Hrvatske željeznice: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m uklonjena promjena suradnika 89.164.144.195 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Maestro Ivanković
m sitno
Redak 7: Redak 7:
| osnivači = Republika Hrvatska
| osnivači = Republika Hrvatska
| sjedište =
| sjedište =
| sjedište_grad = {{ZD|H|HRV}} [[Zagreb]]
| sjedište_grad = [[Zagreb]]
| sjedište_država = [[Hrvatska]]
| sjedište_država = [[Hrvatska]]
| ključneosobe =
| ključneosobe =
Redak 25: Redak 25:
| vlasnik = [[Republika Hrvatska]]
| vlasnik = [[Republika Hrvatska]]
| slogan =
| slogan =
| web = [http://www.hzinfra.hr. HŽ Infrastruktura], [http://www.hzcargo.hr HŽ Cargo], [http://www.hzpp.hr HŽ Putnički prijevoz]
| web = [http://www.hzinfra.hr. HŽ Infrastruktura]<br>[http://www.hzcargo.hr HŽ Cargo]<br>[http://www.hzpp.hr HŽ Putnički prijevoz]
| dodatak =
| dodatak =
}}
}}
[[Datoteka:H%C5%BD_Slavonski_Brod-Vinkovci-Dalj_Line_Historic_Engine.JPG|mini|180px|Spomenik na [[parna lokomotiva|parnu lokomotivu]] u [[Vinkovci|Vinkovcima]]]]
[[Datoteka:H%C5%BD_Slavonski_Brod-Vinkovci-Dalj_Line_Historic_Engine.JPG|mini|180px|[[Parna lokomotiva]] izložena u [[Vinkovci|Vinkovcima]]]]
'''Hrvatske željeznice''', ili skraćeno '''HŽ''', naziv je za javno prometnu holding tvrtku za upravljanje željezničkom infrastrukturom, te za javni, putnički i teretni prijevoz u Republici [[Republika_Hrvatska|Hrvatskoj]].
'''Hrvatske željeznice''', ili skraćeno '''HŽ''', naziv je za javno prometnu holding tvrtku za upravljanje željezničkom infrastrukturom, te za javni, putnički i teretni prijevoz u Republici [[Republika_Hrvatska|Hrvatskoj]].


Redak 61: Redak 61:
=== Koridor X ===
=== Koridor X ===
{{glavni|Željeznička pruga Zagreb — Beograd}}
{{glavni|Željeznička pruga Zagreb — Beograd}}
[[Datoteka:Putnicki vlak 2.JPG|mini|250px|Međunarodni intercity polazi iz stanice i naglo ubrzava]]
[[Datoteka:Putnicki vlak 2.JPG|mini|250px|Polazak međunarodnog intercity vlaka iz Nove Gradiške]]
[[Željeznička pruga Zagreb — Beograd|Koridor X]] je najvažnija pruga u cijeloj Hrvatskoj. Kao glavni i najprometniji hrvatski željeznički magistralni pravac, elektrificiran je i pripremljen za maksimalnu brzinu od 160 km/h (teoretski i do 200 km/h, kada bi se signalizacija prilagodila ovakvim brzinama). Također, veći dio je dvokolosiječna pruga, tehnički osposobljena za dvostrani dvosmjerni promet. Ovaj koridor povezuje Republike [[Slovenija|Sloveniju]] i [[Srbija|Srbiju]]. Teretni promet je vrlo intenzivan, a putnički je umjeren, ali poprilično gust. Najvažnija čvorišta su ovdje [[Zagreb]] i [[Vinkovci]].
[[Željeznička pruga Zagreb — Beograd|Koridor X]] je najvažnija pruga u cijeloj Hrvatskoj. Kao glavni i najprometniji hrvatski željeznički magistralni pravac, elektrificiran je i pripremljen za maksimalnu brzinu od 160 km/h (teoretski i do 200 km/h, kada bi se signalizacija prilagodila ovakvim brzinama). Također, veći dio je dvokolosiječna pruga, tehnički osposobljena za dvostrani dvosmjerni promet. Ovaj koridor povezuje Republike [[Slovenija|Sloveniju]] i [[Srbija|Srbiju]]. Teretni promet je vrlo intenzivan, a putnički je umjeren, ali poprilično gust. Najvažnija čvorišta su ovdje [[Zagreb]] i [[Vinkovci]].


Čvorovi prema koridorskim prugama:
Čvorovi prema koridorskim prugama:
* Zagreb-[[Rijeka]] (sjecište sa koridorom Vb)
* Zagreb-[[Rijeka]] (sjecište s koridorom Vb)
* [[Dugo Selo]]-[[Kotoriba]] (sjecište sa koridorom Vb)
* [[Dugo Selo]]-[[Kotoriba]] (sjecište s koridorom Vb)
* [[Strizivojna]]-[[Vrpolje]] - [[Osijek]] (sjecište sa Koridorom Vc)
* [[Strizivojna]]-[[Vrpolje]] - [[Osijek]] (sjecište s Koridorom Vc)
* Strizivojna-Vrpolje - [[Slavonski Šamac]] (sjecište sa Koridorom Vc)
* Strizivojna-Vrpolje - [[Slavonski Šamac]] (sjecište s Koridorom Vc)


Odvojci prema lokalnim prugama:
Odvojci prema lokalnim prugama:
* [[Banova Jaruga]] - [[Pčelić]] - [[Virovitica]] '''(suspendiran promet zbog lošeg stanja kolosijeka i nedostatka sredstava za održavanje)'''
* [[Banova Jaruga]] - [[Pčelić]] - [[Virovitica]] (suspendiran promet zbog lošeg stanja kolosijeka i nedostatka sredstava za održavanje)
* [[Novska]] - [[Sisak]] (obnovljena)
* [[Novska]] - [[Sisak]] (obnovljena)
* [[Nova Kapela]]-[[Batrina]] - [[Pleternica]] (odvojci prema Požegi/Velikoj i prema Našicama)
* [[Nova Kapela]]-[[Batrina]] - [[Pleternica]] (odvojci prema Požegi/Velikoj i prema Našicama)
* Vinkovci-[[Županja]]
* Vinkovci-[[Županja]]
* Vinkovci-[[Vukovar]]
* Vinkovci-[[Vukovar]]
* Vinkovci-[[Otok]] - granica sa državom Bosnom i Hercegovinom
* Vinkovci-[[Otok]] - granica s Bosnom i Hercegovinom
* Vinkovci-[[Osijek]] (pruga puštena u promet)
* Vinkovci-[[Osijek]] (pruga puštena u promet)
[[Slika:HZ 6112 001-0 1.jpg|minijatura|lijevo|250px|Novi [[elektromotorni vlak]] [[Končar Elektroindustrija|«Končara»]] za HŽ (na [[InnoTrans]]u 2010. u [[Berlin]]u).]]
[[Slika:HZ 6112 001-0 1.jpg|minijatura|lijevo|250px|Novi [[elektromotorni vlak]] [[Končar Elektroindustrija|«Končara»]] za HŽ (na [[InnoTrans]]u 2010. u [[Berlin]]u).]]
=== Koridor Vb ===
=== Koridor Vb ===
'''Republika [[Mađarska]]''' - Botovo - Koprivnica - Dugo Selo - Zagreb - Karlovac - Rijeka
Republika [[Mađarska]] - Botovo - Koprivnica - Dugo Selo - Zagreb - Karlovac - Rijeka


Do 2013. posebnost ovoga koridora je bio dvostruki električni napon. Od Rijeke do Moravica u upotrebi je bio napon kontaktne mreže od 3 kV za električnu vuču. Na cijelom ostalom koridoru u upotrebi je napon od 25 kV, koji je inače normiran napon u cijeloj Hrvatskoj.
Do 2013. posebnost ovoga koridora je bio dvostruki električni napon. Od Rijeke do Moravica u upotrebi je bio napon kontaktne mreže od 3 kV za električnu vuču. Na cijelom ostalom koridoru u upotrebi je napon od 25 kV, koji je inače normiran napon u cijeloj Hrvatskoj.
Redak 89: Redak 89:
Republika [[Mađarska]] - Beli Manastir - Osijek - Đakovo - Strizivojna-Vrplje - Slavonski Šamac - Republika [[Bosna i Hercegovina]] - Luka Ploče
Republika [[Mađarska]] - Beli Manastir - Osijek - Đakovo - Strizivojna-Vrplje - Slavonski Šamac - Republika [[Bosna i Hercegovina]] - Luka Ploče


Uskoro očekivana maksimalna brzina od 160 km/h. Koridor je elektrificiran od kolodvora Strizivojna-Vrpolje do kolodvora Slavonski Šamac i od granice sa BiH kod Metkovića do Luke Ploče. Elektrifikacija od Belog Manastira do Strizivojne-Vrpolje je u planu. Ovaj koridor bi trebao postati važna transportna magistrala za teretni promet.
Uskoro očekivana maksimalna brzina od 160 km/h. Koridor je elektrificiran od kolodvora Strizivojna-Vrpolje do kolodvora Slavonski Šamac i od granice s BiH kod Metkovića do Luke Ploče. Elektrifikacija od Belog Manastira do Strizivojne-Vrpolje je u planu. Ovaj koridor bi trebao postati važna transportna magistrala za teretni promet.


== Pruga Vinkovci-Osijek ==
== Pruga Vinkovci-Osijek ==
Redak 100: Redak 100:
Hrvatske željeznice ne posjeduju niti jednu trasu, koja bi službeno podržavala brzine veće od 200 km/h, što se često smatra granicom željeznice velike brzine. Koridor 10 ima Vmax od 160 km/h, što je nekada smatrano granicom željeznice velike brzine. Postoje planovi za novu nizinsku prugu Zagreb-Rijeka, koja bi imala dionice preko 200 km/h (po nekim planovima i 250 km/h). Koridor 10 je moguće minimalnim zahvatima konvertirati za veće brzine (sama pruga je prilagođena, ali signalni sustav bi morao biti izmjenjen. Kontaktna mreža bi isto tako trebala minimalne zahvate za 200 km/h).
Hrvatske željeznice ne posjeduju niti jednu trasu, koja bi službeno podržavala brzine veće od 200 km/h, što se često smatra granicom željeznice velike brzine. Koridor 10 ima Vmax od 160 km/h, što je nekada smatrano granicom željeznice velike brzine. Postoje planovi za novu nizinsku prugu Zagreb-Rijeka, koja bi imala dionice preko 200 km/h (po nekim planovima i 250 km/h). Koridor 10 je moguće minimalnim zahvatima konvertirati za veće brzine (sama pruga je prilagođena, ali signalni sustav bi morao biti izmjenjen. Kontaktna mreža bi isto tako trebala minimalne zahvate za 200 km/h).


== Planirani željeznički pružni zahvati do 2030 ==
== Planirani željeznički pružni zahvati do 2030. ==
Dugoročno su planirani sljedeći zahvati:
Dugoročno su planirani sljedeći zahvati:


Redak 110: Redak 110:
* Perković-Split Predgrađe
* Perković-Split Predgrađe
* Knin-Perković
* Knin-Perković
* Tunel kroz Učku (Rijeka-Lupoglav) → ''novogradnja, zbog spajanja istarskih pruga sa ostatkom mreže pruga Hrvatske''
* Tunel kroz Učku (Rijeka-Lupoglav) → ''novogradnja, zbog spajanja istarskih pruga s ostatkom mreže pruga Hrvatske''
* Zagreb-Sisak → ''eventualna nadogradnja drugog kolosijeka''
* Zagreb-Sisak → ''eventualna nadogradnja drugog kolosijeka''
* Kutina-Novska → ''remont za veće brzine''
* Kutina-Novska → ''remont za veće brzine''
* Mađarska granica-Dugo Selo → ''nadogradnja drugog kolosijeka''
* mađarska granica-Dugo Selo → ''nadogradnja drugog kolosijeka''


=== Potpuno nove pruge ===
=== Potpuno nove pruge ===


* Nove Zagrebačke Pruge → ''pružni željeznički prsten, zbog smanjenja opterećenja oko glavnom grada, te prigradskog prijevoza''
* Nove zagrebačke pruge → ''pružni željeznički prsten, zbog smanjenja opterećenja oko glavnom grada, te prigradskog prijevoza''
* Podsused-Samobor-Bregana → ''nova pruga, građena većim dijelom na trasi stare [[Samobor]]ske uskotračne pruge''
* Podsused-Samobor-Bregana → ''nova pruga, građena većim dijelom na trasi stare [[Samobor]]ske uskotračne pruge''
* [[Željeznička pruga Sisak-Caprag – Karlovac|Sisak-Caprag – Karlovac]] → ''pruga je potpuno uništena u ratnim djelovanjima tijekom Domovinskoga [[rat]]a, većinom je potrebna novogradnja''
* [[Željeznička pruga Sisak-Caprag – Karlovac|Sisak-Caprag – Karlovac]] → ''pruga je potpuno uništena u ratnim djelovanjima tijekom Domovinskoga [[rat]]a, većinom je potrebna novogradnja''
* Sisak-Kutina(-Lipovljani) → Povezivanje dva dijela paneruopskog koridora 10''
* Sisak-Kutina(-Lipovljani) → ''povezivanje dva dijela paneuropskog koridora 10''
* Gradec – Sveti Ivan Žabno → ''nova pruga, koja će značajno skratiti udaljenost od [[Bjelovar]]a do Zagreba''
* Gradec – Sveti Ivan Žabno → ''nova pruga, koja će značajno skratiti udaljenost od [[Bjelovar]]a do Zagreba''
* Nizinska pruga Karlovac – Rijeka → ''pruga velike brzine, koja će se graditi za brzine od minimalno 250 km/h.'' → '''Odgođeno do daljnjeg!'''
* Nizinska pruga Karlovac – Rijeka → ''pruga velike brzine, koja će se graditi za brzine od minimalno 250 km/h.'' → '''Odgođeno do daljnjeg!'''
Redak 130: Redak 130:
{{glavni|Željeznička vučna vozila u Hrvatskoj}}
{{glavni|Željeznička vučna vozila u Hrvatskoj}}


[[Datoteka:2062 series locomotive (011).JPG|mini|230px|2062 serija]]
[[Datoteka:2062 series locomotive (011).JPG|mini|230px|Serija 2062]]
[[Datoteka:Hž 1061 series locomotive (1).jpg|mini|230px|1061 serija]]
[[Datoteka:Hž 1061 series locomotive (1).jpg|mini|230px|Serija 1061]]
[[Datoteka:HŽ series 1141 and 1142 locomotives.JPG|mini|230px|1141 pokraj 1142]]
[[Datoteka:HŽ series 1141 and 1142 locomotives.JPG|mini|230px|1141 pokraj 1142]]
[[Datoteka:7122_series_train_%289%29.JPG|mini|230px|Serija 7122]]
[[Datoteka:7122_series_train_%289%29.JPG|mini|230px|Serija 7122]]
Redak 143: Redak 143:
== Neki tehnički podatci ==
== Neki tehnički podatci ==
* Trenutno najveća dozvoljena brzina na dijelovima mreže: 160 km/h.
* Trenutno najveća dozvoljena brzina na dijelovima mreže: 160 km/h.
* '''Sustav vođenja vlaka:''' U kolodvorima se kretanje vlakova uglavnom osigurava pomoću kolodvorskih signalno-sigurnosnih uređaja (mehaničkih, elektro-mehaničkih,elektro-relejnih), a na otvorenoj pruzi uređajima međukolodvorske ovisnosti (MO) i automatskog pružnog bloka (APB) i to uglavnom na važnijim linijama.
* Sustav vođenja vlaka: u kolodvorima se kretanje vlakova uglavnom osigurava pomoću kolodvorskih signalno-sigurnosnih uređaja (mehaničkih, elektro-mehaničkih, elektro-relejnih), a na otvorenoj pruzi uređajima međukolodvorske ovisnosti (MO) i automatskog pružnog bloka (APB) i to uglavnom na važnijim linijama.
Automatski sustav zaštite vlaka [[INDUSI (I60)]] (Autostop uređaj)
Automatski sustav zaštite vlaka [[INDUSI (I60)]] (Autostop uređaj)


== Usklađivanje i interoperabilnost sa Europskim Željezničkim mrežama ==
== Usklađivanje i interoperabilnost s europskim željezničkim mrežama ==


U sklopu Europske željezničke politike se nastoji standardizirati željeznička mreža i svi prateći uređaji i vozila. Tako će biti potrebno, a već se i planira, u okviru projekta Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) i uvođenje Europskog sustava vođenja vlakova [[ETCS|ETCS (European Train Control System)]], kao i digitalnog radiokomunikacijskog željezničkog sustava [[GSM-R|Global System for Mobile Communications - Railway(GSM-R)]], ukoliko se želi omogućiti interoperabilnost i na našim prugama, a to je uvjet za paneuropske koridore.
U sklopu Europske željezničke politike se nastoji standardizirati željeznička mreža i svi prateći uređaji i vozila. Tako će biti potrebno, a već se i planira, u okviru projekta Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) i uvođenje Europskog sustava vođenja vlakova [[ETCS|ETCS (European Train Control System)]], kao i digitalnog radiokomunikacijskog željezničkog sustava [[GSM-R|Global System for Mobile Communications - Railway(GSM-R)]], ukoliko se želi omogućiti interoperabilnost i na našim prugama, a to je uvjet za paneuropske koridore.

== Izvori ==
{{izvori}}


== Poveznice ==
== Poveznice ==
* [[Željeznička vučna vozila u Hrvatskoj]]
* [[Željeznička vučna vozila u Hrvatskoj]]
* [[Željeznički vagoni u Hrvatskoj]]
* [[Željeznički vagoni u Hrvatskoj]]
* [[Željeznička vozila]]
* [[Željeznička pruga]]
* [[Vlak]]
* [[Vlak velikih brzina]]


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==

Inačica od 29. siječnja 2016. u 20:12

Hrvatske željeznice
Logotip HŽ-a
Vrsta javno
Osnovana 1991.
Osnivač(i) Republika Hrvatska
Sjedište Zagreb, Hrvatska
Pokriveno područje Republika Hrvatska
Usluge željeznički promet
Vlasnik Republika Hrvatska
Web stranica HŽ Infrastruktura
HŽ Cargo
HŽ Putnički prijevoz
Parna lokomotiva izložena u Vinkovcima

Hrvatske željeznice, ili skraćeno HŽ, naziv je za javno prometnu holding tvrtku za upravljanje željezničkom infrastrukturom, te za javni, putnički i teretni prijevoz u Republici Hrvatskoj.

Podjela

Upravna zgrada Hrvatskih željeznica u Zagrebu

Podjelom trgovačkog društva HŽ - Hrvatske željeznice d.o.o. osnivaju se trgovačka društava: HŽ Infrastruktura d.o.o., HŽ Putnički prijevoz d.o.o., HŽ Cargo d.o.o. i HŽ Vuča vlakova d.o.o. i krovno društvo HŽ-Holding d.o.o. Razdvajanjem od 1. studenog 2012. postojatoje tri zasebna i samostalna poduzeća:

  • HŽ Cargo d.o.o.
  • HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
  • HŽ Infrastruktura d.o.o.

Infrastruktura

Infrastrukutra u RH se sastoji od:

  • 2468 km jednokolosiječne pruge
  • 254 km dvokolosiječne pruge
  • 3 km električne pruge 3000 V DC (Šapjane - DG)
  • 977 km električne pruge 25kV 50Hz.

Povijest

Hrvatske željeznice su osnovane 1990. iz bivše JŽ ("Jugoslavenske željeznice") Zagrebačke Divizije. Vozni park je inicijalno bio onaj zatečen u vrijeme raspada Jugoslavije. S vremenom je moderniziran, a trenutačno se vrši daljnja modernizacija.

Prva željeznička dionica na području današnje Republike Hrvatske sagrađena je 1860. godine u Međimurju: željeznička pruga iz mađarske Nagykanizse preko Čakovca i Kotoribe vodila je dalje prema Pragerskog u Sloveniji. Vrijedi napomenuti da je ta pruga - makar je samo manji njen dio prolazio preko hrvatskog područja (Međimurje je u vrijeme izgradnje pruge bilo dio Hrvatske, da bi u siječnju 1861. godine odlukom Beča bilo priključeno Ugarskoj) izgrađena svega 35 godina nakon prve europske željezničke pruge, koja je 1835. godine bila uspostavljena između gradova Stockton i Darlington u Engleskoj.[1] Pruge koje su povezivale Rijeku, najznačajniju luku na području Hrvatske, s Trstom (te dalje s Bečom), te sa Zagrebom (i dalje s Budimpeštom) puštene su u promet 1873. godine.[2]

Paneuropski koridori

Hrvatske željeznice imaju u svom sastavu također tri paneuropska koridora: ogranak Koridora X, i kodridor V, ogranke b i c.

  • Koridor X - Savski Marof-Tovarnik
  • Koridor Vb - Botovo-Rijeka
  • Koridor Vc - Beli Manastir-Slavonski Šamac i južni krak Metković-Ploče

Koridor X

Podrobniji članak o temi: Željeznička pruga Zagreb — Beograd
Polazak međunarodnog intercity vlaka iz Nove Gradiške

Koridor X je najvažnija pruga u cijeloj Hrvatskoj. Kao glavni i najprometniji hrvatski željeznički magistralni pravac, elektrificiran je i pripremljen za maksimalnu brzinu od 160 km/h (teoretski i do 200 km/h, kada bi se signalizacija prilagodila ovakvim brzinama). Također, veći dio je dvokolosiječna pruga, tehnički osposobljena za dvostrani dvosmjerni promet. Ovaj koridor povezuje Republike Sloveniju i Srbiju. Teretni promet je vrlo intenzivan, a putnički je umjeren, ali poprilično gust. Najvažnija čvorišta su ovdje Zagreb i Vinkovci.

Čvorovi prema koridorskim prugama:

Odvojci prema lokalnim prugama:

Novi elektromotorni vlak «Končara» za HŽ (na InnoTransu 2010. u Berlinu).

Koridor Vb

Republika Mađarska - Botovo - Koprivnica - Dugo Selo - Zagreb - Karlovac - Rijeka

Do 2013. posebnost ovoga koridora je bio dvostruki električni napon. Od Rijeke do Moravica u upotrebi je bio napon kontaktne mreže od 3 kV za električnu vuču. Na cijelom ostalom koridoru u upotrebi je napon od 25 kV, koji je inače normiran napon u cijeloj Hrvatskoj.

Projekt reelektrifikacije odnosno izmjene sustava električne vuče od Rijeke do Moravica je završen 23.10.2013. [3], čime cijeli sustav ima jedinstven napon od 25 kV.

Koridor Vc

Republika Mađarska - Beli Manastir - Osijek - Đakovo - Strizivojna-Vrplje - Slavonski Šamac - Republika Bosna i Hercegovina - Luka Ploče

Uskoro očekivana maksimalna brzina od 160 km/h. Koridor je elektrificiran od kolodvora Strizivojna-Vrpolje do kolodvora Slavonski Šamac i od granice s BiH kod Metkovića do Luke Ploče. Elektrifikacija od Belog Manastira do Strizivojne-Vrpolje je u planu. Ovaj koridor bi trebao postati važna transportna magistrala za teretni promet.

Pruga Vinkovci-Osijek

Podrobniji članak o temi: Pruga Vinkovci-Osijek

Prije Domovinskog rata pruga Vinkovci-Osijek je bila najvažnija sporedna linija u cijeloj državi. Imala je najviše prometa i donosila je profit. Nakon 16 godina završena je i njezina obnova, pa je pruga 2009. godine ponovno puštena u promet. Tom prugom povezana su dva najvažnija slavonska grada – Osijek i Vinkovci, a vožnja vlakom na toj relaciji traje otprilike pola sata. Pruga je napravljena za maksimalnu brzinu od 120 km/h, iz sigurnosnih razloga se brzina ograničava na maksimalno 80 km/h.

Željeznica velike brzine

Hrvatske željeznice ne posjeduju niti jednu trasu, koja bi službeno podržavala brzine veće od 200 km/h, što se često smatra granicom željeznice velike brzine. Koridor 10 ima Vmax od 160 km/h, što je nekada smatrano granicom željeznice velike brzine. Postoje planovi za novu nizinsku prugu Zagreb-Rijeka, koja bi imala dionice preko 200 km/h (po nekim planovima i 250 km/h). Koridor 10 je moguće minimalnim zahvatima konvertirati za veće brzine (sama pruga je prilagođena, ali signalni sustav bi morao biti izmjenjen. Kontaktna mreža bi isto tako trebala minimalne zahvate za 200 km/h).

Planirani željeznički pružni zahvati do 2030.

Dugoročno su planirani sljedeći zahvati:

Remont - nadogradnja

  • Vinkovci-Tovarnik → modernizacija do 160 km/h
  • Bizovac-Osijek-Dalj → modernizacija za veće brzine
  • Sunja-Novska → modernizacija/remont
  • Perković-Split Predgrađe
  • Knin-Perković
  • Tunel kroz Učku (Rijeka-Lupoglav) → novogradnja, zbog spajanja istarskih pruga s ostatkom mreže pruga Hrvatske
  • Zagreb-Sisak → eventualna nadogradnja drugog kolosijeka
  • Kutina-Novska → remont za veće brzine
  • mađarska granica-Dugo Selo → nadogradnja drugog kolosijeka

Potpuno nove pruge

  • Nove zagrebačke pruge → pružni željeznički prsten, zbog smanjenja opterećenja oko glavnom grada, te prigradskog prijevoza
  • Podsused-Samobor-Bregana → nova pruga, građena većim dijelom na trasi stare Samoborske uskotračne pruge
  • Sisak-Caprag – Karlovac → pruga je potpuno uništena u ratnim djelovanjima tijekom Domovinskoga rata, većinom je potrebna novogradnja
  • Sisak-Kutina(-Lipovljani) → povezivanje dva dijela paneuropskog koridora 10
  • Gradec – Sveti Ivan Žabno → nova pruga, koja će značajno skratiti udaljenost od Bjelovara do Zagreba
  • Nizinska pruga Karlovac – Rijeka → pruga velike brzine, koja će se graditi za brzine od minimalno 250 km/h. → Odgođeno do daljnjeg!
  • Obilaznica Bibinje – Zadar → izgradnja tunela ispod mjesta, radi zaštite ljudi i imovine

Vozila

Serije vozila u posjedu:

Podrobniji članak o temi: Željeznička vučna vozila u Hrvatskoj
Serija 2062
Serija 1061
1141 pokraj 1142
Serija 7122
ICN
  • dizel lokomotive: 2041 (Đuran), 2042 (Đuran), 2043 (Kramp), 2044 (Mala karavela), (2061 (Kennedy, nije u aktivnoj službi), 2062 (Ličanka, Turnerica), 2063 (Karavela), 2131 (Jembach), 2132 (Pielstick, Jembach)
  • električne lokomotive: 1061 (Žutka), 1141 (ASEA, podserija 3 je tiristorizirana i računalno opremljena), 1142 (Brena)
  • dizel motorni vlakovi: 7121 (Macosa, Plavac), 7122 (Šveđan), 7123 (nagibni -> InterCity Nagibni, ICN), 7022 (u fazi prototipa)
  • električni motorni vlakovi: 6011 (Gomulka, Litorina), 6111 (Mađar), 6112 (Som, dva prototipa)

Neki tehnički podatci

  • Trenutno najveća dozvoljena brzina na dijelovima mreže: 160 km/h.
  • Sustav vođenja vlaka: u kolodvorima se kretanje vlakova uglavnom osigurava pomoću kolodvorskih signalno-sigurnosnih uređaja (mehaničkih, elektro-mehaničkih, elektro-relejnih), a na otvorenoj pruzi uređajima međukolodvorske ovisnosti (MO) i automatskog pružnog bloka (APB) i to uglavnom na važnijim linijama.

Automatski sustav zaštite vlaka INDUSI (I60) (Autostop uređaj)

Usklađivanje i interoperabilnost s europskim željezničkim mrežama

U sklopu Europske željezničke politike se nastoji standardizirati željeznička mreža i svi prateći uređaji i vozila. Tako će biti potrebno, a već se i planira, u okviru projekta Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) i uvođenje Europskog sustava vođenja vlakova ETCS (European Train Control System), kao i digitalnog radiokomunikacijskog željezničkog sustava Global System for Mobile Communications - Railway(GSM-R), ukoliko se želi omogućiti interoperabilnost i na našim prugama, a to je uvjet za paneuropske koridore.

Izvori

  1. ↑ "Stotinu i pedeset godina željeznice u Hrvatskoj", stranice "Savez za željeznicu" (udruga čiji su osnivači sindikati i poduzeća iz željezničkog sektora), posjećeno 8. veljače 2015. god.
  2. ↑ "OBILJEŽENA 140. OBLJETNICA PRUGE KARLOVAC - RIJEKA", Službene stranice Grada Rijeke, 23. listopada 2013.
  3. ↑ "ZAVRŠETAK PROJEKTA IZMJENE SUSTAVA ELEKTRIČNE VUČE", Službene stranice Grada Rijeke, 23. listopada 2013.

Poveznice

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Vlakovi u Hrvatskoj
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Željeznički promet u Hrvatskoj

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatske_željeznice&oldid=4662193"