Juraj Gospodnetić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Don (Đorđo) Juraj Gospodnetić (Postira, 9. siječnja 1910. - Bosansko Grahovo, 27. srpnja 1941.), bio je rimokatolički svećenik.

Životopis[uredi VE | uredi]

Juraj Gospodnetić rodio se 9. siječnja 1910. godine u Postirama na Braču. Nakon osnovne škole u rodnom mjestu, gimnaziju je završio u Šibeniku a teološki studij započeo je u Splitu i završio u Zagrebu.[1] Za đakona je bio zaređen 10. travnja 1938. godine a za svećenika u Zagrebu 26. lipnja 1938. godine.[2]

U rodnom mjestu služio je mladu misu na blagdan Gospe Karmelske 16. srpnja 1938. godine. 1939. je godine imenovan za župnika Bosanskoga Grahova.

Inkardiniran je u Banjalučkoj biskupiji i kao župnik Bosanskog Grahova zvjerski od četnika mučen. Uhvatili su ga, vodili su ga po Grahovu kao medvjeda, jezivo su ga izmasakrirali, na kraju ubili te nabili na ražanj i ispekli 27. srpnja 1941. godine. Grob mu se ne zna.[3]

Jugokomunistički režim zataškao je činjenicu o ovome. Ovaj divljački pohod prikazivan je 50 godina kao "Dan ustanka", a nitko nije smio ni spomenuti nevine hodočasnike sv. Ani ni župnike Drvara i Grahova koji su barbarski ubijeni.[3]

21. prosinca 2014. godine Sveta Stolica pokrenula je proces beatifikacije četvorice svećenika Banjolučke biskupije koji su ubijeni početkom i tijekom Drugoga svjetskog rata, župnika u Gumjeri kod Prnjavora Antuna Dujlovića, župnika u Drvaru Waldemara Maksimilijana Nestora, župnika u Krnjeuši kod Bosanskog Petrovca Krešimira Barišića i župnika u Bosanskom Grahovu Jurja Gospodnetića.[4][5][6]

Spomen[uredi VE | uredi]

  • 1999. godine na rodnoj kući u Postirama postavljena mu je spomen-ploča.
  • I vjernici župe Odžak-Ćaić kod Livna velečasnom Jurju Gospodnetiću postavili su spomen-obilježje na kojom stoji:
Jure, svećeniče hrvatskog roda,
za križ sveti krv ti lila kao voda.
Ko što sunce grije dobrog i zloga,
životom i smrću slavio si Boga.

Unutarnje poveznice[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Marijan Karaula, Knjiga bola - Stradanje Hrvata livanjskog kraja u dva posljedna rata, Svjetlo riječi, Sarajevo-Zagreb, 2005.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]