Lawrence od Arabije (1962.): razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
ispravci
Redak 19: Redak 19:
| država = {{ZD+X/U|UK}}
| država = {{ZD+X/U|UK}}
| jezik = [[engleski]]<br>[[arapski]]<br>[[turski]]
| jezik = [[engleski]]<br>[[arapski]]<br>[[turski]]
| budžet = $15,000,000
| budžet = $15.000,000
| žanr =
| žanr =
| prethodni =
| prethodni =
Redak 27: Redak 27:
}}
}}


'''''Lawrence od Arabije''''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''Lawrence of Arabia'') je slavni pustolovno povijesni epski [[film]] iz [[1962]]. kojeg je režirao [[David Lean]]. To je ujedno i nadimak za [[Thomas Edward Lawrence|T. E. Lawrencea]] kojemu su dali Arapi. Radnja se vrti oko stvarnog događaja, dolaska britanskog časnika Lawrencea (glumi ga [[Peter O'Toole]]) na Arapski poluotok te njegovo vođenje Arapa protiv Turaka. "'''Lawrence od Arabije'''" je s vremenom stekao status klasika te se nalazi i na listi 250 najboljih filmova kinematografije na siteu IMDb.com.
'''''Lawrence od Arabije''''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''Lawrence of Arabia'') slavni je pustolovno-povijesni epski [[film]] iz [[1962.]] kojeg je režirao [[David Lean]]. To je ujedno i nadimak za [[Thomas Edward Lawrence|T. E. Lawrencea]] kojemu su dali Arapi. Radnja se vrti oko stvarnog događaja, dolaska britanskog časnika Lawrencea (glumi ga [[Peter O'Toole]]) na [[Arapski poluotok]] te njegovo vođenje [[Arapski ustanak|Arapskog ustanka]] protiv [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlija]]. "'''Lawrence od Arabije'''" je s vremenom stekao status klasika te se nalazi na popisu 250 najboljih filmova kinematografije na [[IMDb]]-u.


== Filmska ekipa ==
== Filmska ekipa ==
Redak 33: Redak 33:
'''Režija''': [[David Lean]]
'''Režija''': [[David Lean]]


'''Glume''': [[Peter O'Toole]] ('''T. E. Lawrence'''), [[Omar Sharif]] ('''Sherif Ali'''), [[Anthony Quinn]] ('''Auda'''), [[Alec Guinness]] ('''Princ Feisal'''), [[Claude Rains]] ('''Gospodin Dryden''') i drugi.
'''Glume''': [[Peter O'Toole]] ('''T. E. Lawrence'''), [[Omar Sharif]] ('''Sherif Ali'''), [[Anthony Quinn]] ('''Auda'''), [[Alec Guinness]] ('''Princ [[Fejsal]]'''), [[Claude Rains]] ('''Gospodin Dryden''') i drugi.


== Radnja ==
== Radnja ==
{{Otkrivanje radnje}}
{{Otkrivanje radnje}}
[[Prvi svjetski rat]]. '''T. E. Lawrence''' je mladi činovnik u jednoj britanskoj vojnoj bazi u [[Egipat|Egiptu]]. Fasciniran je orijentalnom kulturom te se dosađuje na svojem poslu. Jednog dana dobiva zadatak otići duboko u [[Arapski poluotok]], pronaći princa '''Feisala''' i "procijeniti situaciju". Oduševljen zadatkom, Lawrence tamo upozna princa i '''Sherifa Alija''' te shvati da se [[Arapi]] međusobno bore i da tako gube bitku protiv Turaka koji sve više zauzimaju teritorij Arapskog poluotoka. Lawrence uspije ujediniti Arape i u velikoj bitci zauzeti grad [[Akaba|Akabu]] te tako postane slavan borac.
[[Prvi svjetski rat]]. '''T. E. Lawrence''' mladi je činovnik u jednoj britanskoj vojnoj bazi u [[Egipat|Egiptu]]. Fasciniran je orijentalnom kulturom te se dosađuje na svojem poslu. Jednog dana dobiva zadatak otići duboko u [[Arapski poluotok]], pronaći princa '''Fejsala''' i "procijeniti situaciju". Oduševljen zadatkom, Lawrence tamo upoznaje princa i '''Sherifa Alija''' te shvaća da se [[Arapi]] međusobno bore i da tako gube borbu protiv Turaka koji zauzimaju sve veći teritorij Arapskog poluotoka. Lawrence uspijeva ujediniti Arape i u velikoj bitci zauzeti grad [[Akaba|Akabu]] te tako postaje slavni borac.


I kasnije mu akcije donose uspjeh, sve dok ne biva zatočen i mučen u gradu Der'a, gdje izgubi entuzijazam za ulogu vođe. Ipak, britanska vojska ga uspije nagovoriti da po posljednji put vodi arapsku pobunu i osvoji [[Damask]], što ovaj i učini, ali i dopusti masakr nad Turcima. Jednom kada je obavio svoju ulogu, britanska vojska ga unaprijedi u pukovnika i udalji, te preuzme u tajnom dogovoru sa Feisalom vodstvo nad Damaskom pošto su arapska plemena još uvijek u svađi. Lawrence biva odvezen džipom natrag u Britaniju, a na putu ga Arapi čak niti ne prepoznaju.
I kasnije mu akcije donose uspjeh, sve dok ne postaje zatočen i mučen u gradu [[Der'a]], gdje je izgubio entuzijazam za ulogu vođe. Ipak, britanska ga vojska uspije nagovoriti da po posljednji put vodi arapsku ustanak i osvoji [[Damask]], što Lawrence i uspijeva, no dopustio je i masakr nad Osmanlijama. Kada je obavio svoju ulogu, britanska ga vojska unaprijedila u pukovnika i udaljila, te u tajnom dogovoru s Fejsalom preuzima vodstvo nad Damaskom pošto su arapska plemena još uvijek u svađi. Lawrence je odvezen džipom natrag u Britaniju, a na putu ga Arapi čak niti ne prepoznaju.


== Nagrade ==
== Nagrade ==


*Osvojena 5 [[Zlatni globus|Zlatna globusa]] ( najbolji film, režija, fotografija, sporedni glumac i nova zvijezda [[Omar Sharif]] ) i jedna nominacija ( najbolja nova zvijezda [[Peter O'Toole]] ).
*Osvojena 5 [[Zlatni globus|Zlatna globusa]] (najbolji film, režija, fotografija, sporedni glumac i nova zvijezda [[Omar Sharif]]) i jedna nominacija (najbolja nova zvijezda [[Peter O'Toole]]).
*Osvojeno 7 [[Oscar]]a ( najbolji film, režija, scenografija, fotografija, montaža, glazba, zvuk ) i 3 nominacije ( najbolji glavni glumac [[Peter O'Toole]], sporedni glumac [[Omar Sharif]], scenarij ).
*Osvojeno 7 [[Oscar]]a (najbolji film, režija, scenografija, fotografija, montaža, glazba, zvuk) i 3 nominacije (najbolji glavni glumac [[Peter O'Toole]], sporedni glumac [[Omar Sharif]], scenarij).
*Osvojene 4 [[BAFTA]]-e ( najbolji glavni glumac [[Peter O'Toole]], film, britanski film i scenarij ).
*Osvojene 4 [[BAFTA]]-e (najbolji glavni glumac [[Peter O'Toole]], film, britanski film i scenarij).


== Zanimljivosti ==
== Zanimljivosti ==


*[[David Lean]] je isprva htio da [[Albert Finney]] igra glavnu ulogu, ali je ovaj odbio. Tako je angažiran nepoznati Peter O'Toole koji je nakon toga postao zvijezda.
*[[David Lean]] je isprva htio da [[Albert Finney]] igra glavnu ulogu, ali je on odbio. Tako je angažiran nepoznati Peter O'Toole koji je nakon toga postao zvijezda.
*U cijelom filmu nema nijedne ženske uloge.
*U cijelom filmu nema nijedne ženske uloge.
*Skoro svaki pokret u filmu se kreće s lijeva na desno.
*Skoro svaki pokret u filmu kreće se s lijeva na desno.
*Prije premijere, film je skraćen za 20-ak minuta jer su se producenti bojali da je predugačak. [[1989]]. cijeli film je u potpunosti restauriran a Peter O'Toole je osobno sinkronizirao svoje dijaloge u izgubljenom materijalu.
*Prije premijere, film je skraćen za 20-ak minuta jer su se producenti bojali da je predugačak. Godine [[1989.]] cijeli je film u potpunosti restauriran, a Peter O'Toole je osobno sinkronizirao svoje dijaloge u izgubljenom materijalu.
*[[Steven Spielberg]] je izjavio da mu je ovo uvijek bio jedan od najdražih filmova.
*[[Steven Spielberg]] je izjavio da mu je ovo uvijek bio jedan od najdražih filmova.
*Filmska verzija o T. E. Lawrenceu se planirala još [[1926]]., ali neuspješno. [[1960]]. Michael Wilson je konačno uspio uvjeriti Lawrenceovog brata da proda filmska prava Spikeu Spiegelu.
*Filmska verzija o T. E. Lawrenceu planirala se još od [[1926.]], no bezuspješno. Godine [[1960.]] Michael Wilson je konačno uspio uvjeriti Lawrenceovog brata da proda filmska prava Spikeu Spiegelu.
*Kako bi se snimila scena u kojoj se pojavi lik Omara Sharifa na horizontu pustinje, upotrijebljena je posebna leća od 482 mm od Panavisiona.
*Kako bi se snimila scena u kojoj se pojavljuje lik Omara Sharifa na horizontu pustinje, upotrijebljena je posebna [[Panavision]]ova leća od 482 mm.
*[[Alec Guinness]] je htio igrati Lawrencea, ali ga je Lean uvjerio da je prestar. Ipak, dobio je ulogu princa Feisala.
*[[Alec Guinness]] je htio igrati Lawrencea, ali ga je Lean uvjerio da je prestar. Ipak, dobio je ulogu princa Fejsala.
*Producent Spiegel je isprva htio da [[Cary Grant]] igra generala Allenbya.
*Producent Spiegel je isprva htio da [[Cary Grant]] igra generala Allenbya.
*Film se snimao u [[Španjolska|Španjolskoj]], [[Maroko|Maroku]] i [[Jordan]]u.
*Film se snimao u [[Španjolska|Španjolskoj]], [[Maroko|Maroku]] i [[Jordan]]u.
Redak 62: Redak 62:
== Teme ==
== Teme ==


Jedna od prevladavajućih tema [[film]]a je izolacija te pronalaženja svojeg identiteta i mjesta u svijetu. Glavni protagonist Lawrence je neobična osoba koja želi negdje pripadati, ali ne uspijeva ostvariti svoj cilj. Njegov identitet je namjerno ostavljen podvojen - iako je britanski časnik, voli arapsku kulturu pa kada postane vođa pobunjenih Arapa pomisli da je jedan od njih, ali na kraju biva poslan natrag u Britaniju a lokalni Arapi ga niti ne prepoznaju na ulici. Isto tako, tijekom filma se ne zna je li junak ili gubitnik, pobjednik ili tragična figura, vlasnik svoje sudbine ili samo pijun velikih moči, a sugerira se da je potiskivao da je bio [[gay]] te da nije znao ni s kim ostvariti vezu.
Jedna od prevladavajućih tema [[film]]a je izolacija te pronalaženja svojeg identiteta i mjesta u svijetu. Glavni protagonist Lawrence neobična je osoba koja želi negdje pripadati, ali ne uspijeva ostvariti svoj cilj. Njegov identitet namjerno je ostavljen podvojen iako je britanski časnik, voli arapsku kulturu pa kada postaje vođa pobunjenih Arapa misli da je jedan od njih, ali na kraju je poslan natrag u Britaniju, a lokalni Arapi niti ga prepoznaju na ulici. Isto tako, tijekom filma ne zna se je li junak ili gubitnik, pobjednik ili tragična figura, vlasnik svoje sudbine ili samo pijun velikih moči, a sugerira se da je potiskivao da je bio [[gay]] te da nije znao ni s kim ostvariti vezu.


== Kritike ==
== Kritike ==


"Lawrence od Arabije" se smatra jednim od najboljih filmova 20. stoljeća. Kritičari su najviše hvalili epsku režiju Davida Leana, osebujne krajolike pustinje, čarobnu uvodnu glazbu Mauricea Jarrea, komplesknu ličnost glavnog junaka. No, bilo je i kritičara ( u manjini ) koji su film pokudili i ocijenili ga zastarjelim i ukočenim. Udruga ''Urban Cinefile Critics'' u svojoj je recenziji napisala : "Ako se jedno ovakvo djelo može gledati i nakon 35 godina i dalje očaravati svojim spektaklom i dramom, onda se sigurno može nazvati klasikom", dok je ''Michael Wilmington'' napisao : "To je zapanjujući, neponovljiv ep". ''Michael Dequina'' je napisao: "Veličina i razmjer produkcije su samo jedan od faktora koji čine pravi ep, kao što dokazuje ovaj film...Uz sve zapanjujuče kadrove pustinjskih dina po vjetru i borbenih sekvenci u kojima nastupaju stotine statista, ovo je studija o čovjeku sa dubokim unutrašnjim sukobom; između dvije kulture, ali i između svoje misije spasitelja i iznenađujuće žeđi za krvlju".
"Lawrence od Arabije" smatra se jednim od najboljih filmova 20. stoljeća. Kritičari su najviše hvalili epsku režiju Davida Leana, osebujne krajolike pustinje, čarobnu uvodnu glazbu Mauricea Jarrea, kompleksnu ličnost glavnog junaka. No, bilo je i kritičara (u manjini) koji su film pokudili i ocijenili ga zastarjelim i ukočenim. Udruga ''Urban Cinefile Critics'' u svojoj je recenziji napisala: "Ako se jedno ovakvo djelo može gledati i nakon 35 godina i dalje očaravati svojim spektaklom i dramom, onda se sigurno može nazvati klasikom", dok je ''Michael Wilmington'' napisao: "To je zapanjujući, neponovljiv ep". ''Michael Dequina'' je napisao: "Veličina i razmjer produkcije su samo jedan od faktora koji čine pravi ep, kao što dokazuje ovaj film... Uz sve zapanjujuće kadrove pustinjskih dina po vjetru i borbenih sekvenci u kojima nastupaju stotine statista, ovo je studija o čovjeku s dubokim unutrašnjim sukobom; između dvije kulture, ali i između svoje misije spasitelja i iznenađujuće žeđi za krvlju".


[[Roger Ebert]] je utvrdio: "... Film sugerira da je Lawrence djelovao manje zbog patriotizma koliko zbog želje da odbaci konvencionalnu britansku kulturu, izabravši da se identificira sa dozom divljega u Arapima. Postoji i seksualna komponenta, koja uključuje njegov mazohizam. Lawrence mora da je najčudniji junak koji je ikada stajao u središtu jednog epa. Da bi ga igrao, Lean je pronašao jednog od najčudnijih glumaca, Petera O'Toolea, gotovo nespretnog čovjeka sa lijepim licem i načinom govora koji podsječa istodobno kao da je zabavljen i zbunjen...Postoji scena u filmu kada O'Toole, obučen u potpuno bijelu odječu pustinjskog šeika, izvodi pobjednički ples na krovu turskog vlaka, te kao da pozira za fotografije za reviju. Ovo je čudna scena jer se čini kao da gotovo slavi gay stereotipove, a opet, nijedan od likova u filmu to ne primjećuje... Ovaj spektakl je iskustvo, a njegove ideje su o stvarima koje se mogu vidjeti i osjetiti, a ne o stvarima koje se mogu izreći".
[[Roger Ebert]] je utvrdio: "... Film sugerira da je Lawrence djelovao manje zbog patriotizma koliko zbog želje da odbaci konvencionalnu britansku kulturu, izabravši da se identificira s dozom divljeg u Arapima. Postoji i seksualna komponenta, koja uključuje njegov [[mazohizam]]. Lawrence mora da je najčudniji junak koji je ikada stajao u središtu jednog epa. Da bi ga igrao, Lean je pronašao jednog od najčudnijih glumaca, Petera O'Toolea, gotovo nespretnog čovjeka s lijepim licem i načinom govora koji podsjeća istodobno kao da je zabavljen i zbunjen... Postoji scena u filmu kada O'Toole, obučen u potpuno bijelu odjeću pustinjskog šeika, izvodi pobjednički ples na krovu turskog vlaka, te kao da pozira za fotografije za reviju. Ovo je čudna scena jer se čini kao da gotovo slavi gay stereotipove, a opet, nijedan od likova u filmu to ne primjećuje... Ovaj spektakl je iskustvo, a njegove ideje su o stvarima koje se mogu vidjeti i osjetiti, a ne o stvarima koje se mogu izreći".


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
Redak 76: Redak 76:
*[http://www.time.com/time/2005/100movies/0,23220,lawrence_of_arabia,00.html 100 najboljih filmova po TIME magazinu]
*[http://www.time.com/time/2005/100movies/0,23220,lawrence_of_arabia,00.html 100 najboljih filmova po TIME magazinu]
*[http://www.washingtonpost.com/wp-srv/style/longterm/movies/videos/lawrenceofarabiapghowe_a0b1de.htm Esej o filmu]
*[http://www.washingtonpost.com/wp-srv/style/longterm/movies/videos/lawrenceofarabiapghowe_a0b1de.htm Esej o filmu]
*[http://www.jordanjubilee.com/history/lawrence.htm Site o životu pravog Lawrencea]
*[http://www.jordanjubilee.com/history/lawrence.htm Web stranica o životu pravog Lawrencea]
*[http://members.tripod.com/~ssscott/lawrence.html Moč "Lawrencea od Arabije"]


{{Oscar za najbolji film}}
{{Oscar za najbolji film}}

Inačica od 17. prosinca 2020. u 18:16

Lawrence od Arabije
Naslov izvornika
Lawrence of Arabia
RedateljDavid Lean
ProducentSam Spiegel
ScenaristRobert Bolt
Michael Wilson (nepotpisan)
Glavne ulogePeter O'Toole
Omar Sharif
Anthony Quinn
Alec Guinness
Jack Hawkins
José Ferrer
Anthony Quayle
Claude Rains
GlazbaMaurice Jarre
SnimateljFreddie Young
MontažaAnne V. Coates
DistributerColumbia Pictures
Godina izdanja1962.
Trajanje227 min.
Država Ujedinjeno Kraljevstvo
Jezikengleski
arapski
turski
Proračun$15.000,000
Profil na IMDb-u
Portal o filmu

Lawrence od Arabije (eng. Lawrence of Arabia) slavni je pustolovno-povijesni epski film iz 1962. kojeg je režirao David Lean. To je ujedno i nadimak za T. E. Lawrencea kojemu su dali Arapi. Radnja se vrti oko stvarnog događaja, dolaska britanskog časnika Lawrencea (glumi ga Peter O'Toole) na Arapski poluotok te njegovo vođenje Arapskog ustanka protiv Osmanlija. "Lawrence od Arabije" je s vremenom stekao status klasika te se nalazi na popisu 250 najboljih filmova kinematografije na IMDb-u.

Filmska ekipa

Režija: David Lean

Glume: Peter O'Toole (T. E. Lawrence), Omar Sharif (Sherif Ali), Anthony Quinn (Auda), Alec Guinness (Princ Fejsal), Claude Rains (Gospodin Dryden) i drugi.

Radnja

Prvi svjetski rat. T. E. Lawrence mladi je činovnik u jednoj britanskoj vojnoj bazi u Egiptu. Fasciniran je orijentalnom kulturom te se dosađuje na svojem poslu. Jednog dana dobiva zadatak otići duboko u Arapski poluotok, pronaći princa Fejsala i "procijeniti situaciju". Oduševljen zadatkom, Lawrence tamo upoznaje princa i Sherifa Alija te shvaća da se Arapi međusobno bore i da tako gube borbu protiv Turaka koji zauzimaju sve veći teritorij Arapskog poluotoka. Lawrence uspijeva ujediniti Arape i u velikoj bitci zauzeti grad Akabu te tako postaje slavni borac.

I kasnije mu akcije donose uspjeh, sve dok ne postaje zatočen i mučen u gradu Der'a, gdje je izgubio entuzijazam za ulogu vođe. Ipak, britanska ga vojska uspije nagovoriti da po posljednji put vodi arapsku ustanak i osvoji Damask, što Lawrence i uspijeva, no dopustio je i masakr nad Osmanlijama. Kada je obavio svoju ulogu, britanska ga vojska unaprijedila u pukovnika i udaljila, te u tajnom dogovoru s Fejsalom preuzima vodstvo nad Damaskom pošto su arapska plemena još uvijek u svađi. Lawrence je odvezen džipom natrag u Britaniju, a na putu ga Arapi čak niti ne prepoznaju.

Nagrade

  • Osvojena 5 Zlatna globusa (najbolji film, režija, fotografija, sporedni glumac i nova zvijezda Omar Sharif) i jedna nominacija (najbolja nova zvijezda Peter O'Toole).
  • Osvojeno 7 Oscara (najbolji film, režija, scenografija, fotografija, montaža, glazba, zvuk) i 3 nominacije (najbolji glavni glumac Peter O'Toole, sporedni glumac Omar Sharif, scenarij).
  • Osvojene 4 BAFTA-e (najbolji glavni glumac Peter O'Toole, film, britanski film i scenarij).

Zanimljivosti

  • David Lean je isprva htio da Albert Finney igra glavnu ulogu, ali je on odbio. Tako je angažiran nepoznati Peter O'Toole koji je nakon toga postao zvijezda.
  • U cijelom filmu nema nijedne ženske uloge.
  • Skoro svaki pokret u filmu kreće se s lijeva na desno.
  • Prije premijere, film je skraćen za 20-ak minuta jer su se producenti bojali da je predugačak. Godine 1989. cijeli je film u potpunosti restauriran, a Peter O'Toole je osobno sinkronizirao svoje dijaloge u izgubljenom materijalu.
  • Steven Spielberg je izjavio da mu je ovo uvijek bio jedan od najdražih filmova.
  • Filmska verzija o T. E. Lawrenceu planirala se još od 1926., no bezuspješno. Godine 1960. Michael Wilson je konačno uspio uvjeriti Lawrenceovog brata da proda filmska prava Spikeu Spiegelu.
  • Kako bi se snimila scena u kojoj se pojavljuje lik Omara Sharifa na horizontu pustinje, upotrijebljena je posebna Panavisionova leća od 482 mm.
  • Alec Guinness je htio igrati Lawrencea, ali ga je Lean uvjerio da je prestar. Ipak, dobio je ulogu princa Fejsala.
  • Producent Spiegel je isprva htio da Cary Grant igra generala Allenbya.
  • Film se snimao u Španjolskoj, Maroku i Jordanu.

Teme

Jedna od prevladavajućih tema filma je izolacija te pronalaženja svojeg identiteta i mjesta u svijetu. Glavni protagonist Lawrence neobična je osoba koja želi negdje pripadati, ali ne uspijeva ostvariti svoj cilj. Njegov identitet namjerno je ostavljen podvojen – iako je britanski časnik, voli arapsku kulturu pa kada postaje vođa pobunjenih Arapa misli da je jedan od njih, ali na kraju je poslan natrag u Britaniju, a lokalni Arapi niti ga prepoznaju na ulici. Isto tako, tijekom filma ne zna se je li junak ili gubitnik, pobjednik ili tragična figura, vlasnik svoje sudbine ili samo pijun velikih moči, a sugerira se da je potiskivao da je bio gay te da nije znao ni s kim ostvariti vezu.

Kritike

"Lawrence od Arabije" smatra se jednim od najboljih filmova 20. stoljeća. Kritičari su najviše hvalili epsku režiju Davida Leana, osebujne krajolike pustinje, čarobnu uvodnu glazbu Mauricea Jarrea, kompleksnu ličnost glavnog junaka. No, bilo je i kritičara (u manjini) koji su film pokudili i ocijenili ga zastarjelim i ukočenim. Udruga Urban Cinefile Critics u svojoj je recenziji napisala: "Ako se jedno ovakvo djelo može gledati i nakon 35 godina i dalje očaravati svojim spektaklom i dramom, onda se sigurno može nazvati klasikom", dok je Michael Wilmington napisao: "To je zapanjujući, neponovljiv ep". Michael Dequina je napisao: "Veličina i razmjer produkcije su samo jedan od faktora koji čine pravi ep, kao što dokazuje ovaj film... Uz sve zapanjujuće kadrove pustinjskih dina po vjetru i borbenih sekvenci u kojima nastupaju stotine statista, ovo je studija o čovjeku s dubokim unutrašnjim sukobom; između dvije kulture, ali i između svoje misije spasitelja i iznenađujuće žeđi za krvlju".

Roger Ebert je utvrdio: "... Film sugerira da je Lawrence djelovao manje zbog patriotizma koliko zbog želje da odbaci konvencionalnu britansku kulturu, izabravši da se identificira s dozom divljeg u Arapima. Postoji i seksualna komponenta, koja uključuje njegov mazohizam. Lawrence mora da je najčudniji junak koji je ikada stajao u središtu jednog epa. Da bi ga igrao, Lean je pronašao jednog od najčudnijih glumaca, Petera O'Toolea, gotovo nespretnog čovjeka s lijepim licem i načinom govora koji podsjeća istodobno kao da je zabavljen i zbunjen... Postoji scena u filmu kada O'Toole, obučen u potpuno bijelu odjeću pustinjskog šeika, izvodi pobjednički ples na krovu turskog vlaka, te kao da pozira za fotografije za reviju. Ovo je čudna scena jer se čini kao da gotovo slavi gay stereotipove, a opet, nijedan od likova u filmu to ne primjećuje... Ovaj spektakl je iskustvo, a njegove ideje su o stvarima koje se mogu vidjeti i osjetiti, a ne o stvarima koje se mogu izreći".

Vanjske poveznice