Dolina cvijeća

Nacionalni parkovi Nanda Devi i Dolina cvijeća
	Svjetska baština – UNESCO
Država	Indija
Godina uvrštenja	1988. (12. zasjedanje) prošireno 2005.
Vrsta	Prirodno dobro
Mjerilo	vii, x
Ugroženost	-
Poveznica	UNESCO:335
Koordinate	30°44′00″N 79°38′00″E / 30.73333°N 79.63333°E
	Dolina cvijeća class=notpageimage\| Lokacija NP Dolina cvijeća u Indiji
	v; r; u;

Dolina cvijeća je nacionalni park u Indiji, smješten između visokih planina zapadnih Himalaja, u indijskoj državi Uttarakhand, koji je poznat po svojoj ljepoti i livadama prekrivenima endemskim alpskim cvijećem.^[1]

Nacionalni park Dolina cvijeća, površine 87.50 km², je zajedno sa susjednim nacionalnim parkom vrha Nanda Devi, upisan 1988. godine na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji. Oba parka, i Rezervat životinja Nanda Devi koji zauzima dolinu ledenjaka oko vrhova između 6. – 7,500 m, pripadaju Rezervatu biosfere Nanda Devi (223,674 ha). Rezervat biosfere Nanda Devi predstavlja prijelazno područje planinakog gorja Zanskar i Velikih Himalaja.

Dolina cvijeća je krajolik blagih brda, ispresjecan bistrim potocima i okružen veoma strmim i uglavnom neprolaznim klancima i stijenama planina poput Nanda Devi na istoku. Njegovu ljepotu su cijenili hinduisti mnogo prije modernih planinara i botaničara. Tijekom cvatnje cijela dolina je prepuna boja stotina vrsta cvijeća koje mijenjaju svoje nijanse tijekom vremena.^[2] Više dijelove doline prekrivaju šume breze, a na samom pokrovu većinom rastu orhideje, makovi, neveni i glavočike, dok se od rijetkog cvijeća tu mogu pronaći: Rhododendron arboreum, Lilium oxypetalum, Caltha palustris, Fragaria nubicola, Meconopsis aculeata, Aconitum hookeri, Bistorta affinis, Himalajski plavi mak, Viola biflora, Cotoneaster integrifolius, Saussurea costus i Polygonatum multiflorum, koji obično cvatu u rujnu i kolovozu.

Park je također i dom mnogim vrstama životinja kao što su: azijski mrki medvjed (Ursus thibetanus), tahr (Hemitragus), snježni leopard (Uncia uncia), mošusni jelen (Moschus moschiferus), majmun langur (Semnopithecus), baral (Pseudois nayaur), himalajski seraj (Capricornis thar), i veliki broj leptira.

Simbolični put pored groba botaničarke Margaret Legge
Gaultheria trichophylla
Jedna vrsta maka u parku
Himalajski zvončar
Muha na crvenom cvijetu

Izvori

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Dolina cvijeća

↑ H. W. Tilman, The Ascent of Nanda Devi, Cambridge University Press, 1937. Ponovno tiskano u The Seven Mountain-Travel Books, The Mountaineers, Seattle, 2003., ISBN 0-89886-960-9.
↑ C.P. Kala, Indigenous uses, population density and conservation of threatened medicinal plants in Protected Areas of the Indian Himalayas, 2005., Conservation Biology 19 (2), str. 368.-378.

Vanjske poveznice

[1] H. W. Tilman, The Ascent of Nanda Devi, Cambridge University Press, 1937. Ponovno tiskano u The Seven Mountain-Travel Books, The Mountaineers, Seattle, 2003., ISBN 0-89886-960-9.

[2] C.P. Kala, Indigenous uses, population density and conservation of threatened medicinal plants in Protected Areas of the Indian Himalayas, 2005., Conservation Biology 19 (2), str. 368.-378.

[1]

[2]

v r u Svjetska baština u Indiji
	Kulturna baština (36)	Utvrda Agra (1983.) • Povijesni grad Ahmedabad (2017.) • Špiljski hramovi u Ajanti (1983.) • Skloništa u stijenama Bhimbetke (2003.) • Crvena utvrda u Delhiju (2007.) • Arheološki park Champaner-Pavagadh (2004.) • Chhatrapati Shivaji Terminus, povijesni željeznički kolodvor u Mumbaiju (2004.) • Veliki hramovi dinastije Chola (Brihadeeswarar, Gangaikondacholisvaram i Airavatesvara) (1987.) • Harapanski grad Dholavira (2021.) • Špilje Elephante (1987.) • Špiljski hramovi Ellore (1983.) • Mogulski grad Fatehpur Sikri (1986.) • Crkve i konvikti starog grada Goa (1986.) • Spomenici Hampija (1986.) • Svetišta kraljevstva Hoysala (Chennakeshava hram u Beluru, Hoysaleswara i Chennakeshava hram u Somanathapuri) (2023.) • Humajunova grobnica u Delhiju (1993.) • Jantar Mantar u Jaipuru (2010.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu³⁾ (2016.) • Skupina spomenika grada Khajurahoa (1986.) • Hram sunca u Konarku (1984.) • Kutab minaret s pripadajućim spomenicima u Delhiju (1993.) • Spomenici Mahabalipurama (1984.) • Mahabodhi (2002.) • Maratski vojni krajolik Indije (2025.) • Moidami, grobni humci dinastije Ahom (2024.) • Nalanda Mahavihara (Sveučilište Nalanda) u Biharu (2016.) • Spomenici Pattadakala (1987.) • Indijske planinske pruge (1999.) • Rajasthanske brdske utvrde (2013.) • Kakatiyanski hram Ramappa (Rudreshwara), Telangana (2021.) • Rani-ki-Vav (2014.) • Budistički spomenici Sanchija (1989.) • Santiniketan (2023.) • Taj Mahal (1983.) • Viktorijanski i art deco Mumbai (2018.)
	Prirodna baština (7)	Nacionalni park Kaziranga (1985.) • Nacionalni park Keoladeo (1985.) • Nacionalni park Manas (1985.) • Nacionalni parkovi Nanda Devi i Dolina cvijeća (1988.) • Nacionalni park Sundarbans¹⁾ (1987.) • Nacionalni park Velikih Himalaja (2014.) • Zapadni Gati (2012.)
	Mješovita baština (1)	Nacionalni park Khangchendzonga (2016.)
	Nematerijalna svjetska baština (14)	Tradicionalni napjev Veda (2008.) • Ples Chhau (2010.) • Kalbelia, narodne pjesme i plesovi Radžastana (2010.) • Kutiyattam, sanskrtsko kazalište (2008.) • Ladakh, budističko naricanje - recitacija svetih budističkih tekstova u himalajskim područjima Indije, Jammuu i Kašmiru (2012.) • Mudiyettu, ritualno kazalište i plesna drama Kerale (2010.) • Novruz, proslava iranske Nove godine²⁾ (2009.) • Ramlila, tradicionalna izvedba Ramajane (2008.) • Ramman, vjerski festival i kazalište u Garhwal Himalajama (2009.) • Sankirtana, obredno pjevanje, bubnjanje i ples iz Manipura (2012.) • Tradicionalna umješnost izrade pomagala od kositra i bakra zajednice Thathera u Jandiala Guruu, Punjab (2014.) • Joga (2016.) • Kumbhamela (2017.) • Durga Puja (2021.)
¹⁾ Zajednička svjetska baština Indije i Bangladeša. ²⁾ Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva. ³⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja