni, na moju stranicu za razgovor, jer ja onda odmah, čim dođem na Wikipediju, vidim da mi je neki suradnik ostavio poruku, tako da sam ovo tvoje pitanje sada slučajno vidjela, a i maloprije si mi stavio poruku na moju stranicu, jer i uz najbolju volju, zaista ne stignemo pregledavati sve nove suradnike svaki dan :-)) i svakako klikni svoj potpis ili preko ove gornje kartice ili s 4 ~, jer mi onda ostaje i zabilježeno vrijeme, jesi se možda zaboravio prijaviti? Moraš se najprije prijaviti (vidi gore desno ti je mala ikonica i piše ti Prijavi se). A pročitaj obavezno Wikipedija:Tečaj (Slike), s tim da preporučujemo suradnicima da se svakako prijave na Zajednički poslužitelj ili Commons i krenu tamo postavljati slike, jer se onda ne zagušuje Wikipedija koja nije skladište slika, a sve slike s Commonsa ne moraš posebno postavljati na Wikipediju, već samo pomoću poveznica i imena slike s Commonsa preneseš na svoj članak. Vidi npr. moje doprinose na Commonsu [1] i pogledaj kako se stavljaju slike s commonsa na wikipediju npr. u članku Čokolada, klikni na sliku i to će te odvesti gjde je ona pohranjena i kako. Slobodno pitaj i dalje, ali molim te prijavi se i ostavljaj potpis, tako ti lakše odgovaramo :-)). Lijep pozdrav --Roberta F. 13:07, 12. rujna 2006. (CEST)

U redu. Puno hvala. --Jack Sparrow 13:12, 12. rujna 2006. (CEST)Jack Sparrow

Nema problema, uvijek rado pomognem :-))) Roberta F. 13:14, 12. rujna 2006. (CEST)

Slika

Reci mi da li si ovu sliku [2] htio postaviti u članak Ukleti Holandez ? Ako, da, ja ću ti je postaviti pa će ti biti jasnije :-)) --Roberta F. 14:13, 12. rujna 2006. (CEST)

Da htio sam ju postaviti ali nešto ne ide --Jack Sparrow 14:14, 12. rujna 2006. (CEST)Jack Sparrow

Zapravo ne tu sliku, jednu drugu koju sam postavio na Datoteka:POTC2.jpg ali nešto ne ide.

Vidim, a i krivo je postavljena, nedostaju podaci o izvoru i licenca (dozvola). Ja ću je sada obrisati i postaviti ponovno, pa onda pogledaj kako sam napravila i tako pokušaj slijediti pravila, a uvijek daj prednost slikama s Commonsa, jer njih ne moramo učitavati, a i licenca im je prihvatljivija za naše potrebe. --Roberta F. 14:32, 12. rujna 2006. (CEST)

Puno hvala i nastojat ću stavljati slike sa Commonsa ali nažalost tamo nema slika koje bih ja htio staviti. --Jack Sparrow 14:55, 12. rujna 2006. (CEST)Jack Sparrow

Mda, fotki filmova nema na Commonsu, jer filmske tvrtke to sve zaštite, ali sada vidiš kako se postavlja slika koja nije na commonsu i nemoj nikada zaboraviti napisati izvor (stavi link od kuda skidaš fotku) i licencu, dobro usporedi koje licence su ti ponuđene, jer se inače sve slike s nepotpunim podacima počinju brisati. I pokušaj odgovarati na moju stranicu. :-)) --Roberta F. 15:08, 12. rujna 2006. (CEST)

---

Eto, tako je bolje :-))) --Roberta F. 15:14, 12. rujna 2006. (CEST)

---

U pravilu ne treba pretjerivati s ničim :-)), sve ovisi kolika je dužina teksta, jer ako je teksta puno, stane i više slika. Jednostavno treba imati mjeru, a ponekad se može napraviti i galerija kao u članku James Bond, iako je preporuka napraviti vanjsku poveznicu kao u članku Ronjenje koja upućuje na commons i njihove materijale ukoliko ima tih sadržaja na commonsu. Nadam se da sam ti opet pomogla :-)) --Roberta F. 15:35, 15. rujna 2006. (CEST)

Commons

Bok,

Kopirao si sliku Slika:Confederate National Flag since March 1865.png sa commons:-a, a commonsi sluze upravo zato da se slike od tamo ne bi trebale kopirati :). Ako je slika na commonsima, dovoljno ju je postaviti u clanak kao da je kod nas. --Tycho Brahe 15:56, 15. rujna 2006. (CEST)

Slika u tekstu

Bok,

vidi ovo. Isto je na Blaž Kraljević. --Ante Perkovic 01:23, 16. rujna 2006. (CEST)

Zašto opet? --Ante Perkovic 17:43, 16. rujna 2006. (CEST)

I opet????? --Tycho Brahe 10:27, 19. rujna 2006. (CEST)

Reci mi molim te, da li si vidio sve savjete koje ti je dao Ante Perkovic. Slike koje nađeš na Zajedničkom poslužitelju (commonsu) jednostavno staviš u članak samo upisivanjem imena slike unutar [[]], pokušaj, i slika će ti se pojaviti, a mjesto na koje upisuješ slike je uvijek na vrh naslova ili podnaslova. Znači, prvu sliku uvijek stavljaj iznad teksta i izdvoji ju u zasebni red. Slobodno pitaj opet, ako ti nešto nije jasno, inače dobro napreduješ. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 11:23, 19. rujna 2006. (CEST)

Slike s ostalih internetskih stranica

Slike s ostalih stranica se smiju postavljati samo uz izričitu dozvolu vlasnika stranice, pročitaj o osnovnim pitanjima i odgovorima, a ovdje se nalaze jedine dozvole koje trenutačno imamo Wikipedija:Dozvole za korištenje sadržaja. Dakle, sve slike koje su postavljene protivno uputama, dobit će oznaku {{bris}}. Ukoliko želiš sam zatražiti dozvolu, onda po dobivanju dozvole pošalji kopije mailova s upitom i pozitivnim odgovorom nekom od administratora. Dotada nažalost moramo sve ostale sadržaje koji na neki način krše autorska prava ukloniti. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 23:00, 19. rujna 2006. (CEST)

Federacija i konfederacija, samostalna i nezavisna

Bok,

U članku "Federacija i konfederacija" stavio si da je konfederacija "Savez NEZAVISNIH država". Meni se čini da je bolje SAMOSTALNIH, naime nitko nije u pravom smislu riječi "nezavisan", osobito ako u bilo kakav savez ulazi. Hrvatska je samostalna država, ali naravno zavisi od odluka UN, EU, SAD itd. U literaturi nema jedinstenosti o tome, k--Fausto 20:30, 22. rujna 2006. (CEST)oristi se i jedno i drugo. U engleskom je samo "independent", nedovoljno. --Fausto 14:40, 20. rujna 2006. (CEST)

Nije neka značajna stvar. Ja sam filozof i povjesničar, pa volim preciznost pojmova. Ta razlika inače postoji u njemačkom, i koristi se u tekstovima.

--Fausto 20:30, 22. rujna 2006. (CEST)

Više slika

Pa pogledaj još jednom kako je to u Čokoladi, tamo je stavljena isto slika ispod slike, stave se na vrh, a "thumb" ih automatski smjesti na dobro mjesto. :-)) Pozdrav Roberta F. 02:44, 21. rujna 2006. (CEST)

Novi naslov

Naziv promijeniš pomoću kartice "premjesti" koja ti se nalazi na vrhu, otvoriš ju, upišeš novi naziv, razlog premještanja i sačuvaš stranicu. Pozdrav :-)) --Roberta F. 12:09, 26. rujna 2006. (CEST)

Mrtvačeva škrinja

Zato što se u ovoj zemlji govori i piše hrvatski jezik. U engleskome se jeziku svi članovi naslova osim veznika i članova pišu velikim slovom, kao stilska odlika. U hrvatskome to nikad nije postojalo i ne dolazi u obzir. --Abyssus 12:41, 26. rujna 2006. (CEST)

Kakva ljutnja? :) Uvijek sam britka, kratka i jasna, kao i na Pravopisnim; nemoj to protumačiti kao ljutnju. ;) Ugodan ti dan. --Abyssus 12:46, 26. rujna 2006. (CEST)

kako nema Roberte,

pokušati ću ti pomoći s tvojim problemom. Naime, taj 89.172.204.89., koji je dopunio tvoj članak jest ustvari tvoj IP suradnički broj koji se pojavljuje kada nisi prijavljen, a kada uređuješ stranicu neprijavljen, obično će ti gore pisati upozorenje. Možda si se u međuvremenu odjavio, a katkad se nakon dužeg vremena događa da se i sam odjaviš... Uglavnom, samo se trebaš ponovo prijaviti (što već jesi, vidim), i uživati u wikipediji :-)) pozdrav! --Luka Krstulović | razgovor 18:12, 28. rujna 2006. (CEST)

no prob. Slobodno pitaj ako još nešto treba. Pozdrav, --Luka Krstulović | razgovor 18:53, 28. rujna 2006. (CEST)

Razgovor

Bok! Ne trebaš stavljati na osobnu stranicu "pogledaj što sam stavio". Pratim sve stranice koje me zanimaju, pa odmah vidim.

Evo, potrudio sam se ponovo proučiti osnovnu literaturu, pa dopuniti tekst o Đujićevim četnicima. --Fausto 16:20, 7. listopada 2006. (CEST)

Knjige

Bok, Ivek1 :> Evo sjetih se, da sam svojedobno napisao jednu apologiju knjigama na svojim suradničkim stranicama! Suradnik:Fausto#Knjige Ajd' pročitaj! --Fausto 15:15, 19. listopada 2006. (CEST)

Drago mij e da se tu slažemo!¨Članak o četnicima u NDH, a onda i o četnicima općenito, temeljito ću preraditi, još proučavam literaturu ovih dana.

Ono za sliku ne znam, ja se slikama nikada ne bavim.

Stripove volim čitati, tj. naravno također gledati. Pisao sam inače, objavio par priča, fantasy&SF.

--Fausto 14:30, 26. listopada 2006. (CEST)

Četnici i Kozara

Da, jedan odred četnika sukobio se s partizanskim odredom sa Kozare u ožujku 1942, pa su dobili po glavi i slijedeći mjesec sklopili sporazum s Nijemcima i NDH, te je taj odred ostao tome vjeran do kraja, sukobljavajući se i s drugim četnicima. No, čitav članak Četnici u NDH znatno ću dopuniti! Kako ja radim pedantno, a naravno imam i drugog posla i ovdje i inače, za to treba nešto vremena.

Spomenuo si da voliš knjige, dakle: obrati pažnju na literaturu, koju navodim! Tamo je to navedeno, samo nisam baš za svaki detalj točno navodio odakle ganavodim, jer takva detaljnost nije na wiki uobičajena. (Nisi ni ti uz svaki detalj pisao odakle je.) Ovo je konkretno iz jedne od dvije knjige Cohena, tamo navedene, no on se poziva na druge izvore, pa ja sad proučavam osnovna djela, da proširim i sredim članak.

No, ako želiš razumjeti što su četnici, pronađi u knjižnici i pažljivo pročitaj knjige Joze Tomasevicja i Fikrete Jelić-Butić! To je osnovna znanstvena literatura, apsolutno nezaobilazna za upoznavanje s temom. Cohen je recimo detaljan, ali je također propagandist, doduše hrvatski, i neki njegovi navodi su sporni.

O ustašama pak također Fikreta JB, "Ustaše i NDH", te četiri knjige B. Krizmana. Spominješ Nadu Kisić Kolanović, novija knjiga koja ti je vjerojato došla do ruke, njena tema je određena naslovom i poziva se na ranija istraživanja kada se radi o stvarima koje su van osnovne teme.

Čini mi se da imaš neki otpor prema tvrdnjama da su četnici surađivali ne samo sa Nijemcima i Talijanima, nego i direktno sa ustašama, te prema tvrdnji da su ih u direktnom ratu pobijedili prvenstveno partizani, a ne ustaše? Bitka na Lijevče polju značajna je, ali je ipak manje bitna za ukupno uništenje četnika. Npr. u Knjizi Kujundžića i Dizdara, koja je (hrvatska) propaganda, isto se navodi. (Doduše, Dizdaru su navodno, po traču koji sam čuo od jednog kolege povjesničara, rekli da bi ga trebalo zbog te knjige zatvoriti, jer je previše hvalio partizane, ali bila su takva vremena: slavila se u Europ 50. godišnjica pobjede nad fašizom, Hrvtska se iz propagandnih razloga tome morala priključiti, a bilo je nemoguće zaobići činjenicu da su ustaše bili fašisti, a partizani antifašisti). Ne znam tvoje točne motive, a vidim da si mlad (srednjoškolac, ako sam dobro shvatio?), pa bi me zanimalo da čujem više. Možeš mi se javiti i na emajl: faustoilirik@net.hr. --Fausto 14:22, 30. listopada 2006. (CET)

Je, jedinstvo im je načelno trebalo, ali nisu bili jedinstveni. Čitaj Fikretu i Jozu, pa ćeš steći detaljniji uvid! A ja ću, kako rekoh, detaljnije obraditi u članku, samo daj mi vremena!

E, usput: pogledaj imaju li u knjižnici možda "Revolucionarni rat" i druge knjige memoara Milovana Đilasa. On je izvrstan pisac (stvarno možeš uživati, čisto kao štivo o uzbudljivim avanturama!) i mislim da je i prilično objektivan, koliko kao neposredni sudionik može biti (ali treba imati u vidu da na nekim mjestima vjerojatno skriva neka svoja ne baš časna djela, a i Hrvati mu pomalo idu na jetra, osobito Hebrang). Mnogo piše i o četnicima (četničkog vođu Pavla Đurišića dobro je poznavao, i sam je Crnogorac).

Ja sam inače 30 godina stariji od tebe, povjesničar po obrazovanju. Ne hvalim se time inače da bih se pozivao na neki autoritet godina i struke; o bitci na Lijevče polju nisam znao (ili sam zaboravio!) dok nisam ovdje pročitao da se usput spominje, kasnije sam našao podatke u knjigama.

Imao sam puno više prilika nego ti da mi komunjare seru po glavi! (Nisam nikad bio član Partije, mada se izjašnjavam kao ljevičar - ali više anarhist, a takve su boljševici među prvima uza zid!) Kad sam bio tvojih godina, svi komustički lideri iz rata bili su tek u svojim pedesetim (Tuđmanova generacija), još krepki, i srali su nam kako im se moramo diviti, i nama su strašno išli na živce i ostale untarnje i vanjske organe. Nisu se htjeli maknuti s vlasti, a vrijeme ih je pregazilo. No, sada, s "povijesne distance" od 30 godina, mogu realnije prosuđivati o zbivanjima koja su bila još 30 godina ranije. Tako sam se od početka ove godine počeo baviti prošlošću XX. stoljeća. (prethodnih godina bavio sam se starim civilizacijama, III-II tisućljeće pr.n.e., o čemu na wiki još nisam pisao.)--Fausto 15:14, 30. listopada 2006. (CET)

Što je slučajnost, evo upravo knjigu Tko je tko u NDH' pred sobom, često je konzultiram! :) Tražio sam biografiju Vlade Singera, spominje se naime u knjigama kao Židov-ustaša, ubijen 1942. Pogledaj i ti, pa ako ti se da, prepiši njegovu biografiju za wiki! Ja trenutno pišem u članku Hrvatska seljačka stranka dio o Drugom svjetskom ratu, pogledaj, to je isto zanimljivo, jer su se strašno pocijepali! Mislim da sam dao vrlo koncizan, api jasan prikaz.--Fausto 19:26, 3. studenog 2006. (CET)

GeStaPo

zanima me, zašto si uklonio Himmlera kao kasnijeg voditelja ove zloglasne službe? Možda da pogledaš http://de.wikipedia.org/wiki/GeStaPo ? Pozdrav Branka France 12:38, 7. studenog 2006. (CET)

Obavijest za označavanje slika

Ovo je automatski generirana poruka/obavijest poslana svim suradnicima koji su postavljali slike prije stupanja na snagu nove politike označavanja slika (6. studenoga 2006.).

Na Wikipediji je u tijeku akcija sređivanja slika s nejasnim ili pogrešno naznačenim pravnim statusom.

Suradniče Jack_Sparrow,

Molimo Vas da sve slike koje ste poslali, označite odgovarajućom oznakom o autorskim pravima, vodeći računa da oznaka odgovara pravnom statusu slike. Pogledajte ovo osnovno pravilo i ovaj popis oznaka za dozvole s kratkim objašnjenjima svake. Kratke Upute za označavanje starih slika će Vam pomoći ukoliko imate nedoumica.

Kada označavate slike, molimo vodite računa da osim oznake obvezno stavite i poveznicu (URL) prema site-u odakle je slika preuzeta; ako je slika skenirana, navedite naslov i autora publikacije i ISBN broj te publikacije; ako ste Vi autor, navedite to kao izvor (napomena: kod snimaka ekrana i skeniranih slika Vi niste autor slike). Ako smatrate da slika ispunjava uvjete za pravednu uporabu koji su navedeni na oznaci za dozvolu, navedite i obrazloženje za tu pravednu uporabu.

Popis slika koje ste postavili na Wikipediju na hrvatskom jeziku možete pogledati ovdje

Galeriju istih slika možete pogledati ovdje

Molimo vas da posebnu pozornost obratite na Vaše neoznačene slike.

Napomene:

• Navedite izvor slike - ako ne navedete izvor, nemoguće je provjeriti oznaku!
• Nemojte stavljati pogrešne oznake na slike, naročito nemojte stavljati „pravedna uporaba“ ili „javno dobro“ bez obrazloženja!
• Slike koje po završetku akcije sređivanja nemaju jasno označen pravni status biti će brisane! To podrazumijeva i slike koje nemaju oznaku, one koje su pogrešno obilježene kao i one koje nemaju provjerljive podatke o izvoru.

-- Andrej Šalov 17:05, 15. studenog 2006. (CET)

Obavijest za kršenje općih uvjeta za nove slike

Vaša/e slika/e krši/e opća pravila označavanja novih slika.
	Slika:Pirates_3-POSTER.jpg Slika/e će biti obrisana najkasnije 8. siječnja 2007. ako se ne označi/e u skladu sa gore navedenim pravilima. Molimo pročitajte ove članke ako imate nedoumica. Smatrajte se obaviještenim. Hvala! -- Andrej Šalov 19:48, 1. siječanj 2007. (CET)

Pismo iz Australije

Jesi li i ti dobio pismo od nekog čudnog tipa iz Australije?

Inače, vrlo sam okupiran posljednja dva mjeseca drugim stvarima u životu, pa se nisam stigao ovim našim temama baviti.--Fausto 14:22, 4. siječanj 2007. (CET)

OK, ako nisi dobio, nije važno!--Fausto 12:18, 9. siječanj 2007. (CET)

Na čudnijim plimama

Može koji prazni red u Na čudnijim plimama :)? --Tycho Brahe 23:29, 19. travanj 2007. (CEST)

Zato šta je slovima vruće koliko su se stisla. Daj im malo zraka :). Lakše je za čitat. A i podnaslovi nisu loša ideja. --Tycho Brahe 23:50, 19. travanj 2007. (CEST)

Da, Osijek

E baš mi je drago što smo se našli, inače ja sam sad bio uzeo poduži odmor od wikipedije... Znam da sam puno puta rekao da se vraćam, al ovaj je put za stvarno... Uglavnom nije nam Osijek jedino toga zajedničko. Imamo iste interese (Povijest, Misterije i Pirate) samo što bi ja tu dodao i sport, ali u redu. Još jednom baš mi je drago i nadam se da ćemo surađivati u daljenjem poslu. Htio sam napisati članak o vukodlacima, vampirima i ostalim misterijima uz pomoć knjige Velika enciklopedija nerijesenih zagonetki prvi i drugi dio od Colina i Damona Wilsona... Pa bih mogli nešto napraviti i zajedno, naravno ako si zainteresiran Kingstone 93 12:33, 22. travanj 2007. (CEST)

Hvala na ponudi, ali nažalost ne mogu. Bleiburg mi je predaleko i nevjerujem da će me roditelji pustiti. Uostalom vidim da slušaš Heavy metal, ja baš nisam ljubitelj toga ali probaj s bendom Rhapsody meni su odlični... Još jednom hvala na ponudi Kingstone 93 13:04, 22. travanj 2007. (CEST)

E nažalost nisam punoljetan, no sljedećih godina ću sigurno otići. Baš mi je drago što još netko drži do žrtva Križnog puta u Bleiburgu. Nadam se da ćes se dobro provesti... Bok Kingstone 93 13:12, 22. travanj 2007. (CEST)

Ma neće ti meni baš vjerovati roditelji... Još ću ih pitat al se ne nadam nekom velikom rezultatu. Usput iz kojeg si ti kvarta u osijeku? Kingstone 93 13:21, 22. travanj 2007. (CEST)

I da imam 15 godina... Kingstone 93 13:21, 22. travanj 2007. (CEST)

Bok

Vidim našla se dva osječana, neka, ali da pitam. Jel Kingstone reko neš o tome kad će se vratit. Nisam s njim favno popričal.

I čuj, kako stojiš s II. sv. ratom što se tiče interesa ? --Edgar Allan Poe 13:53, 22. travanj 2007. (CEST)

---

Pa da napravimo nekakvu srdanju da taj period skorz popunimo ? Ako imaš vremena i volje ? --Edgar Allan Poe 14:19, 22. travanj 2007. (CEST)

Suradnju ? --Edgar Allan Poe 14:24, 22. travanj 2007. (CEST)

MOžeš na IRC ? --Edgar Allan Poe 14:31, 22. travanj 2007. (CEST)

---

Daj, pa gde ćemo se dogovirt oko suradnje ? --Edgar Allan Poe 15:10, 22. travanj 2007. (CEST)

---

Si za dogovor ? --Edgar Allan Poe 15:01, 25. travanj 2007. (CEST)

Danas? Sutra? ovih dana? za 10min ? kad ? --Edgar Allan Poe 15:03, 25. travanj 2007. (CEST)

Bok 2

Živio! Evo okupiran sam drugim stvarima, koje su mi trenutno prioritet, pa tek tu i tamo virnem na wiki i nemam se vremena baviti studijem povijesti. Doduše, nedavno sam nabavio "Kontroverze iz povijesti Jugoslavije" 1 i 2, od Ljube Bobana, pa čitam pred spavanje. :)--Fausto 15:58, 27. travanj 2007. (CEST)

Povratak u Gusarstvo

HAHAHA, naravno da sam zapeo za članak. - ta Gusarstvo je pitanje života ili smrti! Osnovali smo prvu hrvatsku gusarsku udrugu i planiramo učiniti još mnogo toga te sam smatrao kaki bi bilo primjereno spomenitu istu na wikipediji kao izvoru korisnih informacija za mnoge ljude željne znanja. Tvoja pomoć je dobrodošla, i u ime svoje čitave posade se iskreno zahvaljujem na njoj. Reci, molim te, što sugeriraš?

-Službena stranica je trenutno u izradi tako da sam stavio samo link, bit će spremna za kojih par tjedana. Misliš li da je bolje da ju maknem zasad? Na što ciljaš spominjući navedene linkove? Imaš li kakav prijedlog?

Pozdrav,

Kapetan

SS/A

Čuj ima nakih stvari koje se ne prevode (imena, neki službeni nazivi itd.). Ona bi mogli prevoditi sve nazive koji imaju nekih riječi (tj. mogu se prevesti, npr. klub West Ham United u Ujedinjena Zapadna Salama). To se može, ali je izuzetno bleosavo tako i ovo jurišni odredi. To su stari koje se ne prevode. Kao i recimo imena pjesama. eće sada Nijemci poći prevoditi neku našu pjesmu na njemački.--Edgar Allan Poe 15:57, 11. svibanj 2007. (CEST)

razdvojbe

uputa. --Ante Perkovic 10:56, 10. srpanj 2007. (CEST)

Operacija Trio

Bok,

Operacija Trio - u clanku su cetnici sa talijanima, a u infokutiji s partizanima. Kako to? --Ante Perkovic 17:16, 12. srpanj 2007. (CEST)

Povratak u gusarstvo

Hej,

Što još trebamo napraviti kako bi nam članak bio prihvaćen? Ajde javi što prije da to sredimo kako nam isti ne bi bio obrisan od strane administratora. Thanx.

Draža M.

Bok! Nekoliko mjeseci nisam ni privirio na wiki, jer sam bio preokupiran pisanjem i završavanjem jedne knjige, pa bi mi sve drugo smetalo. Ja, kada se nečeg prihvatim, ne znam racinalizirati s vremenom. :( Inače knjiga je filozofija i religiologija, pa se povijesnim temama nisam bavio. Pogledat ću o Draži što si napisao, što bi se moglo dodati, preporučiti idr.--Fausto 11:53, 25. kolovoz 2007. (CEST)

Povijest

Evo, skrenuli su mi pažnju (Roberta F.) na članak o Bleiburgu, nešto ću napisati. Inače, ozbiljno razmatram rad na biografiji J. B. Tita, postavio sam metodološka načela i ciljeve istraživanja. To bi bio rad od dvije godine. O Draži, kažem, pogledat ću. --Fausto 12:39, 28. kolovoz 2007. (CEST)

Draža M.

Bok,

Pogledao sam što si napisao, i pripremio neku literaturu da pogledam, i da tekst dopunim. Ima puno toga što želim napraviti, pa čeka svoj red. U posljednja dva tjedna postavio sam članke o nekoliko hrvatskih filozofa, počeo sam sustavno od 1874. kada je osnovana Katedra za filozofiju na FF u Zagrebu. Iz povijesti, sredio sam članak Demokratska stranka (Jugoslavija), napisao članak Federalistički blok, i još ponešto. Gledao sam članke Masakr u Bleiburgu i Križni put (1945), sređivao svoje bilješke iz literature, i tu je problem da uopće nema zadovoljavajućeg prikaza cijelog zbivanja u literaturi! Da ne spominjemo, za početak, da nikakvog masakra u Bleiburgu nije ni bilo.

Dakle, imam i bilješke o Draži, pa ću pregledati i nešto napisati, i poslati ti još neke upute o literaturi i drugo.--Fausto 16:11, 15. rujan 2007. (CEST)

Evo počeo sam nešto stavljati. Bavim se paralelno i Bleiburgom i Stepinceim…--Fausto 16:02, 4. listopad 2007. (CEST)

Bitka na Lijevča polju

Pratiš li "bitku" koja se upravo događa, sa tipom koji stalno briše čitav tekst? Ja sam nešto napisao tamo na stranici za razgovor.--Fausto 16:02, 4. listopad 2007. (CEST)

Oproštaj

Bok! Ovdje Fausto. Nažalost, ovo je moje posljednje javljanje ovim putem, jer je mojoj suradnji na wiki došao kraj. Administrator Suradnik:Suradnik13 me je naime blokirao, zbog rasprave oko jednog beznačajnog teksta, Ante Vlastelica. Ostao sam "u zraku" usred rada na članku Blaženi Alojzije Stepinac. Tako nažalost i moji planovi o radu na članku Draža Mihailović i drugima ostaju nezavršeni.

Mojim nesudjelovanjem na gubitku je naravno wikipedija, a ne ja. Ako ti svojim stručnim znanjem mogu nešto pomoći, slobodno se javi na faustoilirik2@net.hr.--89.164.39.111 18:50, 11. listopad 2007. (CEST)

Četnici

Što ćeš, ima ljudi koji se vole proslaviti brisanjem, a ne pisanjem. :(

Nisam čitao "Kroz tajni arhiv UDBE", ali sam evo upravo posudio Milovanovićev "Kontrarevolucionarni pokret Draže Mihailovića".

Nego, sada jš radim na Stepincu i nekim povezanim tekstovima, pa ću se od početka slijedećeg tjedna vratiti četnicima, da to obradimo u slijedećih mjesec dana. Čujemo se!--Fausto 14:03, 12. listopad 2007. (CEST)

Ante Pavelić

Otključao sam ga. Kad ga središ ponovno ću ga zaključat, jer su česte zlonamjerne izmjene u ovom članku --Suradnik13 17:08, 15. listopad 2007. (CEST)

Pa što je to sa mnom u zadnje vrijeme...

... da se stalno svađam? A ja sam navodno pacifist. :(( I to uglavnolm zbog osoba i članaka do kojih mi baš i nije stalo. Pa se još Kubura ljuti na mene da što ja pišem o Stepincu, kad nisam kršćanin; ti kao "posrnuli katolik", možda ćeš imati više razumijevanja. :-) --Fausto 07:37, 16. listopad 2007. (CEST)

Pavelić i Kvaternik

Vidim da je članak otključan. Ono što je tu bitno: Maček je bio neformalni, ali stvarni hrvatski politički lider. Nije protiv njega međutim Kvaternik izvršio udar, nego protiv države, Kraljevine Jugoslavije. Ako je nekog "smijenio" onda je to Šubašić, koji je bio hrvatski ban.

Važno je tu također ukazati na činjenicu da su Kvaternik i drugi koji su se pobunili protiv Jugoslavije (kao što je bio Julije Makanac, dva dana ranije u Bjelovaru, sa vojnicima koji su digli pobunu), bili pobunjenici. To izgleda očito, ali nalazim u literaturi često, pa i kod ozbiljnog autora kao što je Jure Krišto kako se govori da su se Srbi pobunili protiv nove države - pa čak i prije, nego što je ona bila proglašena!?

Kraljevina Jugoslavija 10. travnja još postoji, njena vojska još tu i tamo pruža neki otpor. Barem do 17. travnja, kada je potpisana kapitulacija, oni koji se toj državi i toj vojsci suprotstavljaju, pobunjenici su. Brat Slavka Kvaternika, Petar (spomenuh ga u članku o Stepincu) pokušao je u Crikvenici, 10. travnja prijepodne, preuzeti vlast, ali su ga ubili mornari, koji su ostali vjerni postojećoj državi.

Povjesničar mora konstatirati činjenice, u ovom slučaju tko je vlast, a tko pobunjenik. Barem do kapitulacije vojske kraljevine Jugoslavije, ustaše su pobunjenici. A zatim nastaje četiri godije stanja podijeljenog legitimiteta, jer vodi se svjetski rat, i tko je sada legalan, a tko pobunjenik, odlučuje se naknadno, ishodom rata. Pobijedili su oni koji su cijelo vrijeme priznavali legitimitet postojanja Kraljevine Jugoslavije (postoji kralj i legalna vlada, koji doduše ne kotroliraju svoju teritoriju, ali to je privremeno stanje, kao s nizom drugih država čije su vlade također bile u izbjeglištvu), pa su ustaše u svibnju 1945. u očima saveznika samo pobunjenici, a ne, kako pretendiraju, predstavnici jedne države.

Drugo je istraživanje, koje ide na poopćivanje znanja u historiji (kao znanosti o povijesti): da li se pobuna u datom slučaju mogla očekivati? Tu onda poopćavamo na temelju proučavanja posebnih činjenica iz povijesti. I jasno je: da, naravno, mogla se očekivati, i neki pametniji je i jesu očekivali. Koliko su pak glupi bili oni koji su 27. ožujka izveli puč u Beogradu, tema je posebnog interesa (Nikola Milovanović, kojeg spomenuh zbog obimne knjige "Kontrarevolucionarni pokret Draže Mihailovića", napisao je i o tome obimnu knjigu.) Tu je tema iz filozofije povijesti, koju ću možda jednom obraditi: nasuprot diskusiji o ulozi "velikih ljudi" u povijesti, istraživanje o ulozi idiota u povijesti. :) Tu spada Dušan Simović, ali i Pavelić, koji je spektakularno upropastio šansu, koja mu se ukazala zahvaljujući gluposti Simovića i relativnoj mudrosti Mačeka, koji je odbio biti vođa marionetske države.

Tek onda dolaze etičke, vrijednosne prosudbe, koje više ne spadaju u historiju kao znanost, nego u politologiji ili u filozofiju politike: da li su Hrvati imali pravo na pobunu u tom trenutku? Tu se može s mnogo argumenata braniti, da jesu.

Samo, ako se ulazi u tu diskusiju, postavlja se i pitanje jesu li Srbi imali pravo na pobunu protiv te države? A kad gledaš kakve je mjere ona odmah prvih dana protiv njih započela: teško im je to negirati. Vlada kaos tog travnja, nova država ima legitiman cilj, da uspostavi mir i red; to se, opet, ne može sporiti. Ima okolo puno noružanih ljudi, iz bivše vojske i ad-hoc organiziranih, koji tu državu ne vole, "četnici" u općem smislu riječi. Ali način, na koji je nova država željela uspostaviti red, bio je masovni teror. što je bilo ne samo nemoralno (na što je recimo i Stepinac upozoravao), nego i glupo, jer Srbi su trećina stanovništva. Bilo je mnogo prostora za pametniju politiku.

Evo u ovo rano jutro ovo sam na brzinu istresao, valjda ti može malo pomoći u konceptualizaciji događaja o kojima pišeš.--Fausto 08:01, 16. listopad 2007. (CEST)

Da, znao sam da češ ti shvatiti te probleme relativnosti i subjektivnosti u govoru o povijesti. Pa zato postoji pravilo metodološke neutralnosti - kao što bi rrebalo biti i na wikipediji, eli eto emocionalno snažno obojene teme ljude navode da to poreknu.

No, treba također razlikovati legalnost i legitimnost. Evo vidim da prvog pojma nemamo ovdje, a drugi je sasvim manjkavo objašnjen, pa možda o tome nešto napišem. legalnost je formalni, legitimnost sadržajni pojama. Kraljevina Jugoslavija je "legalna" 10. travnja, NDH to nije - ali može se argumentirati da je "legitimna". "Legitimnost" ovidi o nekom vrijednosnom sustavu, ali "legalnost" ovisi o "pristanku" drugih da je neko stanje legalno. Pa onda imamo jasnu situaciju gdje je vlast Kraljevine Jugoslavije još uvijek legalna, pobunjenici žele uspostaviti novo stanje (na engleskom, zgodno "state" je stanje, ali i država. to je iz latinskog, "status", stanje, uvjeti, posebno uvjeti u političkom smislu, "tatus rei publicae". U njemačkom, "die statt" je mjesto, a "der Staat" država. U slavenskim jezima pak koja je država legalna ovisi o tome tko "drži" vlast). Pa se onda ono uspostavi, a oni koji su nekada bili "legalni" postaju pobunjenici. U međuvremenu, postoji "međustanje", pa tako u Hrvatskoj od 1941. postoje dva pretendenta na legalnost, a od 1943. tri. Pri tome pak, možemo reći da je NDH "state", jedno legalno stanje, ali i da nije "država", jer ustaše faktički ne drže vlast ni u jednom trenutku, nego strane sile, a kasnije i unutrašnji "pobunjenici" koji faktički kontroliraju većinu teritorije.

Evo, utipkao sam u google "legalnost legitimnost" i hrvatski, ima dosta zanimljivih rezultata, stranica gdje je ta razlika objašnjena!

Dakle, moramo razgovarajući o povijesnim zbivanima razolikovati tri nivoa diskusija.

1. Činjenice. Kao, "Slavko Kvaternik je proglasion NDH". Istražujemo što se točno dogodilo, sve okoslnosti nekog događaja. U klasičnoj "herderovskoj" koncepciji o tome što historija kao znanost jest, to je i sve, što je legitimni rad povjesničara. "Wie ist es eigentlich gewesen", "Što se stvarno dogodilo", to je Leopold von Ranke, evo potreban nam je i članak o njemu ovdje.
2. Tumačenje (razumijevanje) činjenica. Izvođenje nekih općih zaključaka, koncepata, zakonitosti. Težnja globalnom sagledavanju međuovisnosti činjenica. Tome vodi pitanje: da li se pobuna trebala očekivati? (Pri tome: čak ni egzaktne znanosti ne mogu nikada "protumačiti" sve činjenice iz svoje domene!)
3. Značenje činjenica. "Konteksti". Što to zapravo znači? To je filozofsko pitanje, kako sam objasnio u članku Filozofija. Da li su se imali pravo pobuniti? (To nužno uključuje van-povijesne koncepte o "pravu" i "pravdi".)

Prvo je nivo empirije, drugo teorije, treće, recimo "filozofije". O "legalnosti" možemo diskutirati na drugom nivou, o "legitimnosti" na trećem.

Ovdje je dakle činjenica "Kvaternik je proglasio NDH", a rečenica da je on "smijenio Mačeka" je prelazak na drugi nivo, tumačenje činjenica, i to očito pogrešno (u sukobu sa činjenicama), uz dodatak sa trećeg nivoa kada se kaže da je to bilo "nelegitimno".

Uostalom, i profesionalni povjesničari često griješe, brkajući nivoe.

Tuđmanova slavna rečenica da NDH nije bila samo fašistička tvorba, nego i izraz volje hrvatskoga naroda, spada na drugi nivo, ali argumentacija odmah skrene na treći. Diskusija se na drugom nivou mora voditi s obzirom na činjenice, tek na trećem nivou možemo reći, se Hegelom, ako se teorije ne slažu s teorijom, tim gore po činjenice (onda nastupamo kao ideolozi, metafizičari, vjernici, ne kao znanstvenici). Da li je NDH bila proglašena "u skladu s voljom naroda"? Činjenica: Kvaternik u svojem proglasu ne spominje "volju naroda" (moramo pažljivo čitati!), točan tekst je u članku o NDH (jesam li ga ja unio? Ne sjećam se.) Ni Paveliću nije stalo do volje naroda, on je Poglavnik, proglasio je sebe za suverena.

Filozofski problem: činjenice su pojedinačne, a o njima govorimo u pojmovima, koji su opći. Problem značenja postao je jedan od temeljnih problema filozofije 20. stoljeća.

Ljudi, koji nemaju mentalitet znanstvenika ("mentalitet" je inače jako zgodna riječ, neodređena, vrlo važna u francuskoj historijskoj školl Annales!), vrlo lako skoče na treći nivo pa tu vode diskusiju, jer je tako najlakše, ne moraš se mučiti, da točno spoznaš činjenice. Tako u ovoj diskusiji o Milanu Tepiću, povjesničar bi trebao ostaviti emocije na strani, i istraživati was ist es eigentlich gewesen. Enciklopedist naravno ne mora ulaziti u istraživanja, on daje pregled poznatih činjenica do kojih su drugi došli. Enciklopedija treba zadržavati činjenice, a s vrednovanjima treba biti objektivna, neutralna, takva je i filozofija wikipedije. Ali onda se ulijeće u diskusiju "on ne zaslužuje članak", "on nema pravo na članak".

Dakle, kad se piše o temama iz povijesti koje mogu biti sporne, treba biti skrupulozan, pregledati sve što si napisao pažljivo, da se zadrži neutralnost. Mislim da je s te strane moj članak o Tepiću uzoran. Nije naše kao enciklopedista da raspravljamo o tome da li je on heroj ili zločinac (ili naravno Gotovina, ili Tito, Pavelić, čak i Hitler). Napisah negdje da takve pojmove kao "zločinac" načelno izbjegavam.

Ja sam prvenstveno filozof, pa me ova treća razina itekako zanima. Ali ne bih bio valjani "mudroljub" da miješam nivoe. Tako sam npr. u članku Stepinac i Židovi razdvojio ono, što sam napisao u članku, i onda stavio na stranicu za razgovor "Jedno razmišljanje o Alojziju Stepincu".

Ima jedna izreka: "Bog je u cjelini, Đavo je u detaljima". :) Znanstvenik mora uzeti u obzir "tvrdoglave i nesvodljive činjenice". (Nisam ovog trenutka siguran odakle je taj citat.)--Fausto 19:59, 16. listopad 2007. (CEST)

Glavobolja je dobar znak. ;-> --Fausto 11:35, 17. listopad 2007. (CEST)

Ipak, za sada se povlačim sa wikipedije

Vidio si sukob, koji se dogodio oko mojeg "besmislenog raspravljanja i filozofiranja" o odlučivanju na wikipediji. Hvala na podršci! Jučer i danas ostavio sam svoju analizu i praktične zaključke na kafiću. Zaključio sam, da mi sudjelovanje u ovom projektu više ne predstavlja zadovoljstvo, pa ubuduće neću više davati svoje priloge. Ionako, kako sam krenuo skupljati kartone, uskoro bi mi dali (a možda i daju, zbog zadnjih bezobraznih komentara) i doživotni crveni. :)

Posudio sam iz raznih knjižnica knjige o četničkom pokretu, pa ću i čitati pomalo i praviti bilješke. Također ću jednom u Sveučilišnoj knjižnici pregledati časopise, pogledati ima li nešto novo u srpskoj periodici i izdavaštvu osim sirove propagande idr. Čitam sada "Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca", od Jovana Marjanovića, vrlo studiozna knjiga, ako te i dalje zanima tema i povjesničarski rad, pokušaj je nabaviti! Tol sam čitao naravno davno, ali samo za ispit, površno.

Ako imaš pitanja, obrati mi se na emajl, uvijek će mi biti drago pomoći!--Fausto 13:03, 18. listopad 2007. (CEST)

Odgovor

Jako smiješno. Slika nije imala licencu pa čak ni objašnjenu poštenu upotrebu (licenca je inače minimalno objašnjenje koje mora postojati).

Na stranici za postavljanje slika piše sljedeće - Obvezno odaberite i odgovarajuću licencu,... Osim toga, na stranici koja je linkana s uploada (Prije postave slika molimo pročitajte opće uvjete i pravila postave i označavanje slika.) piše sljedeće:

»Kada pošaljete sliku na Wikipediju, vi ste joj dužni staviti i oznaku i obrazloženje. Za svaku sliku potrebno je navesti odakle je preuzeta (URL, a ako je skenirana ISBN), kada (datum i vrijeme) i pod kojim uvjetima, a kada se radi o slikama u poštenoj (pravičnoj) upotrebi, i opravdanje za poštenu upotrebu.«

(Wikipedija:Slike/Opći uvjeti, članak 3., točka 5.))

I ovo Pažnja: Vaša datoteka će biti obrisana ako ne ispunite predložak "Infoslika", odnosno ako ne ponudite dovoljno informacija o sljedećem: (...) Postavite jednu od odgovarajućih dozvola iz pripadajućeg menija ispod ili ručnim upisom u polje Sažetak

Tri upozorenja. Pozdrav --MayaSimFan ☎ 14:21, 15. studeni 2007. (CET)

Jack Sparrow, nije potreban sarkazam, jer administratori ne rade protiv suradnika, već moraju slijediti politiku Wikimedijine zaklade, a svaku sliku koju pronađemo s neodgovarajućim podacima obilježimo i suradnik ima u pravilu 14 dana vremena (za sada) označiti ju potrebnim podacima, ako je moguće. Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 15:19, 15. studeni 2007. (CET)