Razgovor:Vjekoslav Luburić

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Vjekoslav Luburić.
Rad na člancima
Pismohrane:

Zaista, ni rijec o zlocinima za koje je bio odgovoran.

Ni rec o zlocinima za koje je odgovoran....Svaka cas Џони (Википедија-Ср) 16:53, 29. siječnja 2006. (CET)[odgovori]

Da li se može izbrisati čitav članak ? Kao hrvatski domoljub ne želim da nacisti sramote moju državu i moram se složiti s prethodnom porukom, iako vjerojatno imamo različite motive. Inače, Luburića su čak i Ustaše smatrali poremećenim, ako je to nekakav argument. Autor članka nije naveo jednu poznatu pjesmu u kojoj se "slavi" ova osoba, a spominju se i mesari. --Max 14:01, 16. veljače 2006. (CET) ( možda bi i ja trebao razmisliti o promjeni nicka )[odgovori]

Brisanje nije nikakvo rješenje. Ako misliš da je članak nepotpun, napiši više podataka o Luburiću - naravno, istinitih i argumentiranih. Pjesma nije nikakav argument. Što se mene tiče, rekao bih da sama činjenica da je bio zapovjednik Jasenovca dovoljno govori o tom čovjeku. Dodao sam poveznice na ustaše i Jasenovac. --Zmaj 14:13, 16. veljače 2006. (CET)[odgovori]

Nije članak nepotpun nego tendenciozan. Ovako ja mogu napisati članak o Hitleru i reći da je volio pse, bio vegetarijanac, zabavan u društvu i jako načitan - što je sve istina. I onako usput spomenuti da je bio predsjednik Njemačke u vrijeme nekakvog rata, pa koga smeta neka dopisuje, ali samo "argumentirano". --Max 14:54, 16. veljače 2006. (CET)[odgovori]

Članak je nepotpun, pa je zato tendenciozan. Ne piše ništa o Luburićevoj karijeri u NDH i sl. Dakle, potrebne su korekcije, ali ovaj dio, sam po sebi, nije dvojben. To je poluistina tipa "Lenjin je volio Beethovenovu "Appasionatu" i Tolstojev "Rat i mir". Istina, no, samo djelomična. Mir Harven 15:33, 16. veljače 2006. (CET)[odgovori]
Točno. Napisan je samo dio potrebnog teksta. Kad bi to bio razlog za brisanje ili stavljanje naljepnice "Pristranost osporena", morali bismo to napraviti za dvije trećine članaka u Wikipediji. Dakle, ne budimo nestrpljivi, već će se to dopuniti. Iz gornje je korespondencije očito da ima zainteresiranih. --Zmaj 15:49, 16. veljače 2006. (CET)[odgovori]

Mislim da vam je jasno što sam ja htio reći, i relativiziranje s "nepotpunošću" nije potrebno. Smatram da je žalosno što nemamo nacionalni konsenzus o stvarima koje su se dogodile prije više od 60 godina, jer povijest nebi trebala biti ni lijeva ni desna. Po raspravama i "zapaljivosti" ovih tema čini se da u Hrvatskoj Drugi svjetski rat još traje. --Max 16:35, 16. veljače 2006. (CET)[odgovori]

Hm....mislim da konsenzusa oko Luburića ima. Nema oko Mile Budaka ili, npr. Josipa Broza. Nema, rekao bih, ni oko ustaškoga pokreta kao dragovoljačke vojske, a ni partizana. No, oko Luburića, Filipovića-Majstorovića, a i Pavelića i Artukovića-ima. Mir Harven 18:35, 16. veljače 2006. (CET)[odgovori]
Manje mlaćenja prazne slame, a više konkretnih doprinosa. --Zmaj 18:14, 16. veljače 2006. (CET)[odgovori]

Činjenica je, zar ne? Ima i on pravo na istinu . A da ga je ubio isto tako drugi krvnik, i to je istina, nije li? Ili je UDBA nešto fino što se ne smije vrijeđat, ubijali sve što su stigli.

Hm i tri godine nakon sto ste nesto debatirali o nepotpunoj istini ovog clanka, i dalje nema bitnih podataka o Luburicevom zivotu. Tbh samo prevod ovoga - http://en.wikipedia.org/wiki/Maks_Luburić bi bio stoput bolji od ove pricice za malu djecu. Iako je u tom clanku broj ubijenih u Jasenovcu na gornjoj granici svih procjena, moderne procjene su oko 100 000.83.131.53.253 21:17, 16. veljača 2009. (CET)
  • Evo ja sam našao dobar izvor, detalje o životu i sve... pa vjerovali ili ne, uspostavio sam i kontakt s Luburićevom pranećakinjom iz Australije koja vodi nekakvu radio-emisiju. Od nje sam tražio i dokumente, slike, izvore...--Wüstenfuchs (razgovor) 23:04, 13. srpnja 2009. (CEST)[odgovori]

Kao Hrvat sramim se urednika ovog članka, koji potiču iz moje nacije, a koji su dozvolili ovakav "dražestan" članak o jednom od najvećih zločinaca u povijesti. Nadam se da će, s vremenom, shvatiti koliko nam Zlo donose Luburić i njegovi slavitelji. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Njuzmen (razgovordoprinosi) 12:15, 19. srpnja 2009.

Njuzmene, moga' si se potrudit dat poveznicu na sudski dokument kojim je gen. Vjekoslav Maks Luburić osuđen ka' ratni zločinac.
Drugo, izbigavaj rabit prizime kad optuživaš netkog. Barem ga izbigavaj u miri u kojoj je to moguće. Nije u redu blatit sve njegove prizimenjake, samo zato što je on bia osuđen.
Moga' si bar napisat "koliko nam Zlo donose on i njegovi slavitelji". Kubura (razgovor) 03:24, 20. srpnja 2009. (CEST)[odgovori]

  • Pa ja sam napisao članak. I trudio sam se da nađem dobar izvor, kosti sam polomio da ga nađem. I našao sam. Pošto sam kao mlad živio u Australiji slušao sam i hrvatski radio tamo, a jedna od voditeljca je bila pranećakinja Vjekoslava Luburića. Od nje sam tražio neke sitnije podatke, pomoć, fotografiju i tako...

Na ovome svijetu ništa nije bajno, sve ima dobre i loše strane. Ironično, ovaj članak Hrvatskoga lista, koji mi je bio i izvor, pisao je jedan Francuz, sad sam i zaboravio ime, (ima navedeno dolje u izvorima), koji inače negativno piše o Hrvatima u NDH...

Ovaj članak dobro je napisan, navedeni su izvori, da je bio zapovjednik konc-logora, to dovoljno govori da je bio i ratni zločinac, a bili su i mnogi koji se danas slave (npr. Drug Tito)...

Povijest pišu pobjednici - tužna istina. No, ja sam previše priča čuo o Luburiću, čitao i slušao, po svemu mi se čini da nije bio toliki zločinac kolikom su ga učinili komunisti. Po njima i Stepinac je bio krvoločni ubojica, a židov Andrija Hebrang je bio ustaša.

A sada stavljam i poveznice, kao konc-logor Jasenovac...--Wüstenfuchs (razgovor) 15:42, 20. srpnja 2009. (CEST)[odgovori]

Neobjektivnost[uredi kôd]

Šta je ovo? Članak kakav je sada je opširniji nego prije ali neobjektivnost se vidi na kilometre. Ne može se tek tako Luburićev životopis iz nekih emigrantskih novina prepisati i ovdje staviti kao članak. Ovo treba debelo preurediti.--Jack Sparrow (razgovor) 20:36, 23. srpnja 2009. (CEST)[odgovori]

Uputa neprijavljenom suradniku[uredi kôd]

Koliko znam Luburić nije otvorio logore, nego je bio upravitelj, pa je ono što ste napisali netočno. Isto tako, Austrija je bila okupirana od zapadnih saveznika, ali britanska vojska je predavala vojsku partizanima, dok ostali zapadni saveznici nisu (koliko sam upućen). Na Wikipediji je realno ono za što postoje izvori. Ukratko, vaše pisanje je netočno i radi toga je uklonjeno. Molimo navedite izvor (izvore) za vaše uređivanje, u skladu s pravilom Wikipedije na hrvatskom jeziku Wikipedija:Provjerljivost. Hvala unaprijed! Članak je zaključan za neprijavljene suradnike tjedan dana, pa ako se ne želite prijaviti, imate tjedan dana da pribavite izvore o Luburiću i napišete kvalitetno ono što se može napisati, ili se možete prijaviti i napisati to odmah, ali ovime ste upućeni da će pisanje proizvoljnih stvari bez izvora biti uklonjeno. SpeedyGonsales 14:56, 30. srpnja 2009. (CEST)[odgovori]

Gdje je tu neobjektivnost?[uredi kôd]

Pa što sam napisao neobjektivno? Sve je lijepo podržano izvorima, točno, i nigdje nisam pisao rečenice tipa: "Luburić je svetac i pravednik, on se borio za nas, trpio... bla bla..." Pisao sam onako kako sam čuo, pročitao i ono što mi je potvrđeno. Sad bi neki da sam pisao kao: "Luburić je bio psihopat, krvoločan, klao je gdje je stigao. Uza sebe je obvezatno nosio sjekiru da ubije onoga tko mu zasmeta..." Tako nije bilo. Istina je da je bio upravitelj Jasenovca. U Jasenovcu je ginulo na mase ljudi, to nije isključivo. Jasenovac je de iure bio radni logor, ali sve što je išlo preko te jedne određene brojke bilo je likvidirano. Luburić nije bio ništa drugo već onaj koji je poštovao pravila "radnih" logora u NDH. Toliku buku oko jednog čovjeka, kojeg u svijetu malo ljudi zna (vidite na koliko je jezika članak preveden), diže se prašina kao da je Luburić bio neki Hrvatski Himmler ili tako nešto. Da sam o Himmleru napisao ovakav članak, ja sam uvjeren, nitko se nebi pobunio, jer neki, većina, koji nemaju pojma tko je Luburić dižu buku... zašto? Zato jer je čuo da je čovjek bio zapovjednik tog i tog logora u kojem je ubijeno oko pola milijuna ljudi... Ja sam stavio poveznicu za konc-logor Jasenovac, i tu čitajte o zlodjelima u tome logoru. Nikome nije na diku taj logor, ali ne valja ni povijest prilagođavati pobjednicima. Ja sam za to da povijest uvijek bude onakva kakva je bila, a ne da je netko kroji kako mu paše. Vi nađite novi izvor o Luburiću kao koljaču i lijepo dodajte i svi mirni, no takvih je izvora malo, jer Luburić, kako sam čuo, nije bio onakav bandit kakvim ga proglašava nečija propaganda. Bio je čovjek, obični ratni zločinac, ništa više od toga... nije imao velike kutnjake, niti mu je drugo ime bilo Drakula. Za neke je i Ante Gotovina ratni zločinac, za neke i Franjo Tuđman pa opet, pola i više od pola Hrvatske poštuje te ljude. I Tito je bio ratni zločinac, pa se njemu ne govori baš da je bio vampir kao Luburiću koji je bio sitnija riba.--Wüstenfuchs (razgovor) 18:01, 31. srpnja 2009. (CEST)[odgovori]

  • Neobjektivost kazes? Odsustvo srama i obraza."Jasenovac je de iure bio radni logor"???

"Bio je čovjek, obični ratni zločinac". Pa naravno, to je najnormalnija stvar, biti ratni zločinac... Ajd molim te, pročitaj si tu svoju rečenicu par puta, pa onda reci dali možeš biti objektivan, da ne kažem koju nepristojniju riječ. Svašta...

  • Prijatelju, ratni zločin je i krasti iz napuštenih kuća, a to su naši dečki iz HV-a za vrijeme Oluje često radili... onda je 20% hrv. vojnika ratni zločinci, pa i jesu, jer su krali, samo nisu procesuirani. Nisam rekao da je normalno biti ratni zločinac, ali biti ratni zločinac je isto kao i biti ubojica, lopov - kriminalac. Pa ne znam čemu tolika buka o običnome ratnom zločincu.


"No isto tako desetine pravoslavne siročadi bit će spašeno i smješteno u institucije koje u svom trošku održava "Ustaška obrana"." In the process of >>purifying the Croatian nation<<, Serbian children were the first to be executed, together with the adults, even if they were still on their mothers's breasts. During the four years between April, 1941 to May 1945, more than 74.316 children were killed in the Ustasha's NDH. The youngest were still in the cradle, while the oldest were about 14 years of age. During the Second World War, the only place where there were special camps for children was Croatia.

From December, 1941, to April, 1945, in Jasenovac, the Ustasha killed 19.544 boys and girls of Serbian nationality, and their identities were later established. They were executed in atrocious ways and also died, more than the adults, from illnesses, famine, thirst, and frost. The Ustasha would drown small children in the Sava by tying up several of them in a sack and throwing them into the river. Many children (about 400 of them) were slaughtered in Jasenovac in mid-September, 1942. The children taken in 15 horse-drawn carts to the brickyard and burnt. A very similar fate befell the 300 kids who executed in Gradina on the afternoon of October -N. 1942. Pitala bih te jel se sramiš nekad na ovakvim degutantnim člančićima omalovažavati užase režima koji je PORAŽEN i nadasve, omalovažavati žrtve ovim nebulozama o spašenoj siročadi. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Ayna (razgovordoprinosi)

Kroacionizam (ultranacionalistički hrvtaski revizionizam)[uredi kôd]

Maks Luburić je bio jedan od najvećih ratnih zločinaca II svetskog rata. Ovaj članak ne pominje tu činjenicu ni na jednom mestu. Time autor pokušava rehabilitaciju Luburica. To što članak ne isključuje da je Luburić bio odgovoran za ono što se desavalo u Jasenovcu (pri čemu to iz Jasenovca ne pominje!) nikako ne legitimizuje ovaj skandalozni pokusaj revizionizma. Kada se radi o Luburiću i njemu sličnima, ne reći da je bio masovni ubica, a umesto toga pričati kako je bio ogorčen srbočetničkim teorom - e to je primer kroacionizma par exellence. Treba i sam biti monstruozan, pa pokušati nešto ovako. Zlo živi!

  • Druže moj, vama je sve što je hrvatsko i fašističko... tu vam, izgleda nema pomoći. Kada odem na sr wikipediju i čitam, kao: "Srbe su protjerale ustaše 1993. iz Tomislavgrada", a poznato je da ustaša nema od 1945., zatim vaš članak o Luburiću je katastrofalan, izgleda da Hrvati iz Hercegovine mogu kopirati Rumunje i imati svog grofa Luburića (Drakula).
OMFG prosla godina dana otkad sam pogledao ovaj clanak i ne da se nije promjenio nabolje, nego je postao jos gori. Sta je ovo neki romanticarski prikaz zivota jednog od najgorih ratnih zlocinaca na podrucju Jugoslavije u 2 svj. ratu!? Kad bih bar znao kako se dodaje onaj neobjektivno tag (ili opcenito imao dovoljno wiki znanja da ovo malo sredim da na nesto lici). Ako itko prati ovaj talk page koga zanima povijest i kuzi se dovoljno u wiki editiranje preklinjem vas napravite nesto. Referenca bi trebalo biti dovoljno da se prikaze istinska slika o ovom ustaskom zapovjedniku. 89.172.36.6 08:55, 18. veljače 2010. (CE

× Druže moj, vama nema pomoći. Ako se govori o notornom ustaškom krvniku Vjekoslavu Luburiću, onda se nigdje ne navodi da je sve hrvatsko istovremeno i fašističko. Ako idete na sr Wikipediju i čitate "Srbe su protjerale ustaše 1993. iz Tomislavgrada", onda to ne znači da mi na hr Wikipediji moramo uzvratiti istom mjerom i svoje monstrume proglasiti "običnim ratnim zločincima" jer se onda radi o RELATIVIZIRANJU zločina i zločinaca. Što je to u stvari "obični ratni zločinac"? Novi termin? Imate izrazito čudne mehanizme zaključivanja.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Dorel (razgovordoprinosi) 22:31, 11. travnja 2010. (CET)[odgovori]

Sramota[uredi kôd]

Izleda da mi kao roditelju nema druge nego hrvatsku wikipediju staviti u listu zabranjenih stranica za svoju djecu

Sramota.

Ovdje se radi o neonacističkom pamfletu koji na stranicama Wikipedije nema što tražiti jer služi indoktriniranju osoba koje ne poznaju povijest Drugog Svjetskog Rata i strahote ustaškog režima. Ostavimo li po strani bezbrojne pravopisne greške i neartikulirana rečenična formuliranja, možemo vidjeti da se u članku pod krinkom "patriote" i "borca za Hrvatsku Državu" veliča ustaški krvnik, zapovjednik koncentracijskog logora Jasenovac, a po njemačkim službenim izvješćima "ekstremni sadista" i "osoba poremećena uma". U tome kontekstu Luburića opisuje u svojemu dnevniku i njemački vojni ataše u NDH, General Gleise von Horstenau. Koncentracijski logor Jasenovac, čiji je zapovjednik bio i Vjekoslav "Max" Luburić, jedno je od najstrašniji mjesta u novijoj ljudskoj povijesti. Ne postoji vokabular kojim bi se mogli opisati užasi jasenovačkog stratišta. Ovaj neonacistički uradak kroz beskrupulozno relativiziranje krvničke djelatnosti ustaškog zločinca Luburića služi kompromitiranju Hrvatske i svojom tendencioznošću zagadjuje medijski prostor Wikipedije postavljajući u pitanje njenu vjerodostojnost. Zlo ima mnogo oblika. Jedan od njih je i ravnodušnost dobromislećih ljudi. Stoga tražim da se ovo smeće što prije ukloni, a kao hrvata me je sramota ovakvih loše priučenih "spisatelja". Oni se, naime, trebaju posvetiti svojoj prijašnjoj djelatnosti: sječi stabala.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Dorel (razgovordoprinosi) 18:49, 12. travnja 2010. (CET)[odgovori]

Prijatelju, ti nađi bolju biografiju, koju podupiru izvori i slobodno ti preuređuj članak do mile volje. Gramatičkih grešaka nema, jer da ima davno bi bile ispravljene. Izgleda da ovakvim ljudima više paše da se ovo sve izbriše i da se napiše ovako : Luburić - "On je bio ustaški zločinac, krvnik, neki ga smatraju hrvatskim drakulom. Zatočenici u Jasenovcu koji su imalo 3 mjeseca u zarobljeništvu svjedoče da se noću pretvarao u vukodlaka i klao srpsku nejač."--Wustefuchs (razgovor) 22:28, 19. travnja 2010. (CEST)[odgovori]

Tražiti biografiju za zvijer u ljudskom obliku je čisto traćenje vremena. Jasenovački logoraši nisu imali tu sreću da ih umjesto ustaša ubijaju drakule/vukodlaci. U suprotnome, umrli bi puno brže. Ni vukodlacima/drakulama ne bi padalo na pamet da ljude zatvaraju u blok "C", prostoriju bez prozora, kako bi u potpunoj tami umrli od gladi i Žedji. Iz bloka "C" su se tjednima čuli vapaji za vodom, krici i plač, dok ne bi sve utihnulo. Pročitajte vi gospodine svjedočanstva preživjelih, pročitajte III toma Antuna Miletića "Koncentracijski Logor Jasenovac", pa će vam se svaki horror film sa vukodlacima/drakulama učiniti kao crtić sa Mickey Mausom. Što se gramatičkih grešaka tiče, nije potrebno čitati tekst od kojeg ionako dolazi mučnina. Dovoljno je citirati: "Zatočenici u Jasenovcu koji su imalo 3 mjeseca u zarobljeništvu svjedoče da se noću pretvarao u vukodlaka i klao srpsku nejač". Osim toga, točan naziv Rommelova nadimka glasi "Wüstenfuchs" a ne "Wustefuchs". "Posljednje utočište kriminalca je patriotizam", rekao je jednom jedan francuski pisac.

Prijatelju, mani se ti mog nadimka, da ne griješim ne bi bio čovjek. Kasnije sam i ja shvatio grešku ali sam sad po tome prepoznatljiv... ali dobro (slabo divanim njemački).

Sabirni logor Jasenovac je, bez dvojbe, bio strašan, ali ruku na srce, događali su se strašniji zločini pa njih prešutimo, no ovo je ŽIVOTOPIS o V. LUBURIĆU, a ne o logoru Jasenovac, molim lijepo. Lijepo stoji da je "optužen u odsutnosti" i ima poveznica "Jasenovac". To je dovoljno, kome se čita o Jasenovcu ima prekrasno napisani članak i neka izvoli! Briga mene što taj francuski pisac zbori, a tako i većinu pametnih ljudi, patriotizam nije samo utočište kriminalaca, valjda to znate, pa pazite malo na svoje citate jer time vrijeđate i poštene ljude koji su patrioti. I evo tebi jedna narodna: "Ne budali kraljeviću Marko."--Wustefuchs (razgovor) 20:48, 20. travnja 2010. (CEST)[odgovori]

Da, prepoznatljivi ste po greškama. Bilo povijesnim, bilo gramatičkim. ( Slabo divanite i Hrvatski ). Medjutim, pravite i logičke greške. "...Patriotizam nije samo utočište kriminalaca, valjda to znate, pa pazite malo na svoje citate jer time vrijedjate i poštene ljude koji su patrioti". Niti citirani pisac niti moja malenkost niti bilo kakvi citati vrijedjaju poštene ljude koji su patrioti, već upravo - kriminalci i ološ. Odjeveni u vojne odore, okićeni nacionalnim znakovljem, Pljačkaju, ubijaju, pale i žare. Primjera je bezbroj. U ratova bezbroj. Od Maxa Luburića do Željka Ražnatovića. Samo što ti "pošteni ljudi koji su patrioti" jako rijetko ili gotovo nikako da dignu glas protiv onih koji ih kompromitiraju. "Heroj, a ne zločinac". Dakle, da utvrdimo gradivo. Nemojte previše razmišljati jer vam to uopće ne ide. Spriječite samopovredjivanje! Nemojte više pisati ovako imbecilne članke na Wikipediji jer time nanosite veliku štetu Hrvatskoj i dezinformirate one koji o II Svjetskom Ratu nemaju pojma, kao ni vi u stvari. Prestanite predstavljati patološkog ubojicu Luburića "Borcem za Hrvatsku". Kad to shvatite to će za vas biti veliki napredak. Što se "budaljenja" tiče, teško vas je u tome sustići. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Dorel (razgovordoprinosi) 01:51, 22. travnja 2010. (CET)[odgovori]

Dorel sporne činjenice i sam možeš mijenjati ako za njih imaš vjerodostojne izvore u skladu sa smjernicama Wikipedija:Izvori, Wikipedija:Navođenje izvora, Wikipedija:Literatura, nitko ti ne brani. U članu ima spornih dijelova, sporan je ovaj dio:
Wikicitati »No isto tako desetine pravoslavne siročadi bit će spašeno i smješteno u institucije koje u svom trošku održava "Ustaška obrana". Isključivo vezan za interese Hrvatske, kad to zatreba Luburić ne oklijeva doći u sukob i s Nijemcima, što mu nekad stvara ozbiljne probleme. Tako u studenom 1942. godine Nijemci ga optužuju za incident koji se dogodio u Travniku. Nakon što je kratko vrijeme stavljen u kućni pritvor pa čak i u zatvor, on izlazi iz cijele afere zahvaljujući podršci poglavnika koji odbija pritisak Glaisea von Horstenaua da ga se izruči. Premda na terenu ima reputaciju da je čvrst i svojeglav, taj mladi časnik nema ništa od patološkog ubojice kako neki vole isticati.«
Sporna je prije svega zadnja rečenica. Na temelju čega je to zaključeno, to je osobno mišljenje, nikako ne činjenica. Ni za jednu tvrdnju u ovom odlomku nije naveden citiran izvor. --Flopy razgovor 16:07, 22. travnja 2010. (CEST)[odgovori]

DOREL: Nisi svu pamet svijeta pokupio, prestani se pravit važan i ajde ti sinko lipo uči svoju dicu kako oćeš, bio zločinac ili ne, dok nema izvora koji govore o njegovom bolesnom umu nema ni promjena na članku. Ugodan ti pozdrav i odmori malo!--Wustefuchs (razgovor) 16:58, 29. travnja 2010. (CEST)[odgovori]

Stavio sam NPOV zbog sveg ovog do sada iznesenog na razgovoru, zbog činjenice da je pisano kao djelo obožavatelja (mislim, hvali se kao mladi časnik pun perspektive i ambicije) i zbog toga što je ovo gori, smješniji i očitiji pokušaj opravdavanja ubojice i koljača od onog mog prijevda o Francu (koji je sređen) i pokušaj racionalizacije kod Trumana (koji je sređen). Ovo se treba debelo revidirati --Biljezim se sa štovanjem,Poe 17:38, 8. kolovoza 2010. (CEST)[odgovori]

Ustaša=Hrvat??[uredi kôd]

|nacionalnost= Hrvat

Mislim tu zastavicu u opisu nacionalnosti treba skinuti ili promijeniti. Pa nije: Ustaša=Hrvat! 203.25.149.10 00:09, 2. rujna 2010. (CEST)[odgovori]

Jezični stil[uredi kôd]

Ovaj članak je pisan stilom koji nikako nije primjeren.

"Ništa posebno na označava početak 1969. godine. Posao u tiskari i dalje ide."

Kao da se čita roman, a ne članak iz enciklopedije. 78.104.160.15 16:23, 12. siječnja 2016. (CET)[odgovori]

Budite odvažni.--MaGaporuči mi 17:14, 12. siječnja 2016. (CET)[odgovori]

Nadnevak rođenja[uredi kôd]

U ovome radu, Karlić, Gordan. Aralica, Višeslav. Život i djelovanje Vjekoslava Maksa Luburića do proglašenja Nezavisne Države Hrvatske, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, br. 58, 2016.(Hrčak), na str. 312. piše: Vjekoslav Luburić rođen je 6. ožujka 1913. godine u Ljubuškom, kao treće dijete oca Ljubomira i majke Marice rođene Soldo, a kršten 23. ožujka 1913. u župnoj crkvi na Humcu. Izvor je naveden u fusnoti 8 na istoj stranici: Podatci iz župnog ureda župe Ljubuški (Matične knjige župe Humac (dalje u tekstu: HMK), sv. 5, 156, 615). (...). Predlažem upis toga nadnevka u članak.--Rovoobob Razgovor 01:12, 15. siječnja 2017. (CET)[odgovori]

Prihvatilište za djecu izbjeglica[uredi kôd]

Molim da se nepotrebno i tendeciozno u članku Prihvatilište za djecu izbjeglica ne naziva logorom niti tzv.logorom jer je službeni naziv istog bilo Prihvatilište za djecu izbjeglica Sisak. Nekome je i današnja Hrvatska tzv. ili je tzv.neovisna no to je osobni stav pojedinaca,ako mislimo zadržati enciklopedijski pristup onda je potrebno čitateljima pružiti samo činjenice ne tzv.,vlastita mišljenja ili nepotvrđene 'istine'. Činjenica je da je Prihvatilište postojalo,da je i previše djece umrlo u istom no tu je važno navesti da je razlog umiranja bila bolest što je nedvojbena istina,a ne ostavljati mogućnost da se može sumnjati da su provođena sustavna ubojstva djece.

Također je potpuno nekorektno navesti 'tisuće djece je umrlo' jer taj pojam otvara mogućnost da se radi o 5,10,50 tisuća a nepobitan je podatak službenog mrtvozornika iz Siska da je preminulo 1152 djece,sve ostale brojke su nagađanja neutemeljena na ozbiljnim istraživanjima i kao takva temelj su za manipulacije.

Činjenica je i da uvjeti u Prihvatilištu nisu bili zadovoljavajućeg standarda,no činjenica je i da je znatan dio djece udomljavan,vraćan obitelji ili rodbini i zbog toga nema osnova da razgovaramo o tzv.logoru već maksimalno o lošim i neprimjerenim uvjetima života u Prihvatilištu.(Branimir-888 (razgovor) 09:13, 16. veljače 2017. (CET))[odgovori]


Ovo je totalno smiješno,ne znam što bih drugo rekao. U samoj poveznici se jasno navodi da je osnovano PRIHVATILIŠTE ZA DJECU IZBJEGLICA, dakle u poveznici je jasno navedeno da se radi o PRIHVATILIŠTU,koje ljudi koji stoje iza stranice karakteriziraju kao logor što je SUBJEKTIVNO mišljenje. Ako ja postavim poveznicu u kojoj piše da je Republika Hrvatska samostalna država,a osobno mišljenje ljudi s te poveznice je da Hrvatska nema stvarnu samostalnost zar je to dovoljan argument da u enciklopedisjkom članku Hrvatsku smatramo zavisnom. Da li vi imate ijedan drugi argument da se radilo o logoru...službeni naziv..uvjeti života...logorski režim ili je dovoljno da netko negdje napiše da je bio logor i to je argument za enciklopedijski sadržaj....presmiješno.

Molim kolegu Domjanovicha da bez prethodne rasprave ne mijenja sadržaj,jer smatram da sam svoje promjene argumentirao i dovoljno pojasnio i da bi enciklopedijski sadržaj morao zadovoljavati dokazive činjenice,a nipošto nečije mišljenje koje je nemoguće potvrditiBranimir-888 (razgovor) 18:06, 17. ožujka 2017. (CET)[odgovori]

(trolirajući naslov uklonjen)[uredi kôd]

Što uopće implicira epitet "za Titove Jugoslavije" u kontekstu tvrdnje da je isti osuđen za ratni zločin? ((trolirajući naslov prebačen u tekst poruke))
[[Suradnik:Kubura|Kubura]] želite li možda reći da su sva suđenja za zločine za jedne totalitarne vlasti kao što je bila Titova vlast apriori nevaljana i time svi ubojice, silovatelji, kradljivci nedužni? Echer11 (razgovor) 02:57, 5. ožujka 2017. (CET)[odgovori]

To ste Vi rekli, Echere11, ne mi. Kubura (razgovor) 04:15, 8. ožujka 2017. (CET)[odgovori]

Da se razumijemo: ne namjeravamo biti branitelji Vjekoslavu Luburiću niti poricati ikoji zločin koji je napravio, zapovijedio i slično. Kubura (razgovor) 04:22, 8. ožujka 2017. (CET)[odgovori]

Upotpunjivanje podataka[uredi kôd]

Može li netko naći broj sudske presude, ili broj predmeta pod kojim je pokrenuta istraga zbog ratnog zločina ili broj ili nadnevak predmeta ako je Jugoslavija zatražila izručenje? Treba nam podatak od kojeg je dana službeno proglašen ratnim zločincem. Je li mu suđeno u odsutnosti? Na kojem je sudu proglašen krivim? Ima li podataka o suđenju ili istrazi (istražitelji, suci, tužitelji, neki ključni svjedoci, branitelj po službenoj dužnosti)? Ima li podataka o zahtjevima za izručenje? Je li ih bilo, i ako jest, kad su upućeni i kojim državama? Kakva je bila reakcija država kojima su bili upućeni ti zahtjevi? Tako ćemo dati članku dodatno na enciklopedičnosti. Kubura (razgovor) 03:51, 8. ožujka 2017. (CET)[odgovori]

Esejsko pisanje na kraju clanka[uredi kôd]

Osim problema s PoV jedan dodatni je i stil pisanja teksta pred kraj clanka. Citajuci en.wiki verziju ovog clanka, nasao sam 2 online izvora o Luburicevoj smrti i jednostavnim rjecnikom ih iznio ovdje umjesto onog eseja koji je prije bio. Slican esej je i iznad teme o smrti, nazvan "pocetak kraja". Posto nisam nasao nijedan dobar online izvor za ostale periode zivota nisam nista dalje editirao, ali definitivno bi trebalo (uglavnom su knjige, kojima nemam pristupa, koristene u izradi engleskog clanka). Ionic22 (razgovor) 15:01, 18. veljače 2021. (CET)[odgovori]

@Ionic22, primjedba stoji. Već ranije je bilo sličnih komentara. Označio sam odlomak predloškom {{esej}}. GregorB (razgovor) 23:11, 18. veljače 2021. (CET)[odgovori]
@GregorB, {{stil pisanja}}, ne {{stil}}. --Lasta 00:21, 19. veljače 2021. (CET)[odgovori]
@Lasta, pokušavao sam shvatiti u čemu je razlika u ova dva predloška ali nisam uspio. GregorB (razgovor) 09:43, 19. veljače 2021. (CET)[odgovori]

Izvori[uredi kôd]

Od znanstvenih članaka od Luburiću može se preporučiti "Život i djelovanje Vjekoslava Maksa Luburića do proglašenja Nezavisne Države Hrvatske" (ping @Ionic22). GregorB (razgovor) 23:28, 28. veljače 2021. (CET)[odgovori]

@GregorB Hvala, kad sam zadnji put pregledao najbolje sto sam nasao je diplomski rad na tu temu. Mozda sam lose postavio search terms. Pregledat cu danas i nadam se, uspjeti iskoristiti dio toga za clanak. Ionic22 (razgovor) 10:36, 1. ožujka 2021. (CET)[odgovori]
Također vrijedi baciti pogled na en:Vjekoslav Luburić, taj članak je razvijen do dosta visoke razine, pogotovo što se tiče izvora. GregorB (razgovor) 09:56, 2. ožujka 2021. (CET)[odgovori]
Znam i slazem se, ali cisto nacelno, wikipediju ne volim koristiti kao izvor za teme iz znanstvenog podrucja. Iako je clanak genijalan (imo), glavni izvori su mu knjige kojima nemam pristupa, pa radije ne prevodim samo tako. Ionic22 (razgovor) 11:17, 2. ožujka 2021. (CET)[odgovori]
Slažem se potpuno. Moglo bi se po WP:PDN jednostavno pretpostaviti da su sve tvrdnje potvrđene izvorima kako je navedeno, pa presaditi tekst ovamo, ali ni ja to ne radim. Ne kopiram nikad izvore iz drugog članka ako im ne mogu pristupiti i vidjeti što piše. GregorB (razgovor) 14:01, 2. ožujka 2021. (CET)[odgovori]

Micanje predložaka[uredi kôd]

Nakon dosta uređivanja u zadnje doba, ocjenjujem da je došlo vrijeme da se uklone predlošci. RadioElectrico (razgovor) 20:12, 8. travnja 2021. (CEST)[odgovori]