Zavidovići

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zavidovići
Zavidovici Municipality Location.png
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Županija Zeničko-dobojska
Sjedište Zavidovići
Načelnik Hašim Mujanović
Površina 531 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

57.164 (1991.)
oko 107/km²

Zavidovići su grad i općina u Bosni i Hercegovini. Grad se nalazi u Zeničko-dobojskoj županiji, 42 kilometra sjeverno od Zenice.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Zavidovići se nalaze u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, između Doboja i Zenice, neposredno pokraj Žepča. Leži na rijeci Bosni, Krivaji i Gostoviću. Nalazi se na 44,27 stupnjeva sjeverne zemljopisne širine i 18,10 istočne zemljopisne dužine, na nadmorskoj visini od 210 metara. Klima je umjereno-kontinentalna sa prosječniom godišnjom temperaturom 7-10 stupnjeva Celzijusa, sa dobro raspoređenim oborinama od oko 800 mm i sa 1630 sunčanih sati godišnje.

Administrativno je dio Zeničko-dobojske županije, Federacija Bosne i Hercegovine.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Na popisu stanovništva 1910. Hrvati su u Zavidovićima bili većina s 59%. Na prvom poslijeratnom popisu 1948. godine i dalje su većina. Nakon velikosrpske agresije i bošnjačke agresije na Hrvate u srednjoj Bosni mnogi su Hrvati protjerani, izbjegli ili iselili te su danas u gradu većina Bošnjaci-Muslimani.[1]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Zavidovići

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Zavidovići imala je 57.164 stanovnika, raspoređenih u 55 naselja.

Stanovništvo općine Zavidovići
godina popisa 2013. 1991. u promijenjenim granicama 1991. 1981. 1971.
Muslimani 32.735 (90,96%) 33.623 (64,19%) 34.198 (59,82%) 29.289 (56,47%) 24.803 (56,34%)
Srbi 573 (1,59%) 11.626 (22,20%) 11.640 (20,36%) 11.202 (21,60%) 11.031 (25,06%)
Hrvati 1.204 (3,35%) 3.429 (6,55%) 7.576 (13,25%) 7.451 (14,36%) 7.457 (16,94%)
Jugoslaveni 2.726 (4,76%) 3.088 (5,95%) 353 (0,80%)
ostali i nepoznato 1476 (4,10%) 3.701 (7,07%) 1.024 (1,79%) 831 (1,60%) 374 (0,84%)
ukupno 35.988 52.379 57.164 51.861 44.018

Zavidovići (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Zavidovići
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 5.029 (38,84%) 3.788 (33,10%) 3.803 (40,60%)
Srbi 3.137 (24,22%) 2.538 (22,17%) 2.624 (28,01%)
Hrvati 1.827 (14,11%) 2.056 (17,96%) 2.441 (26,06%)
Jugoslaveni 2.228 (17,20%) 2.550 (22,28%) 284 (3,03%)
ostali i nepoznato 672 (5,19%) 512 (4,47%) 214 (2,28%)
ukupno 12.947 11.444 9.366

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Alići, Bajvati, Biljačići, Borovnica, Crnjevo, Čardak, Činovići, Dišica, Dolac, Dolina, Donja Lovnica, Donji Junuzovići, Dragovac, Dubravica, Džebe, Gare, Gornje Selo, Gornji Junuzovići, Gostovići, Hajderovići, Hrge, Kamenica, Karačić, Krivaja, Kućice, Lijevča, Mahoje, Majdan, Miljevići, Mitrovići, Mustajbašići, Osječani, Perovići, Podsjelovo, Podvolujak, Potkleče, Predražići, Priluk, Ribnica Dio, Ridžali, Rujnica, Skroze, Suha, Svinjašnica, Šujanac, Vikovići, Vozuća, Vukmanovići, Vukovine i Zavidovići.

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, općina Zavidovići je u cjelini ušla u sastav Federacije BiH. 2001. godine, iz sastava općine Zavidovići izdvojena su naseljena mjesta: Brankovići, Debelo Brdo, Donji Lug, Gornja Lovnica, Gornji Lug, Osova, Vinište i Vrbica i pripojena općini Žepče.

Povijest[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

U Zavidovićima je zastupljena drvna industrija, proizvodi se namještaj, ljepljene drvne konstrukcije te montažne kuće.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Spomenik poginulim borcima NOBa 1941-1945, napravljen u postratnom periodu Drugog Svjetskog rata, na kojem piše "I kad nam muške uzmete živote, grobovi naši borit će se s vama." (Aleksa Šantić)

Manastir Sv. Trojice, Vozuća, izgrađen u 14. vijeku.

Manastir Udrim Sv. Pantelejmona izgrađen u 16. vijeku.

Katolička crkva Sv. Josipa, izgrađena 1914. godine.

Pravoslavna crkva Sv. Save izgrađena 1911. godine.

Pravoslavna crkva SV. Nikole u Čardaku izgrađena 1768. godine.

Izletište Kamenica, u slivu rijeke Gostović.

Park prirode Tajan, nekada glavno odmaraliste i skijaliste zavidovićana; danas ruševna infrastruktura bez namjene.

Spomenik poginulim borcima Armije Repubilike Bosne i Hercegovine te i civilima općine Zavidiovići nalazi se u samom centru grada. Na spomen pločama je ispisano oko 4000 imena ljudi koji su svoje živote dali tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu 90-tih godina prošlog stoljeća.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Zavidovići imaju 5 osnovnih škola (1-9 razred) od kojih su 2 u samom gradu.U gradu također imaju 3 srednje škole: gimnazija, tehnička i mješovita.

Kultura[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Rukometni klub Krivaja Zavidovići. Natječe se u Premijer rukometnoj ligi Bosne i Hercegovine. Boje u kojim klub nastupa je bijelo-crvena. Najuspješnija sezona kluba u novijoj povijesti 2001/2002 kada je izborio učešće u EHF Kupu Kupova.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. HOP Portal Piše: D.I., Genocid nad Hrvatima BiH-e u završnoj fazi, 11. svibnja 2015. (pristupljeno 21. travnja 2017.)
  2. http://www.nogonet.com/index.php?option=com_content&task=view&id=906&Itemid=110
  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Zavidovići koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Zavidovići treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.