Juraj Gospodnetić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Don Juraj Gospodnetić

Don (Đorđo) Juraj Gospodnetić (Postira, 9. siječnja 1910.Bosansko Grahovo, 27. srpnja 1941.), bio je rimokatolički svećenik.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Juraj Gospodnetić rodio se 9. siječnja 1910. godine u Postirama na Braču. Nakon osnovne škole u rodnom mjestu, gimnaziju je završio u Šibeniku a teološki studij započeo je u Splitu i završio u Zagrebu.[1] Za đakona je bio zaređen 10. travnja 1938. godine a za svećenika u Zagrebu 26. lipnja 1938. godine.[2]

U rodnom mjestu služio je mladu misu na blagdan Gospe Karmelske 16. srpnja 1938. godine. 1939. je godine imenovan za župnika Bosanskoga Grahova.

Inkardiniran je u Banjalučkoj biskupiji i kao župnik Bosanskog Grahova zvjerski od četnika mučen. Uhvatili su ga, vodili su ga po Grahovu kao medvjeda, jezivo su ga izmasakrirali, na kraju ubili te nabili na ražanj i ispekli 27. srpnja 1941. godine. Grob mu se ne zna.[3]

Jugokomunistički režim zataškao je činjenicu o ovome. Ovaj divljački pohod prikazivan je 50 godina kao "Dan ustanka", a nitko nije smio ni spomenuti nevine hodočasnike sv. Ani ni župnike Drvara i Grahova koji su barbarski ubijeni.[3]

21. prosinca 2014. godine Sveta Stolica pokrenula je proces beatifikacije četvorice svećenika Banjolučke biskupije koji su ubijeni početkom i tijekom Drugoga svjetskog rata, župnika u Gumjeri kod Prnjavora Antuna Dujlovića, župnika u Drvaru Waldemara Maksimilijana Nestora, župnika u Krnjeuši kod Bosanskog Petrovca Krešimira Barišića i župnika u Bosanskom Grahovu Jurja Gospodnetića.[4][5][6]

Spomen[uredi | uredi kôd]

  • 1999. godine na rodnoj kući u Postirama postavljena mu je spomen-ploča.
  • I vjernici župe Odžak-Ćaić kod Livna velečasnom Jurju Gospodnetiću postavili su spomen-obilježje na kojom stoji:
Jure, svećeniče hrvatskog roda,
za križ sveti krv ti lila kao voda.
Ko što sunce grije dobrog i zloga,
životom i smrću slavio si Boga.

Unutarnje poveznice[uredi | uredi kôd]

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Marijan Karaula, Knjiga bola - Stradanje Hrvata livanjskog kraja u dva posljedna rata, Svjetlo riječi, Sarajevo-Zagreb, 2005.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Tomo Vukšić. "Dan ustanka" - Ubojstvo župnika iz Drvara i Bosanskog Grahova. Katolički tjednik, Arhivirano iz izvornika 10. ožujka 2016., preuzeto 29. srpnja 2017.
  2. Postira: spomen na don Đorđa Gospodnetića. Slobodna Dalmacija. Pristupljeno 1. rujna 2012
  3. 3,0 3,1 Tomo Vukšić (17. srpnja 2005.). Povijesni feljton: Stradanja crkvenih osoba u BiH za Drugog svjetskog rata i u poraću (2). Don Antu Bakulu partizani jahali kao konja i potkovali. Glas Koncila, Arhivirano iz izvornika 24. rujna 2015., preuzeto 29. srpnja 2017.
  4. Pokrenuta beatifikacija četvorice svećenika iz BiH, HRT, 21. prosinca 2014., pristupljeno 21. kolovoza 2015.
  5. IKA: 74. obljetnica smrti grahovskog župnika don Jurja Gospodnetića, IKA, IKA V - 172127/8 , 8. kolovoza 2015.
  6. 6,0 6,1 Održano IV. pjesničko sijelo u čast Don Jurja Gospodnetića. Na Vidikovcu u Koritima kod Bosanskog Grahova, HKV, 21. srpnja 2015.
    HKV Logo.jpg  
    Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća (http://hakave.org/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatsko kulturno vijeće - hakave.org.
    Dopusnica nije potvrđena OTRS-om.
    Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]