Srb
| Srb | |
|---|---|
 Ulaz u Srb | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Zadarska |
| Općina/grad | Gračac |
| Površina[1] | 17,7 km2 |
| Koordinate | 44°21′47″N 16°07′19″E / 44.363°N 16.122°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
| Ukupno | 301 |
| – gustoća | 17 st./km2 |
| Poštanski broj | 23445 |
| Pozivni broj | 023 |
  Srb Srb na zemljovidu Hrvatske | |
Srb je naselje u planinskom dijelu Hrvatske smješteno u jugoistočnom dijelu Like.
Zemljopisni položaj
Nalazi se u dolini izvora rijeke Une na cesti koji spaja Donji Lapac i Knin, istočno od Gračaca.
Stanovništvo
Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. u Srbu živi 472 stanovnika.[3]
| broj stanovnika | 861 | 1043 | 1058 | 1121 | 1240 | 1257 | 1302 | 1395 | 971 | 930 | 956 | 1156 | 1227 | 1454 | 334 | 472 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. |
Povijest
Srb se spominje u 14. stoljeću kao starohrvatski srednjovjekovni grad. Iz nekih isprava iz 1345. godine vidi se da je starohrvatski srednjovjekovni grad Srb pripadao Hrvatsko-Ugarskom kralju kao kraljevska utvrda-citadela, (castra nostra regalia, videlicet Tininium... castrum Szereb... castrum Unach vocata cum corum supatibus et pertinensiis). Starohrvatski grad Srb bio je sazidan na visoku brijegu iznad potoka Sredice, gdje mu se ostaci i danas vide.
Do 1528. godine stanovništvo Srba i okolice sačinjavali su isključivo Hrvati iz plemena Lapčana. "Godine 1551. general Ivan Lenković je javio kralju Ferdinandu da su Turci izveli iz unutrašnjosti Turske više tisuća Morlaka ili Vlaha i da su se naselili oko mjesta Srba i na Kosovo polje kod Knina. S tim Vlasima su vjerojatno došli i pravoslavni kaluđeri koji su osnovali pravoslavni samostan."[5]
S vremenom se ti Vlasi pod utjecajem srpske pravoslavne Crkve tek od 1830. godine počinju izjašnjavati kao Srbi (Povijesni zapisi u arhivu Republike Hrvatske).[6]
27. srpnja 1941. u Srbu se dogodio prvi značajniji oružani sukob protiv vlasti Nezavisne Države Hrvatske, premda je interpretacija tih događaja ostala dvojbena.
U Srbu su pobunu od 27. srpnja 1941. godine vodili četnički kolovođe i srpski pobunjenici Torbica, Keča, Omčikus i Radenović koji su na dan ustanka osnovali u Srbu oružani četnički puk (brigadu) s 1000 četnika (vođa četnika u kninskoj krajini bio je bivši pravoslavni pop Momčilo Đujić koji je osnovao tzv. Dinarsku diviziju). Vođa srpskih komunista u Lici, Đorđe Đoko Jovanić, bio je zapovjednik partizanskog odreda sa 60 srpskih komunista koji su se pridružili četničkom ustanku i sudjelovali u etničkom čišćenju hrvatskih civila. U samome mjestu Srb, srpski pobunjenici osvojili su napuštenu žandarmerijsku stanicu NDH, i zarobili mjesnog župnika rimokatoličke crkve mosinjora Jurja Gospodnetića i potom ga mučili i ispekli na ražnju. [7]
Do 1991. godine, u SR Hrvatskoj taj se datum obilježavao kao Dan ustanka naroda i narodnosti SR Hrvatske, čije je obilježavanje odredio ZAVNOH na svojoj posljednjoj sjednici u kolovozu 1945. godine, a u samostalnoj Hrvatskoj, kao Dan antifašističke borbe obilježava se 22. lipnja, jer je na taj dan 1941. osnovan Prvi sisački partizanski odred.
Dana 25. srpnja 1990. održan je Sabor u Srbu na kojem je donesena Deklaracija o suverenosti i autonomiji srpskog naroda. Neposredno poslje 17. kolovoza 1990. izbila je balvan revolucija.
Srb je do 1995. bio u sastavu Općine Donji Lapac, a od 1995., nakon oslobođenja toga kraja Hrvatske, priključen je Općini Gračac.
Poznate osobe
- Gustav Haueise (r. 1. svibnja 1910.), slikar, nadimkom Likan.
Izvori
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
- ↑ Ivan Mužić, Hrvatska povijest devetoga stoljeća, Naklada Bošković, Split, 2006. godine, ISBN 953-263-020-1
- ↑ Štedimlija, Savić Marković. Zavjere protiv svjetskoga mira, Alfa, Zagreb, 2005., ISBN 953-168-653-X
- ↑ Goran Jurišić, voditelj Hrvatskog centra za istraživanje zločina komunizma
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
| |||||||
.gif){kind=small}
|
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |