Slovačke drvene crkve

Drvene crkve na Slovačkim Karpatima
Svjetska baština – UNESCO
Država	Slovačka
Godina uvrštenja	2008. (32. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	iii, iv
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:1273
Koordinate	49°20′10″N 19°33′30″E
Slovački Karpati class=notpageimage| Približna lokacija u Slovačkoj

Položaj karpatskih drvenih crkava u Slovačkoj

Slovačke drvene crkve je naziv za drvene crkve na Slovačkim Karpatima, izgrađene od 16. do 18. stoljeća, koje su 2008. godine upisane na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi kao primjer lokalne vjerske gradnje gdje se miješaju utjecaji Istoka i Zapada.

Crkve su svjedok razvoja arhitekture u vremenu njihova nastanka i prilagodbe tlocrta, vanjskih prostora i izgleda određenim zemljopisnim i kulturnim kontekstima; te su bogato ukrašene slikama na zidovima i svodovima, te drugim ukrasima koji ih čine još značajnijima.

Od osam zaštićenih crkvi, dvije su rimokatoličke (Hervartov, Tvrdošín), tri protestantske (Hronsek, Leštiny, Kežmarok) i tri grkokatoličke (Bodružal, Ruská Bystrá, Ladomirová), a zaštićen je i jedan zvonik u Hronseku.

Pored ovih zaštićenih crkvi u Slovačkoj ima još pedesetak koje se većinom nalaze na sjeveru i istočnom dijelu pokrajine Prešovský kraj.

Crkva sv. Nikole u Bodružalu

Artikularna evanđelistička crkva u Hronseku

Crkva sv. Franje u Hervatovu

Popis lokaliteta

Slika	Ime	izgradnja	Lokacija	Koordinate	Bilješke
	Crkva sv. Franje Asiškog	15. stoljeće	Hervatov	49°09′N 21°07′E	Rimokatolička drvena crkva s gotičkim odlikama iz druge polovice 15. stoljeća je najsarija drvena crkva u Slovačkoj. Pod joj je kameni, a rijetke slike su dodane 1665. godine i prikazuju Adama i Evu u raju i Sv. Jurja kako ubija Zmaja. Glavni oltar Djevice Marije, sv. Katarine i sv. Barbare je izrađen od 1460. – 1470. i obnovljen je u 20. stoljeću.
	Crkva sv. Svetih	15. – 17. st.	Tvrdošín	49°12′05″N 19°19′48″E	Crkva iz 15. st. koja je obnovljena u 17. s odlikama renesanse. Barokni oltar prikazuje Sve Svete s kraja 17. stoljeća, dok je ostatak izvornog gotičkog oltara sa sv. Petrom i sv. Ivanom Krstiteljem u muzeju u Budimpešti, još od 1918. godine. Slike na svodu prikazuju zvjezdano nebo, a u crkvi se nalaze i drugi vrijedni crkveni predmeti.
	Artikularna evanđelistička crkva	1725. – 26.	Hronsek	48°23′N 19°05′E	Nakon Kongresa u Sopronu 1681. godine, protestantima je dozvoljeno graditi tzv. artikularne crkve neobičnog izgleda, ali su morale biti izgrađene u godinu dana, bez metalnih dijelova i bez tornja (poput Crkvi mira u Šleskoj). Ckva je visoka 8 metara u obliku križa 23 x 18 metara. Kako ima mnoge neobične skandinavske odlike, vjeruje se da su graditelji bili iz Norveške ili Švedske. Crkva je mogla primiti 1100 vjernika kroz svoja petora vrata, a oltar je imao 6 retabla koje je izradio majstor Samuel Kialovič 1771. godine.
	Artikularna evanđelistička crkva	1688.	Leštiny	49°07′N 19°13′E	Njenu izgradu naredio je Jób Zmeškal 1688. godine, a oslikana je prelijepim slikama u 17. i 18. stoljeću. Glavni oltar je iz 18. stoljeća i tu je između ostalih kršten i slovački pjesnik Pavol Országh Hviezdoslav.
	Artikularna evanđelistička crkva	1717.	Kežmarok	49°04′48″N 20°15′13″E	Ova crkva ima izniman interijer s oslikanim zidovima i rezbarijama koje se smatraju najljepšima od svih 5 artikularnih crkava u Slovačkoj. Novac za njezinu izgradnju je sakupljan diljem Europe, od Švedske do Danske. Arhtekt je bio Juraj Müttermann iz Popradua, acrkva je svojom duljinom od 34.68 i širinom od 30.31 m, te sa 6 bočnih korova, mogla primiti preko 1500 vjernika; najviše od svih drvenih crkava. Slike na svodu su započete 1717. godine, ali su završene tek desetljećima kasnije. One prikazuju plavo Nebo s 12 apostola, 4 evanđelista i Sveto Trojstvo iznad oltara. Ján Lerch je izrezbario oltar od 1718. – 28., a orgulje Vavrinec Čajkovský od 1717. – 20. koje je proširio Martin Korabinský 1729. godine.
	Crkva sv. Nikole	1658.	Bodružal	49°12′40″N 21°25′26″E	Grkokatolička crkva se sastoji iz tri četvrtasta dijela spojena po osi istok-zapad, s tri tornja (od kojih najveći ima zvona) nadsvođena lukovastim kupolama i željeznim križevima na vrhu. Crkva narodnog baroka je okružena grobljem i ima zvonik iz 19. stoljeća. U crkvi su sačevane neke zidne slike i ikonostas s ikonama iz 18. stoljeća. Donacijama američke fundacije obnovljen joj je oltar 1990-ih, te cijela crkva 2004. godine. Od 1968. do 1990-ih u crkvi su se održavale i pravoslavne mise.
	Crkva sv. Nikole	18. stoljeće	Ruská Bystrá	48°31′N 22°11′E	Crkva s početka 18. stoljeća ima samo dva tornja, veliki zapadni iznad ulaza i mali istočni iznad oltara. Njen gotovo savršeni geometrijski krov izgleda poput tradicionalnih krovova seoskih kuća. Iznutra je bogato ukrašena slikama iz 18. stoljeća.
	Crkva sv. Arkanđela Mihovila	1742.	Ladomirová	49°19′59″N 21°37′01″E	Grkokatolička crkva je zapravo identičnog dizajna i okoliša kao i ona u Bodružalu.

Izvori

• UNESCO-ova stranica o Drvenim Slovačkim crkvama na Karpatima 30. rujna 2008. (engl.)
• Drevené kostolíky na Slovensku  Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. srpnja 2009. (Wayback Machine) (sl.)
• Drevené kostolíky Karpát  Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. prosinca 2008. (Wayback Machine) (sl.)
• Mária Slotová, Carpathian Wooden Pearls, Dino Prešov, 2002., ISBN 978-80-85575-22-4

Ostali projekti

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Drvene crkve na Slovačkim Karpatima