Prijeđi na sadržaj

Švicarski kantoni

Izvor: Wikipedija
Švicarski kantoni
Schweizer Kantone (njem.)
Cantons suisses (fra.)
Cantoni svizzeri (tal.)
Chantuns svizras (retoromanski)
Drugi naziv:
Stände (njem.), États (fra.), Stati (tal.)
KategorijaSavezna država
LokacijaŠvicarska Konfederacija
Broj26 kantona
Stanovništvo16 003 (Appenzell Innerrhoden) – 1 487 969 (Zürich)
Površine37 km2 – 7105 km2
Niža podjeladistrikti i općine

Kantoni u Švicarskoj čine prvu razinu podjele te zemlje. Svaki od kantona ima vlastiti ustav, skupštinu, vladu i sudove zbog čega se Švicarska smatra jednom od najviše decentraliziranih zemalja na svijetu. Povijesno je svaki kanton bio nezavisna država s vlastitim granicama, vojskom i valutom sve do uspostave sadašnje federalne strukture 1848. godine.

Kantoni sami određuju stupanj autonomije svojih općina, tako da taj stupanj varira od kantona do kantona. Veličine kantona također su vrlo raznolike: variraju od 37 do 7 105 km², te od 14.900 do 1.244.400 stanovnika. Najmlađi kanton u Švicarskoj Konfederaciji je Jura koji je odcijepljen od Bernskog kantona 1978. godine.

Popis kantona

[uredi | uredi kôd]

Ovo je popis svih kantona u Švicarskoj.

Zastava Skr. Kanton Od Glavni grad Stanovništvo¹ Površina² Gustoća³ Br. općina¹ Službeni jezici
Zatava Züricha ZH Zürich 1351. Zürich 1.228.600 1.729 701 171 njemački
Zastava Berna BE Bern 1353. Bern 947.100 5 959 158 399 njemački, francuski
Zastava Luzerna LU Luzern 1332. Luzern 350.600 1.493 233 107 njemački
Zastava Urija UR Uri 1291. Altdorf 35.000 1.077 33 20 njemački
Zastava Schwyza SZ Schwyz 1291. Schwyz 131.400 908 143 30 njemački
Zastava Obwaldena OW Obwalden 1291. Sarnen 32.700 491 66 7 njemački
Zastava Nidwaldena NW Nidwalden 1291. Stans 38.600 276 138 11 njemački
Zastava Glarusa GL Glarus 1352. Glarus 38.300 685 51 28 njemački
Zastava Zuga ZG Zug 1352. Zug 100.900 239 416 11 njemački
Zastava Fribourga FR Fribourg 1481. Fribourg 239.100 1.671 141 242 francuski, njemački
Zastava Solothurna SO Solothurn 1481. Solothurn 245.500 791 308 126 njemački
Zastava grada Basela BS Basel-Stadt (Basel-grad) 1501. Basel 186.700 37 5.072 3 njemački
Zastava Basel-Landschafta BL Basel-Landschaft (Basel-pokrajina) 1501. Liestal 261.400 518 502 86 njemački
Zastava Schaffhausena SH Schaffhausen 1501. Schaffhausen 73.400 298 246 34 njemački
Zastava Appenzell Ausserrhodena AR Appenzell Ausserrhoden 1513. Herisau / Trogen4 53.200 243 220 20 njemački
Zastava Appenzell Innerrhodena AI Appenzell Innerrhoden 1513. Appenzell 15.000 173 87 6 njemački
Zastava St. Gallena SG St. Gallen 1803. St. Gallen 452.600 2.026 222 90 njemački
Zastava Graubündena GR Graubünden 1803. Chur 185.700 7.105 26 211 njemački, retoromanski, talijanski
Zastava Aargaua AG Aargau 1803. Aarau 550.900 1.404 388 232 njemački
Zastava Thurgaua TG Thurgau 1803. Frauenfeld / Weinfelden5 228.200 991 229 80 njemački
Zastava Ticina TI Ticino 1803. Bellinzona 311.900 2.812 110 244 talijanski
Zastava Vauda VD Vaud 1803. Lausanne 626.200 3.212 188 382 francuski
Zastava Valaisa VS Valais 1815. Sion 278.200 5,224 53 160 francuski, njemački
Zastava Neuchâtela NE Neuchâtel 1815. Neuchâtel 166.500 803 206 62 francuski
Zastava Ženeve GE Ženeva 1815. Ženeva 414.300 282 1.442 45 francuski
Zastava Jure JU Jura 1979. Delémont 69.100 838 82 83 francuski
Zastava Švicarske CH Švicarska   Bern 7.261.200 41.285 174 2.890 njemački, francuski, talijanski, retoromanski

Bilješke:

  1. Podaci od 31. prosinca 2001.
  2. u km²
  3. po km², prema podacima iz 2000.
  4. Sjedište vlade i skupštine je Herisau, pravosudno sjedište je Trogen
  5. Sjedište skupštine se izmenjuje između Frauenfelda i Weinfeldena svakih pola godine

Nazivi kantona na drugim jezicima

[uredi | uredi kôd]

Ovo su nazivi švicarskih kantona na svim službenim jezicima Švicarske.

Skr. Hrvatski Francuski Talijanski Njemački Retoromanski


AG Aargau Argovie Argovia Aargau [▶] Argovia
AI Appenzell Innerrhoden Appenzell Rhodes-Intérieures Appenzello Interno Appenzell Innerrhoden [▶] Appenzell dadens
AR Appenzell Ausserrhoden Appenzell Rhodes-Extérieures Appenzello Esterno Appenzell Ausserrhoden [▶] Appenzell dador
BS Basel-Stadt (Basel, Grad Basel ili Basel-grad)Bâle-Ville Basilea Città Basel-Stadt [▶] Basilea-Citad
BL Basel-Landschaft (Basel ili Basel-pokrajina)Bâle-Campagne Basilea Campagna Basel-Landschaft [▶] Basilea-Champagna
BE Bern (Bernski kanton)Berne Berna Bern [▶] Berna
FR Fribourg Fribourg Friburgo Freiburg [▶] Friburg
GE Ženeva (Ženevski kanton) Genève Ginevra Genf [▶] Genevra
GL Glarus Glaris Glarona Glarus [▶] Glaruna
GR Graubünden Grisons Grigioni Graubünden [▶] Grischun
JU Jura Jura Giura Jura [▶] Giura
LU Luzern Lucerne Lucerna Luzern [▶] Lucerna
NE Neuchâtel Neuchâtel Neuchâtel Neuenburg [▶] Neuchâtel
NW Nidwalden Nidwald Nidvaldo Nidwalden [▶] Sutsilvania
OW Obwalden Obwald Obvaldo Obwalden [▶] Sursilvania
SH Schaffhausen Schaffhouse Sciaffusa Schaffhausen [▶] Schaffusa
SZ Schwyz Schwyz (ili Schwytz) Svitto Schwyz [▶] Sviz
SO Solothurn Soleure Soletta Solothurn [▶] Soloturn
SG St. Gallen Saint-Gall San Gallo St. Gallen [▶] Son Gagl
TG ThurgauThurgovie Turgovia Thurgau [▶] Turgovia
TI Ticino Tessin Ticino Tessin [▶] Tessin
UR Uri Uri Uri Uri [▶] Uri
VS Valais Valais Vallese Wallis [▶] Vallais
VD Vaud Vaud Vaud Waadt [▶] Vad
ZG Zug Zoug Zugo Zug [▶] Zug
ZH Zürich Zurich Zurigo Zürich [▶] Turitg

Polukantoni

[uredi | uredi kôd]

Tradicionalno se šest kantona smatra „polukantonima”. Ovaj izraz se danas ne smatra odgovarajućim jer ustav iz 1999. navodi 26 ravnopravnih kantona.

Ostala četiri polukantona nastala su podjelom prije postojećih kantona:

  • Kanton Basel podijeljen je u polukantone Basel-Stadt i Basel-Landschaft nakon pobune u baselskom kraju 1833. godine.

Ovi polukantoni imaju istu institucionalnu strukturu i ista prava i obveze kao i drugi kantoni, uz dvije iznimke. Ovi kantoni izabiru samo jednog predstavnika u švicarskom Vijeću kantona, dok drugi kantoni izabiru po dva. U referendumima, nije dovoljna samo nacionalna većina, veće je potreban i pristanak većine kantona. Rezultat njihovog kantonalnog izglasavanja računa se kao polovica glasova nekog drugog kantona, tako da zapravo u Švicarskoj postoji 23 kantonalna glasa.U dva kantona, Glarus i Appenzell Innerrhoden narod u Općini bira svoga predstavnika i odlučuje o svim pitanjima.

Povijesni razvoj

[uredi | uredi kôd]

Švicarska Konfederacija savezima je stvarana stoljećima.

Prvobitna tri kantona su:

Konfederacija osam kantona :

Konfederacija trinaest kantona:

Helvetska Republika (1798.1803.) - u kojoj su svi kantoni okupljeni u jedan jedinstveni entitet. Zbog nezadovoljstva građana, Napoleon je donio novi zakon kojim su vraćeni stari kantoni i uspostavljeni neki novi:

Moderna Švicarska :

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Švicarski kantoni