Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Arhiva 1
VIII./12.
IV./16.
2
V./16.
XII./16.
3
I./17.
XII./17.

Izabrani[uredi]

Riješio sam. :-)--Fraxinus (razgovor) 21:50, 31. prosinca 2017. (CET)

alternativni prijedlog[uredi]

Smijem li nešto dodati?[uredi]

Na stranici Milan Bandić ne piše da ulaže u gradnju fontana i urbanizacije, pa sam Vas mislio pitati za dopuštenje da to dodam. Lijep pozdrav Uspjeh je ključ života (razgovor) 16:13, 22. siječnja 2018. (CET)

Oh zaboravio i odlomak Hrvatska u Europskoj Uniji u Povijest Hrvatskr Uspjeh je ključ života (razgovor) 16:17, 22. siječnja 2018. (CET)

Oprostite na smetnji, ali smijem li još nešto dodati u Prometa, znam i izvore? Uspjeh je ključ života (razgovor) 19:46, 25. siječnja 2018. (CET)

[uredi]

Bok Pajo! Ok, nisam tada skužio da nije bilo pet apostrofa. Sada sam popravio! Kada nešto tako primijetiš, slobodno mi javi i ubuduće!--Fraxinus (razgovor) 22:07, 22. siječnja 2018. (CET)

Blok[uredi]

Maui[uredi]

Dobro jutro, Pajo. :) Nadam se da si dobro! Želim te zamoliti jednu uslugu: možeš li, molim te — kad ćeš imati dovoljno vremena — stvoriti predložak o vladarima Mauija, kao što si učinio s vladarima Koʻolaua? Hvala mnogo unaprijed!--Miha (razgovor) 07:24, 23. veljače 2018. (CET)

Jedan adminski[uredi]

Evo ti jedno adminsko zrnce znanja i iskustva. Pogledaj ovo [1]. Tu možeš naći novaka štetočinu. Potraži one račune koji su stvoreni prije i poslije, vjerojatno se među njima krije ista osoba koja je stvorila više računa u isto vrijeme. Tako možeš preduhitriti štetočinu. Da ne bude suradnik imena Štetočina1 uređuje nekonstruktivno i zbog toga ga blokiramo, a njegov drugi račun Štetočina2, stvoren pola minute poslije miruje i nitko ništa ne sumnja dok nakon dvije godine ne napravi nered. Jasno, štetočine ne će izabrati ovakvo ime, nego neupadljivo i počesto ne prave odmah vidljivu štetu kad napokon počnu uređivati, nego poslije. Zato rano prepoznavanje mnogo pomaže. To je samo kod neiskusnih vandala, oni iskusni rade drukčije, lukavi su i znaju zavlačiti. Kubura (razgovor) 21:42, 6. ožujka 2018. (CET)

Odg. Šta bi ovo trebalo značiti[uredi]

Ej Pajo, kako ste danas? [2] Znanstveno je dokazano da ta vrsta glazbe loše utječe za normalan način života i normalno funkcioniranje organizma. Duhovno značenje toga je da nas to udaljava od toga da nas Bog štiti i voli, što uzrokuje različite bolesti. Ukratko krši zakone Biblije, ali i Kurana. Lijep pozdrav. Uspjeh je ključ života (razgovor) 08:11, 12. ožujka 2018. (CET)

Loša vijest[uredi]

Jeste li čuli da se Dinamo prodaje?! Lijep pozdrav. Uspjeh je ključ života (razgovor) 20:06, 15. ožujka 2018. (CET)

Nema veze. Ja bi želio da se Dinamo i Hajduk prošire na sve sportske grane. Ali zbilja, ne možeš ti prodati dio i Hajdukove povijesti. Lijep pozdrav. Uspjeh je ključ života (razgovor) 16:51, 16. ožujka 2018. (CET)

Obrazložena izmjena[uredi]

Dragi PajoPajimire!

O sažetku sam te već obavijestio:

Sažetak koji si unio uz izmjenu od 14. ožujka 2018. u 19:55:44 (CET) ne odgovara svrsi sažetka (Wikipedija:Sažetak), jer je svrha obrazložiti vlastitu izmjenu. Moguće je obrazložiti i zašto se uklanja koja prethodna izmjena, ali bez raspravljanja sa suradnikom čiju se izmjenu uklanja.

Glede tvoga prijedloga gdje bi imenovani suradnik trebao nešto obrazložiti, a prema prijedlogu iz tvoje izmjene od 14. ožujka 2018. u 19:55:44 (CET) savjetujem ti da pročitaš Wikipedija:Wikipedistički osnovni tečaj#Etika (3. točka pod #Etika), gdje piše: "ako ima suprotno mišljenje, prvo porazgovara sa neistomišljenikom, a zatim izmjeni ili obriše po dogovoru". Ta točka opisuje situaciju u kojoj se ponekad nađu suradnici, koji nešto žele ukloniti iz članka, da prvo porazgovaraju na odgovarajućoj stranici za razgovor, a tek da onda uklanjaju po dogovoru. Jasno je tko treba obrazložiti uklanjanje izmjene prethodnoga suradnika, te da nema govora da bi se obrazloženje moglo izricati u sažetku, a pogotovo ne na neodgovarajući način na koji se ponekad izriče na wikipedijama.

U sadržajom smislu treba pravopisno razlikovati spojnicu od crtice (crte), što je u mojoj izmjeni jasno vidljivo.

Nadalje, pravopis je odredio da izričaj kao što je studeni 1995. ide u pravilu ispod fotografija i naznačava da je prikaz na fotografiji odgovarajući vremenu kad je fotografija snimljena.

Izvor: Stjepan Babić, Milan Moguš, Hrvatski pravopis : usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 2. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2011., ISBN 978-953-0-40034-4, str. 85. (§ 190.).
Slično kao što se kod nizanja, piše: Kuwait, 21. prosinca 1994., a sažeta rečenica je: U San Salvadoru 12. studenoga 1492. (ne piše zarez). (vrlo kratki odlomak iz Pravopisa (2011.) pod § 190. na str. 85. jasno navodi u svom 3. stavku o pisanju bez zareza, kad je točno opravdano).

Izvor: Vida Barac-Grum, Dragica Malić, Slavko Pavešić, Zlatko Vince, izradili, Jezični savjetnik s gramatikom, uredio Slavko Pavešić, Matica hrvatska, Zagreb, 1971., str. 147. i 148., citiram:
mjesec (...) Sam genitivni oblik imena mjeseci neki upotrebljavaju za označivanje vremena (npr. »Snijeg kopni marta ili aprila.«). To je novija pojava, nastala prema ostalim eliptičnim konstrukcijama u kojima je izostavljena imenica (npr. »Vratit će se petoga.«) ali nije dovoljno uobičajena da bi se mogla preporučiti. Bolje je u takvim rečenicama uz ime mjeseca upotrijebiti imenicu mjesec (npr. »Snijeg kopni mjeseca marta ili aprila.«), a još bolje prijedlog u: (»Snijeg kopni u martu ili u aprilu.«).
Završen citat sa 147. i 148. stranice.
Isti izvor Jezični savjetnik s gramatikom, uredio Slavko Pavešić, Matica hrvatska, Zagreb, 1971., str. 247., citiram: »Ne valja za izricanje vremena uzimati sam genitiv, nego treba reći: mjeseca rujna ili u rujnu. Usp. mjesec.«
Symbol information blue.svg Moglo bi se zbog potpunosti navoda, kao i zbog ozbiljnosti autora u pogledu tog savjeta ustvrditi da praktično kod svakog naziva za kalendarski mjesec ponavlja isti savjet.


Prema djelu: Eugenija Barić, Lana Hudeček, Nebojša Koharović, Mijo Lončarić, Marko Lukenda, Mile Mamić, Milica Mihaljević, Ljiljana Šarić, Vanja Švaćko, Luka Vukojević, Vesna Zečević, Mateo Žagar, u redakciji izvršnoga uredništva Lane Hudeček, Milice Mihaljević i Luke Vukojevića, Hrvatski jezični savjetnik, s recenzijama Ive Pranjkovića, Josipa Silića i Stjepka Težaka, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999., ISBN 953-6637-03-0, str. 278., citiram:
temporalni akuzativ/temporalni genitiv
Vremenska se mjera (priložna oznaka vremena) može podjednako dobro izreći i imenicom (koja označuje kakvu mjeru vremena) u genitivu: Kiša je padala cijeloga dana; Te je godine mnogo radio, Doći ću sljedeće (bolje: iduće) subote, i imenicom u akuzativu: Kiša je padala cijeli dan, Tu je godinu mnogo radio. I u jednome i u drugome slučaju obvezatno je uz imenicu uvrstiti kakav atribut. Ta dva gramatička rješenja nisu ipak sasvim istoznačna: genitivnim se izrazom utvrđuje vremenska jedinica u kojoj se događa radnja predikata, a akuzativnim se izriče trajanje radnje u vremenskoj jedinici.
Završen citat.
Naznačeno je da obvezno mora biti atribut kod takva skraćena navođenja. U sintagmi studeni 1995. nema atributa.

Uz "konstrukciju na+genitiv za izricanje vremena" kao u primjeru (rečenica iz NN): "Mjesečni koeficijent porasta cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima u rujnu 1992. godine u odnosu na kolovoz 1992. godine je 0,214." vidljivo je nekoliko vremenskih odrednica. Kad se odnosi na mjesec s kojim se u tom trenutku (u rujnu 1992.) uspoređuje, tj. tadašnji trenutačni mjesec, rabi se "u rujnu 1992.", a kad se odnosi na stanje u nekom prošlom vremenu (iako može biti riječ o bliskim točkama), koristi se kolovoz 1992. u kontekstu fraze "u odnosu na" (stanje kakvo je bilo mjeseca kolovoza 1992., stanje mjeseca kolovoza 1992., stanje na neki datum mjeseca kolovoza 1992.)?

Može se pogledati i u HJP-u gdje je dano vrlo kratko obavještenje:
http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=e1liWRU%3D&keyword=Mjesec

Uzevši sve u obzir, crtica (crta) koja naznačava da je riječ o razdoblju koje ima svoj početak i svoj kraj, gdje je puna rečenica Od mjeseca studenoga 1995. do mjeseca veljače 1996. odnosno Od stanja snimanja u studenome 1995. do stanja snimanja u veljači 1996. sasvim je jasno da nominativ ne može biti upotrijebljen. Umjesto: Tiskanje završeno: studeni, 1995. pišu se pune rečenice kad je to moguće: Tiskanje završeno u studenome 1995. Ako se pune rečenice skraćuje upotrebom nekih pravopisnih znakova (crtica, kosa crta i sl.), to ne znači da bi trebalo napisati: 11. 1995. − 2. 1996. iako bi se i tako moglo napisati, ili XI. 1995. − II. 1996. I tada bi prilikom čitanja takvog zapisa trebalo pročitati: Od mjeseca studenoga 1995. do mjeseca veljače 1996.

Imenice za kalendarske mjesece imaju u sebi i ulogu označivanja kojeg je rednog broja mjeseca neki datum, neka godina ili kad se navodi samo mjesec, koji je redni broj tog mjeseca u odnosu na ostale.

Tako i u rečenicama koje počinju nazivom mjeseci i nadnevkom:

  • Godine 2012. dogodilo se
  • Ljeta 2012. dogodilo se, ali u slučaju da se misli na godišnje doba
  • Mjeseca studenoga 2012. dogodilo se ...
  • Mjeseca se studenoga 2012. dogodilo
  • U studenome 2012. dogodilo se
    • Nije dobro: Studenoga 2012. dogodilo se
  • Dana 12. prosinca 2012. dogodilo se
  • Na dan 12. prosinca 2012. dogodilo se
  • Nadnevka 21. prosinca 2012. dogodilo se

Neuobičajeno je počinjati rečenicu brojem, odnosno nekom zamjenom za broj, a tako ni rimskim brojevima. »Takav početak rečenice valja izbjegavati (…)«[1]

Snimanje je trajalo, snimak na neki medij ima svaki svoj vremenski odsječak u kom je snimljen, pogotovo u digitalnim snimcima, no krajnji vremenski pečat je trenutak kad se cjelokupna datoteka spremi. Tako bi taj snimak mogao biti potpisan (s titlom) ime mjesta u kom je snimljeno, ili neka lokacija (bjelina) godina snimanja. Ukoliko bi se navodilo primjerice veljače 1996. ta sintagma po pravopisu znači veljače kakva je bila 1996. i ne bi značilo ništa u smislu takvog potpisa (titla), već bi se moralo upotrijebiti oblik: veljača, 1996. (kao nizanje podataka o tom kad je neki snimak načinjen).

Funkcija zareza kod nizanja, gdje je enciklopedijska natuknica praktično rečenica (naslov djela, koji i bez točke nalikuje na rečenicu), još i na stranom jeziku, ukošeno i podebljano, »Down on the Upside« zasluživala bi i navodnike, te je onda posve opravdano kao i inače u enciklopedistici rabiti tzv. enciklopedijski (leksikografski) zarez, koji se stavlja kod inverzijskoga slijeda (Radić, dr. Ante; Zajc, Ivan pl.; Vakuf, Donji; Vakuf, Gornji; Enciklopedija, Hrvatska; Kovine. Narodne; Štedionica, Prva hrvatska), no i između enciklopedijske natuknice i definicije enciklopedijskoga pojma. Opisano je ovdje, da se vjerojatno udahne malo zraka između onakve enciklopedijske natuknice i definicije (uvoda) enciklopedijskoga pojma: m:w:hr:special:diff/4400310. I sve u svezi te rasprave. Poslije se još spominjalo m:w:hr:special:diff/4433012. Vidi i enklitika #Norma.

Izvor: Franjo Cipra i Adolf Bratoljub Klaić (uz suradnju članova Ureda za hrvatski jezik), Hrvatski pravopis, Pretisak, s pogovorom Stjepka Težaka, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1992., str. 96. (§ 441. i 442.), (NSK)

Citat sa str. 96.:

U abecednim popisima, imenicima, kazalima, rječnicima, leksikonima, enciklopedijama, listarnicama (kartotekama) i si., stavlja se zarez između sastavina dvočlanog ili višečlanog imena, koje su radi abecednog reda premetnute, na pr. Radić, dr. Ante; Zajc, Ivan pl.; Vakuf, Donji; Vakuf, Gornji; Enciklopedija, Hrvatska; Novine, Narodne; Štedionica, Prva hrvatska. Zarez u takvu slučaju upravo pokazuje, da je normalni red rieči obrnut, na pr. Narodne novine, Prva hrvatska štedionica, dok primjeri  b e z  z a r e z a, kao Matica Hrvatska, Danica ilirska, Trebarjevo Desno, Cerje Tužno, pokazuju, da se radi o nazivima, koji su uobičajeni upravo s takvim redom rieči.

B.  U  s l o ž e n o j  r e č e n i c i

Zarezom se razstavljaju pojedine rečenice, koje sačinjavaju složenu rečenicu, bez obzira, jesu li one podpune ili skraćene (eliptične), na pr. Dođoh, vidjeh, pobiedih. (…)
Završen citat s 96. stranice.

  1. Eugenija Barić, Lana Hudeček, Nebojša Koharović, Mijo Lončarić, Marko Lukenda, Mile Mamić, Milica Mihaljević, Ljiljana Šarić, Vanja Švaćko, Luka Vukojević, Vesna Zečević, Mateo Žagar, u redakciji izvršnoga uredništva Lane Hudeček, Milice Mihaljević i Luke Vukojevića, Hrvatski jezični savjetnik, s recenzijama Ive Pranjkovića, Josipa Silića i Stjepka Težaka, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999., ISBN 953-6637-03-0, str. 300.

Nadam se da sam sve obrazložio. Hvala na razumijevanju. Lijepi pozdrav, 718smiley.svg -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 2,02; 17. ožujka 2018. (SEV)

  • P. S. Bilo bi dobro suradnike ne spominjati po imenu u sažetcima, iako ako se već baš nužno mora spomenuti, što će u poboljšanjima programske opreme biti moguće i uz davanje obavijesti (engl. notification) suradniku treba to učiniti u što kraćem obliku, na pr. navodeći samo oblik za notifikaciju [[suradnik:Ja suradnik]] (dakle, samo suradničko ime). -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 2,02; 17. ožujka 2018. (SEV)

Diggeridoo i Ventolin[uredi]

[3] Ali si u tom filmu? :) Kubura (razgovor) 23:32, 21. ožujka 2018. (CET)

Uskrs![uredi]

Dragi Pajo, želim ti veoma sretan Uskrs! Nadam se da si dobro! ;-) -Miha (razgovor) 13:00, 1. travnja 2018. (CEST)

RE:Sabaton[uredi]

Ispričavam se, nisam neko vrijeme uređivao članke o albumima pa sam zaboravio. Hvala na informaciji :) Dvanaesti Igrač 13:44, 12. travnja 2018. (CEST)

Je li tiskara klasična ili si na digitali?Rolling on the floor.gif--MaGaporuči mi 19:50, 13. travnja 2018. (CEST)

Tako i treba: šteta je da ulaganje ne donosi dobit.--MaGaporuči mi 12:41, 14. travnja 2018. (CEST)

(Tonsko) osoblje ili zasluge[uredi]

Nisam ja neki veliki jezikostručnjak, ali - osoblje sigurno nije, a bome nisu ni zasluge. U pitanju su izvođači, oni koji sudjeluju na albumu, tj. glazbenici, a ostali (snimatelji, dizajneri omota, ne znam šta već, ...) su suradnici. Ne treba tu mudro slovo, treba uzeti u ruke koji domaći omot albuma, po mogućnosti prije dolaska Googlea i sličnih poluproizvoda (kad su u pitanju prijevodi). Previše nam (i ne samo nama) globalni jezik pravi štete (npr. od strane), a potpomognut automatskim prevoditeljima od koji mi se diže i ono malo kose na glavi. Što se tiče zvučnog inženjera (ili tonskog snimatelja?), stvarno ne znam, to bi trebalo možda pitati Maestra Ivankovića, ali je on (nažalost) u ovom trenutku rijetko na WP.--MaGaporuči mi 19:11, 18. travnja 2018. (CEST)