Veliki hramovi dinastije Chola

Veliki živi Chola hramovi
Svjetska baština – UNESCO

Država	Indija
Godina uvrštenja	1987. (11. zasjedanje) Prošireno 2004.
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	ii, iii
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:250
Koordinate	10°46′59″N 79°07′57″E / 10.78306°N 79.13250°E / 10.78306; 79.13250
Veliki hramovi dinastije Chola

Veliki hramovi dinastije Chola (hindski jezik:कोणार्क सूर्य मंदिर) su hinduistički hramovi izgrađeni tijekom vladavine dinastije Chola, čije se Chola Carstvo (300. pr. Kr.-1279.) protezalo cijelom južnom Indijom i susjednim otocima. Tri velika hrama iz 11. i 12. stoljeća su upisani na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji:

Najprije je 1987. godine upisan hram Brihadeeswarar iz 11. stoljeća, kao prvi hram u svijetu koji je u potpunosti sagrađen od granita^[1] i jedan od najpoznatijih primjera cholanske hramske arhitekture. God. 2004., dodani su hram u Gangaikonda Cholapuramu i Airavatesvara hram u Darasuramu, na kojima je cholanska hramska arhitektura razvijena i usavršena. Npr. 53 metra visok viman (trapezasti toranj iznad svetišta) hrama u Gangaikondacholisvaramu ima udubljenja na uglovima i graciozno vijugavo kretanje prema gore, u kontrastu s ravnim i teškim tornjem hrama Brihadisvara, a Airavatesvara hram ima 24 metra sivok viman s visokom kamenom skulpturom Šive.

Izvori

[uredi | uredi kôd]

↑ Znamenitosti na stranicama indijskog ministarstva kulture Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. srpnja 2011. (Wayback Machine) (engl.) Preuzeto 16. lipnja 2011.

Poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Veliki živi Chola hramovi

v • u Svjetska baština u Indiji

	Kulturna baština (32)	Utvrda Agra (1983.) • Povijesni grad Ahmedabad (2017.) • Špiljski hramovi u Ajanti (1983.) • Skloništa u stijenama Bhimbetke (2003.) • Crvena utvrda u Delhiju (2007.) • Arheološki park Champaner-Pavagadh (2004.) • Chhatrapati Shivaji Terminus, povijesni željeznički kolodvor u Mumbaiju (2004.) • Veliki hramovi dinastije Chola (Brihadeeswarar, Gangaikondacholisvaram i Airavatesvara) (1987.) • Harapanski grad Dholavira (2021.) • Špilje Elephante (1987.) • Špiljski hramovi Ellore (1983.) • Mogulski grad Fatehpur Sikri (1986.) • Crkve i konvikti starog grada Goa (1986.) • Spomenici Hampija (1986.) • Humajunova grobnica u Delhiju (1993.) • Jantar Mantar u Jaipuru (2010.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu³⁾ (2016.) • Skupina spomenika grada Khajurahoa (1986.) • Hram sunca u Konarku (1984.) • Kutab minaret s pripadajućim spomenicima u Delhiju (1993.) • Spomenici Mahabalipurama (1984.) • Mahabodhi (2002.) • Nalanda Mahavihara (Sveučilište Nalanda) u Biharu (2016.) • Spomenici Pattadakala (1987.) • Indijske planinske pruge (1999.) • Rajasthanske brdske utvrde (2013.) • Kakatiyanski hram Ramappa (Rudreshwara), Telangana (2021.) • Rani-ki-Vav (2014.) • Budistički spomenici Sanchija (1989.) • Taj Mahal (1983.) • Viktorijanski i art deco Mumbai (2018.)

	Prirodna baština (7)	Nacionalni park Kaziranga (1985.) • Nacionalni park Keoladeo (1985.) • Nacionalni park Manas (1985.) • Nacionalni parkovi Nanda Devi i Dolina cvijeća (1988.) • Nacionalni park Sundarbans¹⁾ (1987.) • Nacionalni park Velikih Himalaja (2014.) • Zapadni Gati (2012.)

	Mješovita baština (1)	Nacionalni park Khangchendzonga (2016.)

	Nematerijalna svjetska baština (14)	Tradicionalni napjev Veda (2008.) • Ples Chhau (2010.) • Kalbelia, narodne pjesme i plesovi Radžastana (2010.) • Kutiyattam, sanskrtsko kazalište (2008.) • Ladakh, budističko naricanje - recitacija svetih budističkih tekstova u himalajskim područjima Indije, Jammuu i Kašmiru (2012.) • Mudiyettu, ritualno kazalište i plesna drama Kerale (2010.) • Novruz, proslava iranske Nove godine²⁾ (2009.) • Ramlila, tradicionalna izvedba Ramajane (2008.) • Ramman, vjerski festival i kazalište u Garhwal Himalajama (2009.) • Sankirtana, obredno pjevanje, bubnjanje i ples iz Manipura (2012.) • Tradicionalna umješnost izrade pomagala od kositra i bakra zajednice Thathera u Jandiala Guruu, Punjab (2014.) • Joga (2016.) • Kumbhamela (2017.) • Durga Puja (2021.)

¹⁾ Zajednička svjetska baština Indije i Bangladeša. ²⁾ Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva. ³⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1]