Razgovor sa suradnikom:CCCKKK

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija

Dobrodošlica[uredi kôd]

Wikipedijin
uvodni tečaj
Tečaj

Naslovna stranica
Uređivanje članaka
Oblikovanje članaka
Wikipoveznice
Sestrinski projekti
Slike
Tablice
Stranice za razgovor
Ne zaboravite
Prijavljivanje
Imenski prostori
Zaključak

Dodatno

Pomoć:Sadržaj

CCCKKK, dobro došli na Wikipediju na hrvatskome jeziku, započetu 16. veljače 2003. godine – slobodnu enciklopediju!

Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije na hrvatskome standardnom jeziku.


Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:

  • Wikipedija − što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta,
  • izvori − kako uspješno činiti Wikipediju boljom, te
  • slikeobvezno pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika.

Ako želite vježbati možete to raditi na stranici za vježbanje, u slučaju da vam zatreba pomoć učinite sljedeće:


Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za razgovor, suradničkim stranicama i Kafiću molimo potpisujte tako što ćete pritisnuti gumbić ili na alatnoj vrpci ili napisati 4 tilde (tilda = 4x istovremeno tipke AltGr + tipka s brojem 1), što kod uređivanja izgleda ovako ~~~~.
Vlastitu suradničku stranicu (onu koja se zove "Suradnik:CCCKKK") možete uređivati po svojoj želji u skladu s pravilima uređivanja suradničke stranice (npr. asketski ili šminkerski).


Molimo Vas, ne stavljajte zaštićene radove bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili jednostavno dodajte ovdje. No, obvezno to napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju dvojno licencirani, pod Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0 i GFDL licencijom. Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete ono što ćete napisati sami napisati, ili ćete to prepisati iz nečeg što je u javnom vlasništvu ili pod sličnom slobodnom licencijom.


If you don't speak Croatian: This is the welcome message sent to new users of hr.wikipedia.

Još jednom, dobro došli! SpeedyGonsales 16:08, 9. lipnja 2017. (CEST)[odgovori]

Netočno[uredi kôd]

Pozdrav, zahvaljujemo na vašim doprinosima! Vaš doprinos u članku Dubrovnik ocijenjen je netočnim i uklonjen je. Namjerno unošenje netočnih informacija smatra se vandalizmom pa vas molimo da to ubuduće na radite. --Tulkas Astaldo (razgovor) 20:11, 24. veljače 2019. (CET)[odgovori]

Dubrovnik[uredi kôd]

Bok CCCKKK, zašto je ovo "nečinjeničan dio rečenice"? --Mateo K 01 (razgovor) 20:21, 24. veljače 2019. (CET)[odgovori]

Vaš doprinos u članku Dubrovnik ocijenjen je kao namjerno unošenje netočnih podataka te je uklonjen. Namjerno unošenje netočnih informacija smatra se vandalizmom zbog kojeg možete biti blokirani. --Tulkas Astaldo (razgovor) 20:26, 24. veljače 2019. (CET)[odgovori]

Savjet[uredi kôd]

Dobra veče, za novog suradnika jedna napomena. Uobičajeno je odgovarati suradniku na njegovoj stranici za razgovor. LP --Lasta 20:50, 24. veljače 2019. (CET)[odgovori]

Potpis[uredi kôd]

Pozdrav, zahvaljujemo na vašim doprinosima na stranicama za razgovor i usput, prilikom komentiranja molimo vas da se potpišete kako bi komunikacija bila uspješnija. Potpis možete napraviti upisivanjem 4 tilde: ~~~~, ili jednostavnim pritiskom na alat za potpis prikazan na jednoj od slika s desne strane. Hvala na razumijevanju.--Mateo K 01 (razgovor) 21:00, 24. veljače 2019. (CET)[odgovori]

Uklanjanje administratorovih upozorenja[uredi kôd]

[1] Uklanjanje administratorovih upozorenja nedopustivo je. Kubura (razgovor) 21:16, 24. veljače 2019. (CET)[odgovori]


Dubrovnik - netočno[uredi kôd]

Pozdrav! Volio bih znati što sam netočno napisao/izbrisao na članku o Dubrovniku. Brisanje rečenica koje govore kako je nešto oduvijek pripadalo nečemu ne smatram grijehom. CCCKKK (razgovor) 21:39, 24. veljače 2019. (CET)[odgovori]

Nisam nadležan za procijeniti je li nešto grijeh ili nije. Na wikipediji ne ocjenjujemo takve stvari. O pripadnosti Grada kulturi i povijesti Dalmacije postoje oprečna mišljenja, pogotovo od vremena Narodnog preporoda. U to su vrijeme, kao što je općepoznato, naši preporoditelji crpili snagu za ujedinjenje prvenstveno iz grada koji je tijekom povijesti zadržao samosvojnost i duh svega na čemu su smatrali da Republika Hrvatska treba počivati. Istina je da je Dubrovnik imao poseban i zaseban tijek povijesti, ali uvijek integralan s ostatkom Dalmacije. E sad, tko je i kad, na osobito isključiv način, promicao Dubrovnik gradom izvan Dalmacije? I s kojim ciljem? Divide et impera mnogim je osvajačima, mačem i perom, bila glavna zadaća. Opasniji su oni koji koriste pera nego oni koji su u više navrata obilazili pragove od Vitaljine do Lovasa. Zahvaljujem na razumijevanju i lijepo pozdravljam--Tulkas Astaldo (razgovor) 22:21, 24. veljače 2019. (CET)[odgovori]
Pozdrav! Volio bih znati što sam netočno napisao/izbrisao na članku o Dubrovniku. Brisanje rečenica koje govore kako je nešto oduvijek pripadalo nečemu ne smatram grijehom. CCCKKK (razgovor) 21:39, 24. veljače 2019. (CET)[odgovori]


Nitko ne osporava pripadnost Dubrovnika Hrvatskoj, a regionalna zasebnost Dubrovnika ne znači i manjak hrvatskog identiteta u današnjem vremenu. Što se tiče toga da je uvijek integralan s Dalmacijom; na koji način i što to integralan znači? Regije imaju tendenciju da mijenjaju svoje područje, a isto tako i pojedine grupe mijenjaju, gube i dobivaju nove identitete. Što se tiče toga tko je "na osobito isključiv način, promicao Dubrovnik gradom izvan Dalmacije?". Pa to su baš radili sami devetnaestostoljetni Dubrovčani (to radimo i danas kao što vidiš) kojima je teško padalo uvrštavanje u Kraljevinu Dalmaciju, krunsku zemlju habsburških zemalja, te da ih se naziva Dalmatincima. O tome jako lijepo piše Josip Bersa u svojem djelu "Dubrovačke slike i prilike". Meni jedan od dražih citata iz njegova djela: ""Prava si Dalmatinka" - ovako bi Dubrovkinja opsovala sluškinju divlju i nevaljalu."[1] Možda se i sjećaš prije par godina kada su se svi naši kandidati za gradonačelnika usuglasili samo oko toga da Dubrovnik nije Dalmacija. Također vrlo rijetko nailazim na ljude iz Grada koji smatraju sebe Dalmatincima ako to nešto znači u ovoj raspravi. Cilj mi nije nikakav separatizam ni antidalmatinstvo već želim dati svoj doprinos u očuvanju našeg zasebnog identiteta za koji smo očito većinski samo mi u Gradu svjesni. Ispričavam se na zbrkanom odgovoru i hvala na polemici. Pozdrav. CCCKKK (razgovor) 23:02, 24. veljače 2019. (CET)[odgovori]
Dubrovnik zaseban identitet ima i nitko mu ga ne može oduzeti. Kandidati za gradonačelnika nisu baš vjerodostojni. Dubrovčani su tijekom cijeloga devetnaestog stoljeća nakon gubitka samostalnosti, a pogotovo radi njega, smatrali sebe malo drugačijim i posebnijim. Takav stav zadržao se do dana današnjeg. Ne želim ulaziti u razloge takvog stava stanovnika, niti ga na bilo kakav način vrednovati, ali Dubrovnik je integralnim dijelom Dalmacije. Moglo bi se o tome pisati knjige. Stanje je slično kao s primjerice Livnom. Neki se stanovnici tog grada smatraju Hercegovcina, a neki Bosancima. Jedan dio stanovnika Livna kaže du su upravo oni onaj veznik i u nazivu Bosna i Hercegovina... Postoje i mnogi drugi slični primjeri. A za razonodu preporučam ovaj članak iz vreena prije EU. Lijepo pozdravaljam--Tulkas Astaldo (razgovor) 10:12, 25. veljače 2019. (CET)[odgovori]
  1. Josip Bersa. 2002. [1941.] Dubrovačke slike i prilike : (1800.-1880.). Matica Hrvatska Dubrovnik. Dubrovnik. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |accessdate= (pomoć); |access-date= zahtijeva |url= (pomoć)