Bergen
|
Bergen kommune |
|||
|---|---|---|---|
 |
|||
|
|||
| Koordinate: 60°22′N 5°24′E / 60.367°N 5.4°EKoordinate: 60°22′N 5°24′E / 60.367°N 5.4°E | |||
| Država | Norveška | ||
| Regija | Hordaland | ||
| Okrug | Midhordland | ||
| Utemeljenje | 1070. | ||
| Osnivač | Harald III. Norveški | ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik (2007.) | Gunnar Bakke (Frp) | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 465 km2 | ||
| - Područje utjecaja | 2.755 km2 | ||
| Stanovništvo (2011.) | |||
| - Grad | 260.200 | ||
| - Gustoća | 559.6/km2 | ||
| - Urbano područje | 235.800 | ||
| - Urbana gustoća | 2.507,7/km2 | ||
| - Područje utjecaja | 384.100 | ||
| - Gustoća područja utjecaja | 139.4/km2 | ||
| Vremenska zona | CET (UTC+1) | ||
| - Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) | ||
| Službena stranica www.bergen.kommune.no | |||
| Zemljovid | |||
 Hordaland u Norveškoj |
|||
 Bergen u Hordalandu |
|||
Bergen je sa 260.200 stanovnika (3. siječnja 2010.)[1] te 384.100 stanovnika šireg gradskog područja (Veliki Bergen)[2], drugi po veličini grad u Norveškoj. Grad je smješten na jugozapadnoj obali Norveške, u administrativnoj regiji Hordaland, čije je upravno središte.
Urbana jezgra mu se nalazi između planina koje mještani nazivaju de syv fjell ("Sedam planina" po uzoru na sedam rimskih brežuljaka), iako je upitan broj planina u definiciji. Njegovo povijesno središte Bryggen (norveški za "pristanište", korijen imena i flandrijskog grada Bruggea), sa zgradama iz vremena kada je pripadao hanzeatskom udruženju trgovačkih gradova, upisano je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 1979. godine.
Bergen je također važno kulturno središte regije kao nezvanična prijestolnica zapadne Norveške, a bio je jedan od devet europskih gradova koji su bili europski glavni grad kulture 2000. godine.
Bergen je jedan od glavnih gradova Norveške nafte industrije.
Bergen je poznat po obilnim i dugotrajnim kišama. Godišnja količina padalina je oko 2.250 mm/m², a najdulje zabilježeno neprekidno kišno vrijeme bilo je od 3. siječnja do 26. ožujka 1990. godine.
Sadržaj |
Povijest [uredi]
Bergen je osnovao Olaf III. Norveški 1070. godine kao prijestolnicu Norveške, što je Bergen i bio do 1299. godine. U trinaestom stoljeću Bergen je bio jedan od četiri glavna administracijska grada Hanze. Grad se bogatio i širio trgovinom s hanzeatskim gradovima, ali su njihovi brodovi u rujnu 1349. godine donijeli i Crnu kugu od koje je grad uvelike stradao[3]. God. 1393. grad je opustošilo Vitalijsko bratstvo (švedski pirati), te opet 1429. godine, kada su ga i zapalili[4].
Grad je poharalo mnogo požara (1198., 1248., 1413., 1428., 1476., 1582., 1675., 1686., 1756., 1771., 1901. i 1916.) nakon kojih se grad svaki put morao obnavljati, ali najveći požar bio je 1702. godine kada je do temelja izgorilo oko 90% grada.
Bergen je zbog svoje kopnene nepristupačnosti dugo imao bolju povezanost s drugim lukama nego s ostatkom Norveške. Kopnena cesta koja je povezivala Bergen s Oslom (tada Kristijanijom) je otvorena tek 27. studenog 1909. godine.
Prvog dana nacističke njemačke invazije, 9. travnja 1940. godine, Bergen je nakon kratke pomorske bitke s kopnenom norveškom artiljerijom, okupirala njemačka vojska. Dana 20. travnja 1944., nizozemski transportni brod Voorbode je eksplodirao u utvrdi Bergenhus pri čemu je poginulo oko 150 ljudi, a stare građevine u gradu jako stradale. Saveznici su također bombardirali njemačku vojnu luku pri čemu je stradalo oko 100 ljudi.
Znamenitosti [uredi]
|
Četvrt Bryggen u Bergenu |
|
|---|---|
 Svjetska baština - UNESCO |
|
 |
|
 Norveška |
|
| Godina uvrštenja: | 1979. (3. zasjedanje) |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | iii |
| Ugroženost: | ne |
| Poveznica: | UNESCO |
Svjetska baština Bryggen ili Tyskebryggen ("Njemačko pristanište") je niz hanzeatskih trgovačkih zgrada na istočnoj strani fjorda na ulazu u grad iz 14. stoljeća. Kako je nekoliko puta stradala u požaru, ova četvrt ima samo šest izvornih drvenih građevina iz 1720-ih godina (krajnjih šest lijevo na panoramskoj fotografiji lijevo). Danas je ova četvrt turistička atrakcija sa suvenirnicama, restoranima, kafanama i Muzejom Bryggena s arheološkim ostacima starijih građevina.
Najstariji dio Bergena je područje oko zaljeva Vågen, u samom središtu grada, u kojem se nalazi Crkva sv. Marije (Mariakirken) iz 12. stoljeća i utvrda Bergenhus (Bergenhus festning) koja je jedan od najstarijih i najbolje sačuvanih utvrda u Norveškoj.
Žičara Fløibanen, koja vodi na bergensku planinu Fløyen s koje se pruža fantastičan pogled na grad i fjord, iz 1918. godine, je najveća turistička atrakcija u gradu, ali i jedna od najposjećenijih u Norveškoj s više od milijun posjetitelja godišnje.
-
Gospina crkva (12. st.) -
Bergenhus utvrda (12.-19. st.) -
Drvena crkva (12. st.), izvorno iz Fortuna kod Sogna -
Muzej Bryggen (1976.) -
Žičara Fløibanen
Gradovi prijatelji [uredi]
Bergen ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima:
Izvori [uredi]
- ↑ Norveška statistika - populacija 1. siječnja 2010. godine (engl.)
- ↑ Stanovništvo po gradovima područja "Veliki Bergen" na en. wikipediji
- ↑ Carl Hecker i Justus Friedrich, The Black Death in the Fourteenth Century, 1833.
- ↑ Thomas Downing Kendrick, A History of the Vikings, 2004., str. 142. ISBN 9780486433967.
Vanjske poveznice [uredi]
- Službena stranica (engl.)
- Bergen - turistički vodič
Ostali projekti [uredi]
 |
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Bergen |
|
||||||||||||||
|
|||||
