Slavenski kalendar

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

U selu Lepesovki, u Volinskoj oblasti u zapadnoj Ukrajini, ruski arheolozi Tihonova i Hvajko su 1958. godine pronašli staro slavensko svetište, u čijem su oltaru sačuvane dvije glinene posude iz 2.-4. stoljeća na kojima je utisnut slavenski kalendar toga vremena. U selu Romaški, južno od Kijeva, u nalazištu je bio vrč iz 4. stoljeća, na kojem je također naslikan kalendar [1].

Pronađeni kalendar u Lepesovki imao je svojevrsne crte i reze, čineći zagonetnu i složenu ornamentiku znakova i crteža. Ruski arheolog i povjesničar Boris Aleksandrovič Ribakov ga je odgonetnuo. Na kalendaru u Lepesovki je godina podijeljena na dvanaest razdoblja, s uočljivim simbolima vatre i sunca, s razvidnom razdiobom na godišnja doba i naznakama solsticija, s dvanaest mjeseci u kojima su poslovi i dani usklađeni s prirodnim pogodnostima (oranje, sjetva, žetva, lov, gajenje bilja), uz točno naznačenje nadnevaka praznika.

Nazivi dana[uredi VE | uredi]

Vjeruje se da su Slaveni imali tjedan od šest dana i da su znali za pet radnih dana i jedan neradni dan, koje su nazvali: nedjelja, ponedjeljak, utorak, srijeda, četvrtak i petak [2]. Nedjelja je imala posebnu ulogu, a radni dani su nosili imena po rednim brojevima, kako su dolazili nakon nedjelje.

Nazivi dana u tjednu [2]:

  • nedjelja – dan kada se ne radi, "ne dela", neradni dan;
  • ponedjeljak – dan nakon nedjelje, dan "po nedjelji", prvi dan u tjednu;
  • utorak – "vtori" dan, drugi dan u tjednu;
  • srijeda – "sreda" – sredina, srednji dan u tjednu;
  • četvrtak – četvrti dan;
  • petak – peti dan.

Sedmodnevni tjedan slavenski narodi počinju rabiti tek prelaskom na kršćanstvo te se tada pojavljuje i naziv za šesti dan u tjednu: subota [2]. Ova riječ potječe od hebrejske riječi "sabat".

Današnji nazivi za dane u Slavena su se prvo javili kod Južnih Slavena, u tadašnjem Bizantu, da bi se vremenom, preko Bugarske, Slovačke i Češke, proširili i među ostalim slavenskim narodima. [2]

Hrvatski Ruski Slovački Poljski
Nedjelja Воскресенье Nedel'a Niedziela
Ponedjeljak Понедельник Pondelok Poniedziałek
Utorak Вторник Utorok Wtorek
Srijeda Среда Sreda Środa
Četvrtak Четверг Štvrtok Czwartek
Petak Пятница Piatok Piątek
Subota Суббота Sobota Sobota

U Slavena je svaki dan u tjednu imao boga zaštitnika [1]:

Nazivi mjeseci[uredi VE | uredi]

Pretpostavlja se da su Slaveni znali samo za šest dana u tjednu, i da je jedan mjesec sadržavao pet tjedana po šest dana tj. trideset dana [2]. Ovo se veoma dobro slagalo s razdobljem izmjene svih četiriju mjesečevih mijena, koje traje 29,53 dana.

Nazivi za mjesece bili su u vezi s prirodnim pojavama. Pošto Slaveni žive na velikim razdaljinama jedni od drugih, dolazilo je do toga da je mjesec "lipanj" u Hrvata šesti, a u Poljaka sedmi mjesec u godini, zato što lipa cvjeta mjesec dana ranije na jugu nego na sjeveru Europe. Također, isto je i za mjesece "travanj" i "listopad" zato što na jugu ranije dolazi proljeće i ostalih godišnjih doba nego na sjeveru.

Stari nazivi za mjesece u godini koji su se zadržali u slavenskim jezicima [3]:

Lužičkosrpski Ukrajinski Češki Bjeloruski Hrvatski Poljski
1. Wulki rožk Січень Leden Студзень Siječanj Styczeń
2. Maly rožk Лютий Únor Люты Veljača Luty
3. Naletnik Березень Březen Сакавік Ožujak Marzec
4. Jutrownik Квітень Duben Красавік Travanj Kwiecień
5. Rožownik Травень Květen Май Svibanj Maj
6. Smažnik Червень Červen Чэрвень Lipanj Czerwiec
7. Pražnik Липень Červenec Лiпень Srpanj Lipiec
8. Žnjenc Серпень Srpen Жнiвень Kolovoz Sierpień
9. Požnjenc Вересень Září Верасень Rujan Wrzesień
10. Winowc Жовтень Říjen Кастрычнік Listopad Październik
11. Nazymnik Листопад Listopad Лістапад Studeni Listopad
12. Hodownik Грудень Prosinec Снежань Prosinac Grudzień

Nazivi za mjesece u Slavena [1]:

  • ljuti - vrijeme opakih mećava i ljutih mrazeva,
  • golemi mjesec, veljača - vrijeme velike hladnoće i smetova,
  • mežnik - vrijeme razmeđavanja zime i proljeća,
  • bokogrej - vrijeme kada se sa sunčane strane, s boka, počinje osjećati toplina,
  • suhi - vrijeme u kojem su mraz i vjetar stvrdli i osušili sve,
  • protaljnik - vrijeme kada se na tlu ukazuju prokopnine,
  • letnik - vrijeme proljetnog otopljavanja,
  • žarki - vrijeme žega i omare,
  • gruden - vrijeme stvrdnjavanja zemlje i stvaranja grumenja, gruda, po njivama i putevima,
  • grjaznik - vrijeme blata i kaljuža uslijed padalina,
  • studen - vrijeme hladne i zimomorne pozne jeseni,
  • snežanj - vrijeme snijega i smetova,
  • prosinac, prosinec - kada lijepo vrijeme prosjenjuje, prosijava, kada se već lijepi dani pojavljuju i, najprije mjestimično, nakon jesenskih magli i zimske tmurne oblačnosti, ukazuje se nebeska vedrina,
  • berezen, sakavik - vrijeme kada breze i drveće, s početkom proljeća i otopljavanjem, počinju lučiti sokove,
  • biljar, travenj, cvetanj, kvitanj, svibanj, lažitrava - vrijeme bujnog rasta i cvjetanja trava i grmlja,
  • lipenj - dani miomirisnog cvjetanja lipe,
  • trešnjar, čerešnjar - vrijeme dozrijevanja prvih voćnih plodova,
  • crvenik, rujen - preodevanje šume u zlatastu i rumenu jesen,
  • veresenj - vrijeme upadljivosti vrijeska, niske drvenaste biljke, malih listova i ljubičasta cvijeta, vječno zelene šibljike, rasprostranjene u Polesju i brdskim predjelima,
  • žovtenj, listopad, šumopad - vrijeme kada lišće žuti, opada i gora ogoljuje;
  • derikoža - vrijeme uništavanja stoke zbog nedostatka hrane na kraju zime,
  • izok - vrijeme pojavljivanja kukaca i oglašavanja cvrčkova,
  • červenj - vrijeme crva, gusjenica i larvi pčela,
  • zarev - vrijeme revanja ili rike jelena,
  • sečenj - vrijeme najpogodnije da se drveće sječe, jer tada ne luči sokove, da se zemlja privede za usjeve, što govori i naziv
  • berezozol - vrijeme sječe, krčenja breza i pretvaranja njihovih panjeva i korijenja u pepeo (paljevinska zemljoradnja),
  • serpenj, žnjiven, žetvar - vrijeme žetve,
  • gumnik, kolovoz - vrijeme kada se ljetina odvozi s njiva i žito vrše na gumnu,
  • grozdober - vrijeme berbe vinograda, veresenj, kastričnik,
  • pazdernik - vrijeme mlaćenja konoplje i lana i izvlačenja vlakana za pređu (vresat: mlatiti, kostrika: konoplja, pozder: usitnjena drvenasta stabiljka konoplje),
  • kaledar - vrijeme kretanja obrednih povorki ususret novom ljetu,
  • koložeg - vrijeme paljenja vatri za pojačanje snage zimskog sunca,
  • svadebnik - vrijeme svadbovanja.

Praznici[uredi VE | uredi]

Slavenski praznici tijekom godine [4]:

Siječanj: 1-6. Velesovi dani, 6. Turica
Veljača:
Ožujak: 1. Vjunica, 21. Maslenica
Travanj: 22. Lelin dan
Svibanj: 1. Radunica
Lipanj: 4. Jarilov dan, 19-24. Rusalkina nedjelja, 21. Kupalov dan
Srpanj: 20. Perunov dan
Kolovoz: 7. Dan žetve
Rujan: 8. Ladin dan, 21. Svarogov dan
Listopad: petak između 25. listopada i 1. studenog Mokošin dan
Studeni:
Prosinac: 21. Kolada

Literatura[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Mile Nedeljković: Srpsko nasleđe, br. 9, 1998.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Prema Jaroslav Francisti: Kalendar i merenje vremena
  3. Nazivi mjeseca prema Narodni nazivi za mjesece u godini i Jaroslav Francisti: Kalendar i mjerenje vremena
  4. Slavic Myth and Religion