Novruz: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
CocuBot (razgovor | doprinosi)
4.340 edits
m r2.6.1) (robot Mijenja: ru:Навруз
lektura
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:Earth-lighting-equinox EN.png|250px|mini|desno|Položaj [[Zemlja|Zemlje]] u odnosu na [[Sunce|sunčeve]] zrake u vrijeme '''ravnodnevnice''' ([[ekvinocij]]a)]]
[[Datoteka:Earth-lighting-equinox EN.png|250px|mini|desno|Položaj [[Zemlja|Zemlje]] u odnosu na [[Sunce|sunčeve]] zrake u vrijeme '''ravnodnevice''' ([[ekvinocij]]a)]]
[[Datoteka:Nowruz Zoroastrian.jpg|mini|desno|250px|Simbolički reljef '''Norwuza''' u [[Perzepolis]]u koji prikazuje [[Zodijak|zodijake]] [[Bik (znak)|bika]] i [[Lav (znak)|lava]]]]
[[Datoteka:Nowruz Zoroastrian.jpg|mini|desno|250px|Simbolički reljef '''Norwuza''' u [[Perzepolis]]u koji prikazuje [[Zodijak|zodijake]] [[Bik (znak)|bika]] i [[Lav (znak)|lava]]]]
[[Datoteka:HaftSeen2.JPG|mini|desno|250px|Stol ''Haft-Sin'' u [[Teheran]]u, sa sedam predmeta koji simboliziraju Nowruz]]
[[Datoteka:HaftSeen2.JPG|mini|desno|250px|Stol ''Haft-Sin'' u [[Teheran]]u, sa sedam predmeta koji simboliziraju Nowruz]]
Redak 7: Redak 7:
Slave ga svi [[iranski narodi]] i drugi narodi usko vezanih uz iransku kulturu. Običaj slavljenja Norwuza proširio se na mnoge krajeve svijeta, uključujući dijelove [[Središnja Azija|središnje]] i [[Južna Azija|južne Azije]], sjeverozapadne [[Kina|Kine]], poluotok [[Krim]], te na [[Balkan]].
Slave ga svi [[iranski narodi]] i drugi narodi usko vezanih uz iransku kulturu. Običaj slavljenja Norwuza proširio se na mnoge krajeve svijeta, uključujući dijelove [[Središnja Azija|središnje]] i [[Južna Azija|južne Azije]], sjeverozapadne [[Kina|Kine]], poluotok [[Krim]], te na [[Balkan]].


Novruz označava prvi dan [[Proljeće|proljeća]] i početak godine prema [[Iranski kalendar|iranskom kalendaru]]. Počinje proljetnom ravnodnevnicom ([[ekvinocij]]em) koja je najčešće [[21. ožujka]], odnosno dan ranije ili kasnije, ovisno o točki promatranja. Obilježavanje Novruza datira prije [[islam]]skog razdoblja, a korjene vuče iz doba [[Antika|antičkog]] Irana. To je važan [[Zoroastrizam|zoroastrijski]] blagdan koji ima veliko značenje među modernim [[Zoroastrizam|zoroastrijcima]] u [[Iran]]u. Trenutak kada [[Sunce]] ekliptički presijeca nebeski [[ekvator]] precizno se izračunavaju svake godine, a običaj među iranskim obiteljima je skupljanje i promatranje tog događaja.
Novruz označava prvi dan [[Proljeće|proljeća]] i početak godine prema [[Iranski kalendar|iranskom kalendaru]]. Počinje proljetnom ravnodnevicom ([[ekvinocij]]em) koja je najčešće [[21. ožujka]], odnosno dan ranije ili kasnije, ovisno o točki promatranja. Obilježavanje Novruza datira prije [[islam]]skog razdoblja, a korjene vuče iz doba [[Antika|antičkog]] Irana. To je važan [[Zoroastrizam|zoroastrijski]] blagdan koji ima veliko značenje među modernim [[Zoroastrizam|zoroastrijcima]] u [[Iran]]u. Trenutak kada [[Sunce]] ekliptički presijeca nebeski [[ekvator]] precizno se izračunavaju svake godine, a običaj među iranskim obiteljima je skupljanje i promatranje tog događaja.


Od [[Ahemenidi|ahemenidskog]] doba službena nova godina počinjala je danom kada [[Sunce]] napusti [[zodijak]] [[Ribe (znak)|Ribe]], odnosno kada uđe u zodijak [[Ovan (znak)|Ovna]], što označava ravnodnevnicu ili [[ekvinocij]]. [[Židovi|Židovski]] festival [[Purim]] najvjerojatnije je preuzet od [[iran]]skog Novruza<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/307197/Judaism/35340/Sources-and-development#ref=ref299743 Judaizam (Britannica enciklopedija)]</ref>, koji je također snažno utjecao i na tradicije [[Ismailija|Ismailije]], [[Alaviti|Alavita]]<ref>[http://looklex.com/e.o/alawites.htm Alaviti (Looklex)]</ref>, [[Aleviti|Alevita]], te [[Bahá'í]]ja<ref>[http://www.bahai.us/bahai-calendar Baha'i kalendar]</ref>.
Od [[Ahemenidi|ahemenidskog]] doba službena nova godina počinjala je danom kada [[Sunce]] napusti [[zodijak]] [[Ribe (znak)|Ribe]], odnosno kada uđe u zodijak [[Ovan (znak)|Ovna]], što označava ravnodnevicu ili [[ekvinocij]]. [[Židovi|Židovski]] festival [[Purim]] najvjerojatnije je preuzet od [[iran]]skog Novruza<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/307197/Judaism/35340/Sources-and-development#ref=ref299743 Judaizam (Britannica enciklopedija)]</ref>, koji je također snažno utjecao i na tradicije [[Ismailija|Ismailije]], [[Alaviti|Alavita]]<ref>[http://looklex.com/e.o/alawites.htm Alaviti (Looklex)]</ref>, [[Aleviti|Alevita]], te [[Bahá'í]]ja<ref>[http://www.bahai.us/bahai-calendar Baha'i kalendar]</ref>.


Naziv ''Novruz'' prvi se put spominje u [[Perzija|perzijskim]] zapisima u [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeću p. n. e.]], no obilježavan je još u doba vladavine [[iran]]ske dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]] ([[648. pr. Kr.|648.]]-[[330. pr. Kr.]]), kada su narodi iz brojnih [[satrapija]] [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] dolazili predati darove[[ Šah (vladar)| perzijskom vladaru]]. Simbolika Novruza prikazana je na reljefima [[Darije Veliki|Darijeve]] [[Apadana|apadane]] u [[Perzepolis]]u, na kojima [[lav]] proždire [[bik]]a.
Naziv ''Novruz'' prvi se put spominje u [[Perzija|perzijskim]] zapisima u [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeću p. n. e.]], no obilježavan je još u doba vladavine [[iran]]ske dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]] ([[648. pr. Kr.|648.]]-[[330. pr. Kr.]]), kada su narodi iz brojnih [[satrapija]] [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] dolazili predati darove[[ Šah (vladar)| perzijskom vladaru]]. Simbolika Novruza prikazana je na reljefima [[Darije Veliki|Darijeve]] [[Apadana|apadane]] u [[Perzepolis]]u, na kojima [[lav]] proždire [[bik]]a.
Redak 16: Redak 16:


* [[Nova godina]]
* [[Nova godina]]
* [[Ravnodnevnica]]
* [[Ravnodnevica]]


== Izvor ==
== Izvor ==
Redak 31: Redak 31:
[[Kategorija:Iran]]
[[Kategorija:Iran]]
[[Kategorija:Nematerijalna svjetska baština]]
[[Kategorija:Nematerijalna svjetska baština]]

<!-- interwiki -->


{{Link FA|fa}}
{{Link FA|fa}}

Inačica od 23. lipnja 2011. u 22:17

Položaj Zemlje u odnosu na sunčeve zrake u vrijeme ravnodnevice (ekvinocija)
Simbolički reljef Norwuza u Perzepolisu koji prikazuje zodijake bika i lava
Stol Haft-Sin u Teheranu, sa sedam predmeta koji simboliziraju Nowruz

Novruz (perz. نوروز: noʊruz, „novi dan“) je iranski tradicionalni blagdan Nove godine.

Slave ga svi iranski narodi i drugi narodi usko vezanih uz iransku kulturu. Običaj slavljenja Norwuza proširio se na mnoge krajeve svijeta, uključujući dijelove središnje i južne Azije, sjeverozapadne Kine, poluotok Krim, te na Balkan.

Novruz označava prvi dan proljeća i početak godine prema iranskom kalendaru. Počinje proljetnom ravnodnevicom (ekvinocijem) koja je najčešće 21. ožujka, odnosno dan ranije ili kasnije, ovisno o točki promatranja. Obilježavanje Novruza datira prije islamskog razdoblja, a korjene vuče iz doba antičkog Irana. To je važan zoroastrijski blagdan koji ima veliko značenje među modernim zoroastrijcima u Iranu. Trenutak kada Sunce ekliptički presijeca nebeski ekvator precizno se izračunavaju svake godine, a običaj među iranskim obiteljima je skupljanje i promatranje tog događaja.

Od ahemenidskog doba službena nova godina počinjala je danom kada Sunce napusti zodijak Ribe, odnosno kada uđe u zodijak Ovna, što označava ravnodnevicu ili ekvinocij. Židovski festival Purim najvjerojatnije je preuzet od iranskog Novruza[1], koji je također snažno utjecao i na tradicije Ismailije, Alavita[2], Alevita, te Bahá'íja[3].

Naziv Novruz prvi se put spominje u perzijskim zapisima u 2. stoljeću p. n. e., no obilježavan je još u doba vladavine iranske dinastije Ahemenida (648.-330. pr. Kr.), kada su narodi iz brojnih satrapija Perzijskog Carstva dolazili predati darove perzijskom vladaru. Simbolika Novruza prikazana je na reljefima Darijeve apadane u Perzepolisu, na kojima lav proždire bika.

Poveznice

Izvor

  1. ↑ Judaizam (Britannica enciklopedija)
  2. ↑ Alaviti (Looklex)
  3. ↑ Baha'i kalendar

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Novruz
v • u
Svjetska baština u Iranu
Kulturna baština (24)
Armenski samostan sv. Tadeja i sv. Stjepana (2008.) • Bam s okolicom (2004.) • Behistunski natpisi (2006.) • Elamitski zigurat i drevni grad Čoga Zanbil (1979.) • Golestanska palača (2013.) • Gonbad-e Kabus (2012.) • Povijesni grad Jazd (2017.) • Kulturološki krajolik Majmanda (2015.) • Trg Nakš-e Džahan u Isfahanu (2012.) • Pasargad (2004.) • Perzepolis (1979.) • Perzijski kanati (2016.) • Perzijski vrtovi (2011.) • Grobnica šejha Safija (2010.) • Saborna džamija u Isfahanu (1979.) • Sultanija (2005.) • Suza (205.) • Šuštarski hidraulički sustav (2009.) • Tabriški bazar (2010.) • Taht-e Sulejman (2003.) • Transiranska željeznica (2021.) • Kulturni krajolik Uramanata (2021.)
Iranska zastava
Prirodna baština (2)
Dašt-e Lut (2016.) • Hirkanijske šume (2019.)
Nematerijalna
svjetska baština (10)
Glazba Bakšija iz Korasana (2010.) • Kališujanski rituali Mašhade ardehala u Kašanu (2012.) • Naqqāli, iransko dramsko pripovijedanje* (2011.) • Proslava iranske Nove godine Novruz1) (2009.) • Rituali Pahlevani i Zurhanei (2010.) • Iranski glazbeni reportoar tradicijski skladbi Radif (2009.) • Ritualna dramska umjetnost Ta‘zīye (2012.) • Tradicionalno vezenje tepiha u Farsu (2010.) • Tradicionalno vezenje tepiha u Kašanu (2010.) • Tradicionalne vještine izgradnje i jedrenja iranskim lendž brodovima u Perzijskom zaljevu* (2011.)

1) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.  * Svjetska baština u opasnosti


Predložak:Link FA

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Novruz&oldid=2967515"