Juraj Gospodnetić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Don Juraj Gospodnetić

Don (Đorđo) Juraj Gospodnetić (Postira, 9. siječnja 1910.Bosansko Grahovo, 27. srpnja 1941.), bio je rimokatolički svećenik.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Juraj Gospodnetić rodio se 9. siječnja 1910. godine u Postirama na Braču. Nakon osnovne škole u rodnom mjestu, gimnaziju je završio u Šibeniku a teološki studij započeo je u Splitu i završio u Zagrebu.[1] Za đakona je bio zaređen 10. travnja 1938. godine a za svećenika u Zagrebu 26. lipnja 1938. godine.[2]

U rodnom mjestu služio je mladu misu na blagdan Gospe Karmelske 16. srpnja 1938. godine. 1939. je godine imenovan za župnika Bosanskoga Grahova.

Inkardiniran je u Banjalučkoj biskupiji i kao župnik Bosanskog Grahova zvjerski od četnika mučen. Uhvatili su ga, vodili su ga po Grahovu kao medvjeda, jezivo su ga izmasakrirali, na kraju ubili te nabili na ražanj i ispekli 27. srpnja 1941. godine. Grob mu se ne zna.[3]

Jugokomunistički režim zataškao je činjenicu o ovome. Ovaj divljački pohod prikazivan je 50 godina kao "Dan ustanka", a nitko nije smio ni spomenuti nevine hodočasnike sv. Ani ni župnike Drvara i Grahova koji su barbarski ubijeni.[3]

21. prosinca 2014. godine Sveta Stolica pokrenula je proces beatifikacije četvorice svećenika Banjolučke biskupije koji su ubijeni početkom i tijekom Drugoga svjetskog rata, župnika u Gumjeri kod Prnjavora Antuna Dujlovića, župnika u Drvaru Waldemara Maksimilijana Nestora, župnika u Krnjeuši kod Bosanskog Petrovca Krešimira Barišića i župnika u Bosanskom Grahovu Jurja Gospodnetića.[4][5][6]

Spomen[uredi | uredi kôd]

  • 1999. godine na rodnoj kući u Postirama postavljena mu je spomen-ploča.
  • I vjernici župe Odžak-Ćaić kod Livna velečasnom Jurju Gospodnetiću postavili su spomen-obilježje na kojom stoji:
Jure, svećeniče hrvatskog roda,
za križ sveti krv ti lila kao voda.
Ko što sunce grije dobrog i zloga,
životom i smrću slavio si Boga.

Unutarnje poveznice[uredi | uredi kôd]

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Marijan Karaula, Knjiga bola - Stradanje Hrvata livanjskog kraja u dva posljedna rata, Svjetlo riječi, Sarajevo-Zagreb, 2005.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Tomo Vukšić. "Dan ustanka" - Ubojstvo župnika iz Drvara i Bosanskog Grahova. Katolički tjednik. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. ožujka 2016. Pristupljeno 29. srpnja 2017.
  2. Postira: spomen na don Đorđa Gospodnetića. Slobodna Dalmacija. Pristupljeno 1. rujna 2012.
  3. a b Tomo Vukšić. 17. srpnja 2005. Povijesni feljton: Stradanja crkvenih osoba u BiH za Drugog svjetskog rata i u poraću (2). Don Antu Bakulu partizani jahali kao konja i potkovali. Glas Koncila. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. rujna 2015. Pristupljeno 29. srpnja 2017.
  4. Pokrenuta beatifikacija četvorice svećenika iz BiHInačica izvorne stranice arhivirana 9. rujna 2015., HRT, 21. prosinca 2014., pristupljeno 21. kolovoza 2015.
  5. IKA: 74. obljetnica smrti grahovskog župnika don Jurja Gospodnetića, IKA, IKA V - 172127/8, 8. kolovoza 2015.
  6. a b Održano IV. pjesničko sijelo u čast Don Jurja Gospodnetića. Na Vidikovcu u Koritima kod Bosanskog Grahova, HKV, 21. srpnja 2015.
    HKV Logo.jpg  
    Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća (http://hkv.hr). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatsko kulturno vijeće.
    Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021070910003946.
    Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]