Dvorac Eggenberg

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Povijesno središte Graza i dvorac Eggenberg

Flag of UNESCO.svg Svjetska baština - UNESCO
Povijesno središte Graza i dvorac Eggenberg
Flag of Austria.svg Austrija


Dvorac Eggenberg na karti Austrija
Dvorac Eggenberg
Dvorac Eggenberg
Lokacija dvorca Eggenberg u Austriji
Godina uvrštenja: 1999. (23. zasjedanje) prošireno 2010.
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iv
Ugroženost: ne
Poveznica: UNESCO

Dvorac Eggenberg (Schloss Eggenberg) u Grazu je najveličanstveniji barokni kompleks u Štajerskoj, Austrija[1]. Dvorac se nalazi na zapadnoj ivici Graza, u četvrti Eggenberg. Svojim sačuvanim dvorskim prostorijama, prostranim slikovitim vrtovima, ali i umjetninama iz najstarijeg austrijskog muzeja Universalmuseum Joanneum koje su smještene u palači i njezinom parku, dvorac Eggenberg se smatra jednim od najvrijednijih spomenika kulturne baštine Austrije. Zbog svoje kulturne i povijesne važnosti dvorac Eggenberg je 2010. godine dodan na UNESCO-v zaštićeni spomenik povijesnog središta Graza.

Odlike[uredi VE | uredi]

Izgrađen je od 15. do 17. stoljeća na mjestu srednjovjekovnog dvorca kao rezidencija jedne od najmoćnijih austrijskih obitelji, obitelj Eggenberg. Arhitekt Giovanni Pietro de Pomis je na njegovom uređenju u 17. stoljeću radio u suradnji s dvorskim slikarom Weissenkircherom. Sam dvorac zauzima prostor od 65 x 80 metara (na tri kata površina mu je 8000 m²), ali zajedno s parkovima ima preko 90.000 m².

Hans Ulrich von Eggenberg je u 17. stoljeću uredio dvorac po načelima prosvjetiteljstva kako bi odražavao filozofiju racionalno uređenog svijeta. Tako je upotrijebio hijerhijsku organizaciju, logičko-matematički sustav, te načela astronomije, astrologije, ali i alkemije u njegovom planu. Zbog toga dvorac ima kvadratičan tlocrt sa središtem u obliku gotičkog tornja, s tornjevima na sva četiri kuta koji predstavljaju četiri godišnja doba usmjerena prema četiri strane svijeta. Dvorac ima 365 vanjskih prozora (prema broju dana u godini), 52 na 24 prostorije (broj tjedana u godini i sati dana), a svaki kat ima po 31 sobu (broj dana u mjesecu). Drugi kat s terasom (piano nobile) ima dodatnih 8 prozora, ukupno 60 (broj sekundi u minuti i minuta u satu).

Sjevernu stranu dvorca čini planetarni vrt i lapidarij od starorimskog kamenja, te ulaz u Novi arheološki muzej u kojem se čuvaju "Kultna kola iz Strettwega"[2][3]. Soba bivšeg vlasnika, Balthasara Eggenberga, koji je u srednjem vijeku posjedovao kraljevsku licencu za kovanje novca, je pretvorena u numizmatički muzej. Kolekcija umjetnina u rasponu od srednjeg vijeka do rane moderne u Staroj galeriji (Alte Galerie) pokazuje razvoj europske umjetnosti od 5 stoljeća.

Bilješke[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Schloss Eggenberg.
  1. Das Joanneum – Österreichs Universalmuseum. 2006.
  2. Arheološki muzej u Eggenbergu
  3. Markus Egg, Gerhard Stawinoga: Das hallstattzeitliche Fürstengrab von Strettweg bei Judenburg in der Obersteiermark. Römisch-Germanisches Zentralmuseum, Forschungsinstitut für Vor- und Frühgeschichte, 1996. ISBN 3884670360

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Koordinate: 47°04′26″N 15°23′29″E / 47.07395°N 15.39137°E / 47.07395; 15.39137