Bergen

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Bergen
Bergen kommune
Od vrha prema dnu: središte grada, buekorps, Gamlehaugen, Bryggen, i Fyllingsdalen
Od vrha prema dnu: središte grada, buekorps, Gamlehaugen, Bryggen, i Fyllingsdalen
Grb Bergena
Grb
Koordinate: 60°22′N 5°24′E / 60.367°N 5.4°E / 60.367; 5.4Koordinate: 60°22′N 5°24′E / 60.367°N 5.4°E / 60.367; 5.4
Država Norveška
Regija Hordaland
Okrug Midhordland
Utemeljenje 1070.
Osnivač Harald III. Norveški
Vlast
 - Gradonačelnik (2007.) Gunnar Bakke (Frp)
Površina
 - Ukupna 465 km2
 - Područje utjecaja 2.755 km2
Stanovništvo (2011.)
 - Grad 260.200
 - Gustoća 559.6/km2
 - Urbano područje 235.800
 - Urbana gustoća 2.507,7/km2
 - Područje utjecaja 384.100
 - Gustoća područja utjecaja 139.4/km2
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Službena stranica www.bergen.kommune.no
Zemljovid
Hordaland u Norveškoj

Hordaland u Norveškoj
Bergen u Hordalandu

Bergen u Hordalandu

Bergen je sa 260.200 stanovnika (3. siječnja 2010.)[1] te 384.100 stanovnika šireg gradskog područja (Veliki Bergen)[2], drugi po veličini grad u Norveškoj. Grad je smješten na jugozapadnoj obali Norveške, u administrativnoj regiji Hordaland, čije je upravno središte.

Urbana jezgra mu se nalazi između planina koje mještani nazivaju de syv fjell ("Sedam planina" po uzoru na sedam rimskih brežuljaka), iako je upitan broj planina u definiciji. Njegovo povijesno središte Bryggen (norveški za "pristanište", korijen imena i flandrijskog grada Bruggea), sa zgradama iz vremena kada je pripadao hanzeatskom udruženju trgovačkih gradova, upisano je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 1979. godine.

Panorama grada
Magnify-clip.png
Panorama grada

Bergen je također važno kulturno središte regije kao nezvanična prijestolnica zapadne Norveške, a bio je jedan od devet europskih gradova koji su bili europski glavni grad kulture 2000. godine.

Bergen je jedan od glavnih gradova Norveške nafte industrije.

Bergen je poznat po obilnim i dugotrajnim kišama. Godišnja količina padalina je oko 2.250 mm/m², a najdulje zabilježeno neprekidno kišno vrijeme bilo je od 3. siječnja do 26. ožujka 1990. godine.

Povijest[uredi VE | uredi]

Bergen je osnovao Olaf III. Norveški 1070. godine kao prijestolnicu Norveške, što je Bergen i bio do 1299. godine. U trinaestom stoljeću Bergen je bio jedan od četiri glavna administracijska grada Hanze. Grad se bogatio i širio trgovinom s hanzeatskim gradovima, ali su njihovi brodovi u rujnu 1349. godine donijeli i Crnu kugu od koje je grad uvelike stradao[3]. God. 1393. grad je opustošilo Vitalijsko bratstvo (švedski pirati), te opet 1429. godine, kada su ga i zapalili[4].

Grad je poharalo mnogo požara (1198., 1248., 1413., 1428., 1476., 1582., 1675., 1686., 1756., 1771., 1901. i 1916.) nakon kojih se grad svaki put morao obnavljati, ali najveći požar bio je 1702. godine kada je do temelja izgorilo oko 90% grada.

Bergen je zbog svoje kopnene nepristupačnosti dugo imao bolju povezanost s drugim lukama nego s ostatkom Norveške. Kopnena cesta koja je povezivala Bergen s Oslom (tada Kristijanijom) je otvorena tek 27. studenog 1909. godine.

Prvog dana nacističke njemačke invazije, 9. travnja 1940. godine, Bergen je nakon kratke pomorske bitke s kopnenom norveškom artiljerijom, okupirala njemačka vojska. Dana 20. travnja 1944., nizozemski transportni brod Voorbode je eksplodirao u utvrdi Bergenhus pri čemu je poginulo oko 150 ljudi, a stare građevine u gradu jako stradale. Saveznici su također bombardirali njemačku vojnu luku pri čemu je stradalo oko 100 ljudi.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Panorama Bryggea
Magnify-clip.png
Panorama Bryggea

Četvrt Bryggen u Bergenu

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Četvrt Bryggen u Bergenu
Flag of Norway.svg Norveška
Godina uvrštenja: 1979. (3. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iii
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/59 UNESCO

Svjetska baština Bryggen ili Tyskebryggen ("Njemačko pristanište") je niz hanzeatskih trgovačkih zgrada na istočnoj strani fjorda na ulazu u grad iz 14. stoljeća. Kako je nekoliko puta stradala u požaru, ova četvrt ima samo šest izvornih drvenih građevina iz 1720-ih godina (krajnjih šest lijevo na panoramskoj fotografiji lijevo). Danas je ova četvrt turistička atrakcija sa suvenirnicama, restoranima, kafanama i Muzejom Bryggena s arheološkim ostacima starijih građevina.

Najstariji dio Bergena je područje oko zaljeva Vågen, u samom središtu grada, u kojem se nalazi Crkva sv. Marije (Mariakirken) iz 12. stoljeća i utvrda Bergenhus (Bergenhus festning) koja je jedan od najstarijih i najbolje sačuvanih utvrda u Norveškoj.

Žičara Fløibanen, koja vodi na bergensku planinu Fløyen s koje se pruža fantastičan pogled na grad i fjord, iz 1918. godine, je najveća turistička atrakcija u gradu, ali i jedna od najposjećenijih u Norveškoj s više od milijun posjetitelja godišnje.

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Bergen ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima:

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Norveška statistika - populacija 1. siječnja 2010. godine (engl.)
  2. Stanovništvo po gradovima područja "Veliki Bergen" na en. wikipediji
  3. Carl Hecker i Justus Friedrich, The Black Death in the Fourteenth Century, 1833.
  4. Thomas Downing Kendrick, A History of the Vikings, 2004., str. 142. ISBN 9780486433967.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Bergen