Bosna (rijeka): razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
kiu kita
m uklonjena promjena suradnika 85.92.235.52 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Kubura
Redak 1: Redak 1:
{{otheruses2|[[Bosna (razdvojba)]]}}
{{otheruses2|[[Bosna (razdvojba)]]}}
{{Rijeka
r
| ime = Bosna

| slika = [[Datoteka:Vrelo Bosne, Sarajevo.jpg|300px]]
⚫
SKKKKAL je rijeka u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U neke Bosnine pritoke spadaju [[Krivaja]], [[Usora (rijeka)|Usora]], [[Lašva]], [[Spreča]] i [[Miljacka]].
| slika_opis = Izvor kod Ilidže
| Duljina = 273
| Nadmorska visina izvora = 500
| Prosječni istjek = 142
| Površina porječja = 10.457
| Izvor = Ispod [[Igman]]a, [[Ilidža]]
| Ušće = [[Sava]], kod [[Bosanski Šamac|Bosanskog Šamca]]
| Tip ušća =
| Pritoke = [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznica]] (26,9 km), [[Miljacka]] (35,9 km), [[Krivaja]] (101 km), [[Spreča]] (137,5 km) i [[Stavnja]] (30,4km), [[Fojnička rijeka]] (46 km), [[Lašva (rijeka)|Lašva]] (49,4 km) i [[Usora (rijeka)|Usora]] (82 km)
| Države kroz koje protječe = [[Bosna i Hercegovina]]
| Gradovi kroz koje protječe = [[Visoko (BiH)|Visoko]], [[Kakanj]], [[Zenica]], [[Maglaj]], [[Doboj]], [[Bosanski Šamac]]
| Slijev = [[Crnomorski slijev|crnomorski]]
| Ulijeva se u = [[Sava|Savu]] kod Bosanskog Šamca
| Plovna od - do = Nije plovna
}}
⚫
'''Bosna''' je rijeka u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U neke Bosnine pritoke spadaju [[Krivaja]], [[Usora (rijeka)|Usora]], [[Lašva]], [[Spreča]] i [[Miljacka]].


==Opis==
==Opis==


Izvire iz [[Kraško vrelo|kraških vrela]] u selu [[Vrutci]] u blizini [[Ilidža|Ilidže]] u podnožju planine [[Igman]] na 500m nadmorske visine. Sam lokalitet izvora se naziva [[Vrelo Bosne]] i poznato je [[Sarajevo|sarajevsko]] izletište. Protiče centralnim dijelom [[Bosna|Bosne]], a kod [[Bosanski Šamac|Bosanskog Šamca]] se ulijeva u rijeku [[Sava|Savu]] te pripada [[crnomorski sliv|crnomorskom slivu]]. U [[Rimski imperij|rimsko]] vrijeme rijeka se zvala ''Basana'' i povjesničari smatraju da je po njoj i nastala riječ Bosna. U gornjem toku, od izvora do [[Zenica|Zenice]], protiče kroz [[Sarajevsko polje|Sarajevsko]], [[Visočko polje|Visočko]], [[Kakanjsko polje|Kakanjsko]] i [[Zeničko polje]] koja razdvajaju [[sutjeska (reljef)|sutjeske]]. U srednjem toku se probija kroz klisure usječene u čvrste stijene, [[Stari grad Vranduk|Vranduk]]-[[Nemila]] i [[Maglaj]]-[[Doboj]], a u donjem toku od [[Doboj]]a do ušća, protiče nestabilnim koritom kroz [[aluvijalna ravan|aluvijalnu ravnicu]] gdje pravi više [[rukavac]]a, [[ada]] i okuka.
⚫
ndočkjnć<jkbdsčv< a srednja količina proticanja vode oko 100 [[m&sup3;/s]]. Najveći vodostaj je u periodu ožujak-svibanj i u studenom, a najniži u kolovozu i rujnu . Nizvodno od Maglaja je moguće splavarenje za vrijeme srednjeg i visokog vodostaja.

⚫
Rijeka Bosna je duga 273km, duboka je 1-3 [[metar|m]] (u virovima dostiže dubinu i do 10 m) a široka 35-170 m. Najviše je sužena između Maglaja i Doboja. Obale su joj visoke od 1,5 do 6m, a djelomično su obrasle šumom i žbunjem. Na više mjesta pravi [[slap]]ove i [[brzak]]e. Prosječan pad joj iznosi 1,48m/km, a srednja količina proticanja vode oko 100 [[m&sup3;/s]]. Najveći vodostaj je u periodu ožujak-svibanj i u studenom, a najniži u kolovozu i rujnu . Nizvodno od Maglaja je moguće splavarenje za vrijeme srednjeg i visokog vodostaja.


Rijetko plavi okolno zemljište, osim nizvodno od [[Modriča|Modriče]] gdje se češće izlijeva. U donjem toku nanosi veće količine [[šljunak|šljunka]], stvarajući plićake. Dno korita Bosne čine pretežno nepropustljive stijene. Gazovi preko Bosne su rijetki. Smrzava se samo za vrijeme jakih zima. Glavne pritoke rijeke Bosne su: [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznica]] (26,9km), [[Miljacka]] (35,9km), [[Krivaja]] (101km), [[Spreča]] (137,5km) i [[Stavnja]] (30,4km) s desne strane, a [[Fojnička rijeka]] (46km), [[Lašva]] (49,4km) i [[Usora (rijeka)|Usora]] (82km) s lijeve strane. Sve imaju veći pad od Bosne osim [[Spreča|Spreče]].
Rijetko plavi okolno zemljište, osim nizvodno od [[Modriča|Modriče]] gdje se češće izlijeva. U donjem toku nanosi veće količine [[šljunak|šljunka]], stvarajući plićake. Dno korita Bosne čine pretežno nepropustljive stijene. Gazovi preko Bosne su rijetki. Smrzava se samo za vrijeme jakih zima. Glavne pritoke rijeke Bosne su: [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznica]] (26,9km), [[Miljacka]] (35,9km), [[Krivaja]] (101km), [[Spreča]] (137,5km) i [[Stavnja]] (30,4km) s desne strane, a [[Fojnička rijeka]] (46km), [[Lašva]] (49,4km) i [[Usora (rijeka)|Usora]] (82km) s lijeve strane. Sve imaju veći pad od Bosne osim [[Spreča|Spreče]].


Bosna sa svojim pritokama raspolaže godišnje [[potencijalna hidroenergetska snaga|potencijalnom hidroenergetskom snagom]] od 3,30 milijardi [[kWh]]. Jedina [[hidrocentrala]], [[Bogatić]], izgrađena je poslije [[2. svjetski rat|2. svjetskičća7]]
Bosna sa svojim pritokama raspolaže godišnje [[potencijalna hidroenergetska snaga|potencijalnom hidroenergetskom snagom]] od 3,30 milijardi [[kWh]]. Jedina [[hidrocentrala]], [[Bogatić]], izgrađena je poslije [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]] na rijeci Željeznici s instaliranom snagom od 6,5 [[MW]]. [[Sliv]] Bosne zahvaća 10460 [[km&sup2;]] sa srednjom [[nadmorska visina|nadmorskom visinom]] od 640m i najvećim dijelom ograničen je srednjim i niskim [[planina]]ma.

[[2. svjetski rat|+S FL<]]

[[2. svjetski rat|ĐEPLYF]] naf.Ć.FDY,-zAČl;

rijeci Željeznici s instaliranom snagom od 6,5 [[MW]]. [[Sliv]] Bosne zahvaća 10460 [[km&sup2;]] sa srednjom [[nadmorska visina|nadmorskom visinomH N]] od 640m i najvećim dijelom ograničen je srednjim i niskim [[planina]]ma.


Dolina Bosne spaja [[Panonska nizina|Panonsku nizinu]] s centralnom Bosnom, odakle je dolinom [[Neretva|Neretve]] vezana sa [[Jadransko more|Jadranskim morem]]. Njome vodi željeznička pruga i automobilski put koji se produžuju u dolinu Neretve. Dolinu Bosne presijeca željeznička pruga i automobilski put [[Tuzla]]-[[Doboj]]-[[Banja Luka]]. U srednjem toku je dolinom Lašve povezana automobilskim putem prema [[Travnik]]u i dalje prema [[Bihać]]u dok u gornjem toku u dolinu Bosne izbija put [[Višegrad]]-[[Sarajevo]].
Dolina Bosne spaja [[Panonska nizina|Panonsku nizinu]] s centralnom Bosnom, odakle je dolinom [[Neretva|Neretve]] vezana sa [[Jadransko more|Jadranskim morem]]. Njome vodi željeznička pruga i automobilski put koji se produžuju u dolinu Neretve. Dolinu Bosne presijeca željeznička pruga i automobilski put [[Tuzla]]-[[Doboj]]-[[Banja Luka]]. U srednjem toku je dolinom Lašve povezana automobilskim putem prema [[Travnik]]u i dalje prema [[Bihać]]u dok u gornjem toku u dolinu Bosne izbija put [[Višegrad]]-[[Sarajevo]].


Dolina rijeke Bosne je najnaseljenije područje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i čini dom skoro milijun stanovnika kao i [[industrija|industrijski]] centar države. Naselja uz Bosnu su cestovnoga tipa, ponegdje dosta razrijeđena. U dolini Bosne se nalaze gradovi [[Sarajevo]], [[Visoko (BiH)|Visoko]], [[Kakanj]], [[Zenica]], [[Zavidovići]], [[Žepče]], [[Maglaj]], [[Doboj]], [[Modriča]] i [[Bosanski Šamac]].
Dolina rijeke Bosne je najnaseljenije područje [[Bosna i Hercegovina|BosneWMIAOĆtaOEĆž ;]]


ž,[[Zeničko-dobojska županija|e]], izuzev nekoliko planinskih vodotoka, bakteriološki je neispravna za kupanje, a najzagađenija je rijeka Bosna. <ref>http://www.idoc.ba/digitalarchive/public/serve/index.cfm?fuseaction=form&ElementId=53622</ref>
Većina rijeka na području [[Zeničko-dobojska županija|Zeničko-dobojske županije]], izuzev nekoliko planinskih vodotoka, bakteriološki je neispravna za kupanje, a najzagađenija je rijeka Bosna. <ref>http://www.idoc.ba/digitalarchive/public/serve/index.cfm?fuseaction=form&ElementId=53622</ref>


==Vanjske povezniceOJA<ŽMW ER <KFODFYĆEOK==
==Vanjske poveznice==
ALTTT


===Ostali projekti===
===Ostali projekti===


{{WProjekti
{{WProjekti
|commons =ANKJHFčćlčččččččččsjea
|commons =
|commonshr =čjabdpizJŽĐAK
|commonshr =
|commonscat = Bosna River
4o7ošnhošđosdk
|commonscathr = Rijeka Bosna
đk
|commonscat = awjdn
|wikiatlas =
|wikiatlashr =
|commonscathr = RPAOWJDĐOijAJKBWDČeJDWBAWD ka +o'ŠANSOBosnaalwkndoanw
|wikiatlas =s,kw,ss,s,w
|wikivrste =
|wikivrstehr =
|wikiatlashr =s-djkbĆŽ*8854/74587/589rt
|wikivrste =dgaer ngsjfgnđ
|wikizvor =
|wikizvor_autor =

|wječnik =
lksjbgćoa
⚫
|wikiknjige =
|wikivrstehr =lsdk fća sdkčjvsdbf gjakčejđ
|wikizvor =aklćrgnamkn
|wikicitat =
|wikizvor_autor =xyšjhfgpi/////)(((())))))) :) :(
|wječnik =</ŠajshudUĆČDLKNFIGIAVPIAHŠAPČŠ
⚫
|wikiknjige =SKNEfožnkg*FLM
RKklajsope
}}
}}


Inačica od 16. veljače 2016. u 21:57

Za druga značenja pogledajte Bosna (razdvojba).
Bosna
Rijeka
Izvor kod Ilidže
Položaj
DržaveBosna i Hercegovina
NaseljaVisoko, Kakanj, Zenica, Maglaj, Doboj, Bosanski Šamac
Fizikalne osobine
Duljina273 km
Površina porječja10.457 km2
Istjek 
 • Prosječni142 m3
Plovna od – doNije plovna
Tok rijeke
IzvorIspod Igmana, Ilidža
 • Nad. vis.500 m
 • Koord.43°49'6,6"N, 18°16'11,9"EUredite na Wikipodatcima
UšćeSava, kod Bosanskog Šamca
 • Koord.45°4'0"N, 18°28'1"EUredite na Wikipodatcima
Slijevcrnomorski
Ulijeva se uSavu kod Bosanskog Šamca
PritociŽeljeznica (26,9 km), Miljacka (35,9 km), Krivaja (101 km), Spreča (137,5 km) i Stavnja (30,4km), Fojnička rijeka (46 km), Lašva (49,4 km) i Usora (82 km)

Bosna je rijeka u Bosni i Hercegovini. U neke Bosnine pritoke spadaju Krivaja, Usora, Lašva, Spreča i Miljacka.

Opis

Izvire iz kraških vrela u selu Vrutci u blizini Ilidže u podnožju planine Igman na 500m nadmorske visine. Sam lokalitet izvora se naziva Vrelo Bosne i poznato je sarajevsko izletište. Protiče centralnim dijelom Bosne, a kod Bosanskog Šamca se ulijeva u rijeku Savu te pripada crnomorskom slivu. U rimsko vrijeme rijeka se zvala Basana i povjesničari smatraju da je po njoj i nastala riječ Bosna. U gornjem toku, od izvora do Zenice, protiče kroz Sarajevsko, Visočko, Kakanjsko i Zeničko polje koja razdvajaju sutjeske. U srednjem toku se probija kroz klisure usječene u čvrste stijene, Vranduk-Nemila i Maglaj-Doboj, a u donjem toku od Doboja do ušća, protiče nestabilnim koritom kroz aluvijalnu ravnicu gdje pravi više rukavaca, ada i okuka.

Rijeka Bosna je duga 273km, duboka je 1-3 m (u virovima dostiže dubinu i do 10 m) a široka 35-170 m. Najviše je sužena između Maglaja i Doboja. Obale su joj visoke od 1,5 do 6m, a djelomično su obrasle šumom i žbunjem. Na više mjesta pravi slapove i brzake. Prosječan pad joj iznosi 1,48m/km, a srednja količina proticanja vode oko 100 m³/s. Najveći vodostaj je u periodu ožujak-svibanj i u studenom, a najniži u kolovozu i rujnu . Nizvodno od Maglaja je moguće splavarenje za vrijeme srednjeg i visokog vodostaja.

Rijetko plavi okolno zemljište, osim nizvodno od Modriče gdje se češće izlijeva. U donjem toku nanosi veće količine šljunka, stvarajući plićake. Dno korita Bosne čine pretežno nepropustljive stijene. Gazovi preko Bosne su rijetki. Smrzava se samo za vrijeme jakih zima. Glavne pritoke rijeke Bosne su: Željeznica (26,9km), Miljacka (35,9km), Krivaja (101km), Spreča (137,5km) i Stavnja (30,4km) s desne strane, a Fojnička rijeka (46km), Lašva (49,4km) i Usora (82km) s lijeve strane. Sve imaju veći pad od Bosne osim Spreče.

Bosna sa svojim pritokama raspolaže godišnje potencijalnom hidroenergetskom snagom od 3,30 milijardi kWh. Jedina hidrocentrala, Bogatić, izgrađena je poslije 2. svjetskog rata na rijeci Željeznici s instaliranom snagom od 6,5 MW. Sliv Bosne zahvaća 10460 km² sa srednjom nadmorskom visinom od 640m i najvećim dijelom ograničen je srednjim i niskim planinama.

Dolina Bosne spaja Panonsku nizinu s centralnom Bosnom, odakle je dolinom Neretve vezana sa Jadranskim morem. Njome vodi željeznička pruga i automobilski put koji se produžuju u dolinu Neretve. Dolinu Bosne presijeca željeznička pruga i automobilski put Tuzla-Doboj-Banja Luka. U srednjem toku je dolinom Lašve povezana automobilskim putem prema Travniku i dalje prema Bihaću dok u gornjem toku u dolinu Bosne izbija put Višegrad-Sarajevo.

Dolina rijeke Bosne je najnaseljenije područje Bosne i Hercegovine i čini dom skoro milijun stanovnika kao i industrijski centar države. Naselja uz Bosnu su cestovnoga tipa, ponegdje dosta razrijeđena. U dolini Bosne se nalaze gradovi Sarajevo, Visoko, Kakanj, Zenica, Zavidovići, Žepče, Maglaj, Doboj, Modriča i Bosanski Šamac.

Većina rijeka na području Zeničko-dobojske županije, izuzev nekoliko planinskih vodotoka, bakteriološki je neispravna za kupanje, a najzagađenija je rijeka Bosna. [1]

Vanjske poveznice

Ostali projekti

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Rijeka Bosna

Izvori

  1. ↑ http://www.idoc.ba/digitalarchive/public/serve/index.cfm?fuseaction=form&ElementId=53622
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bosna_(rijeka)&oldid=4670908"