Liverpool
|
|
|||
|---|---|---|---|
 |
|||
|
|||
| Koordinate: 53°24′N 2°59′W / 53.4°N 2.983°WKoordinate: 53°24′N 2°59′W / 53.4°N 2.983°W | |||
| Država |  Ujedinjeno Kraljevstvo |
||
| Sastavna država |  Engleska |
||
| Merseyside |  Gradski centar Liverpool |
||
| Lancashire | |||
| Četvrti | općine | ||
| Osnivanje | 1207. | ||
| Osnivač | Ivan Bez Zemlje | ||
| Nazvan po | pticama | ||
| Vlast | |||
| - Vrsta | 25-člano vijeće i gradonačelnik | ||
| - Gradonačelnik | Cllr Joe Anderson (Laburistička stranka) | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 111,84 km2 | ||
| Visina | 70 m | ||
| Stanovništvo (2006.) | |||
| - Grad | 434.900 | ||
| - Gustoća | 12.929 stanovnika/km2 | ||
| - Urbano područje | 816.900 | ||
| - Područje utjecaja | 1.103.089 | ||
| Vremenska zona | GMT (UTC+0) | ||
| - Ljeto (DST) | BST (UTC+1) | ||
| Poštanski broj | različiti | ||
| Pozivni broj | +151 | ||
| Službena stranica Liverpool City Council | |||
| Karta | |||
 Položaj Liverpoola u Ujedinjenom Kraljevstvu |
|||
Liverpool je grad u sjeverozapadnoj Engleskoj, uz istočni dio estuarija rijeke Mersey. Liverpool je treći po veličini grad u Engleskoj i četvrti u Ujedinjenom Kraljevstvu s populacijom od 816,216 stanovnika u širem gradskom području (Wirral, Warrington, Flintshire, Chester i dr.).
Njegovi stanovnici nazivaju se Scousers, prema njihovom naglasku (Scouse) koji je jedan od najnerazumljivijih u Britaniji.
God. 2004., nekoliko gradskih spomenika (Pristanište Head, Albertov dok i Ulica William Brown) je upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao Pomorsko-trgovački grad Liverpool. Izabran je za glavni europski grad kulture, zajedno s norveškim Stavangerom, 2008. godine.
Sadržaj |
[uredi] Uprava
Liverpool ima tri razine upravljanja; Općinsko vijeće, Nacionalnu vladu i Europski parlament. Liverpoolom službeno upravlja Zjedničko tijelo (Unitary Authority), a otkad se Županijsko vijeće Merseysidea raspustilo, građanske funkcije su vraćene na razinu okruga četvrti. Međutim nekoliko službi, kao što su policija i vatrogasna i spasilačka služba, i dalje djeluju na županijskoj razini.
Gradske četvrti Liverpoola su:
|
16. Knotty Ash |
[uredi] Povijest
Osnovan je kao kraljevsko naselje 1207. god. i stare ulice još uvijek imaju plan koji je postavio Ivan Bez Zemlje, no do sredine 16. stoljeća broj stanovnika bio je još samo oko 500. Do 18. stoljeća, trgovina iz Zapadne Indije, Irske i kontinentalne Europe, zajedno s bliskim vezama s atlantskom trgovinom robljem, omogućili su gospodarsku ekspanziju Liverpoola. Povijesno dio Lancashirea, Liverpool je urbanizacijom i širenjem kao glavna engleska luka dobio status grada 1880. god. Do ranog 19. stoljeća, 40% svjetske trgovine je prošlo kroz gradske dokove, pridonoseći rastu Liverpoola kao glavnog grada zapadne Engleske.
Popularnost Beatlesa i drugih skupina iz Merseybeat doba doprinijelo je statusu Liverpoola kao turističkog odredišta, a turizam je postao značajan dio modernog gospodarstva grada. Godine 2007. grad je proslavio svoju 800. godišnjicu osnutka.
[uredi] Znamenitosti
|
Pomorsko trgovački grad Liverpool |
|
|---|---|
 Svjetska baština - UNESCO |
|
 |
|
|
|
| Godina uvrštenja: | 2004. (28. zasjedanje) |
| Vrst: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | ii, iii, iv |
| Ugroženost: | ne |
| Poveznica: | UNESCO |
u Liverpoolu postoje mnogi razni povijesni arhitektonski stilovi, u rasponu od 16. stoljeća (Tudor stil), pa sve do moderne i suvremene arhitekture. Većina zgrada u gradu datiraju iz kasnog osamnaestog i devetnaestog stoljeća kada grad prerasta u jedan od najistaknutijih oblasti u Britanskom Carstvu. Postoji više od 2.500 navedenih zgrada u Liverpoolu, od kojih su 27 spomenici I. kategorije, a 85 su II. kategorije; u Velikoj Britaniji samo London ih ima više. Grad ima i veći broj javnih skulptura od bilo koje druge lokacije u Velikoj Britaniji, osim Westminstera, i više paladijskih građevina od grada Batha. Zbog tog bogatstva arhitekture Liverpool se smatrao naj-viktorijanskim od svih gradova u Engleskoj. Vrijednost Liverpoolske arhitekture i dizajna prepoznato je 2004., kada je nekoliko područja u gradu proglašeno UNESCO-vom svjetskom baštinom. Pomorsko trgovački grad Liverpool su mjesta koja su dodana kao priznanje uloge grada u razvoju međunarodne trgovine i tehnologije pomorskog pristaništa.
Mjesta svjetske baštine:
- Albertov dok (1846.) je izgradio Jesse Hartley, a sastoji od nekoliko zgrada (najveći broj zgrada I. kategorije u UK) koji je u svoje vrijeme bio najsuvremenija luka na svijetu.
- Pristanište Head (Pier Head) je najveća gradska atrakcija zbog tri svoje građevine, različitih stilova, koje tvore jedan od najprepoznatljivijih gradskih veduta na svijetu: Kraljevska Liver zgrada (Royal Liver Building), Zgrada Cunard (Cunard Building) i Zgrada Liverpoolske luke (Port of Liverpool Building).
- Na popisu svjetske baštine nalazi se i Stara trgovačka četvrt oko ulica Castle Street, Dale Street i Old Hall Street koje slijede srednjovjekovni plan, a razvile su se tijekom tri stoljeća u nezaobilazan arhiektonski kompleks s jedinstvenim građevinama kao što su:
- Liverpoolska gradska vijećnica (1754.) se smatra jednom od najuspješnijih neoklasicističkih građevina koje najavljuju taj novi stil
- Zgrada Bank of England (1845.-48.)
- Ostale znamenite građevine u toj četvrti su: Tower Buildings, Albion House, Municipal Buildings i
- Oriel Chambers (1864.) koja se zbog uporabe novih materijala (fasada od metala i stakla) smatra prvom građevinom moderne arhitekture
-
Albertov dok -
Liverpoolska gradska vijećnica na kraju Castle Street -
Bank of England u Liverpoolu -
Oriel Chambers
Ostale znamenitosti su:
- Stari dok (1715.) ima najstariji hidraulični kran
- Duhansko skladište u Stanley doku (1901.) je u svoje vrijeme bila najveća zgrada na svijetu, a i danas je najveća građevina od opeke na svijetu
- Koncertna dvorana sv. Jurja (St George's Hall, 1841.-54.) se smatra jednom od najuspješnijih neoklasicističkih građevina na svijetu
- Speke Hall - tudorska kuća s fasadom drvenih okvira iz 1598. god.
- Liverpoolska katedrala, anglikanska crkva (1905.-78.), je najveća katedrala u Britaniji i peta po veličini na svijetu
- Liverpool One je moderna čatvrt na 42 hektara s modernim stambenim naseljima (Central Village, Lime Street, Liverpool Waters) i poslovnim neboderima (Unity Buildings, West Tower)
-
Duhansko skladište na Stanley doku -
Koncertna dvorana sv. Jurja -
Speke Hall -
Liverpoolska katedrala
[uredi] Prosvjeta i znanost
[uredi] Promet
Najpoznatiji brod svih vremena " Titanic" imao je registracije Liverpoola.
[uredi] Gospodarstvo
[uredi] Stanovništvo
Liverpoolu je status grada-luke doveo do raznolikosti stanovništva, koji su, povijesno, bili izvučeni iz širokog spektra naroda, kultura i religija, posebno onih iz Irske. Zbog toga većinu stanovništva čine katolici. Grad je također dom najstarije Crne afričke zajednice u zemlji[1] i najstarije kineske zajednice u Europi[2].
Populacija Liverpoola je rasla sve do 1930-ih kada je brojala preko 840,000 stanovnika; od kada konstntno opada i taj pad je doživio vrhunac u 70-ima kada je grad napustilo preko 100,000 stanovnika.[3]
[uredi] Poznati stanovnici
[uredi] Sport
Liverpool ima dva nogometna kluba iz FA Premier Lige, Everton FC i Liverpool FC. Liverpool FC je najtrofejniji engleski klub, sa čak 18 osvojenih prvenstava. 5 puta je bio i prvak Europe. Njegovi navijači proglašeni su u mnogim anketama najboljima u svijetu. Stadion Anfield je istinski hram nogometa.
U Liverpoolu se igra i kriket.
Trkalište Aintree je poznato Liverpoolsko trkalište za trkaće motore, a bilo je i domaćin Britanskog Grand Prixa 1950-ih i 1960-ih godina prošlog stoljeća.
Od ostalih sportova u Liverpoolu su razvijeni tenis, plivanje, atletika, karate, košarka (npr. Everton Tigers).
[uredi] Gradovi prijatelji
|
Posebni sporazumi o suradnji: |
[uredi] Bilješke
- ↑ Ray Costello, Black Liverpool: The Early History of Britain's Oldest Black Community 1730–1918, 2001., Liverpool: Picton Press. ISBN 1873245076
- ↑ Chambré Hardman Trust, Kineska zajednica u Liverpoolu
- ↑ Služba državne statistike UK (PDF)
|
|||||
Nedovršeni članak Liverpool koji govori o gradu u UK-u treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
