Gospodarstvo Salomonskih Otoka

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Gospodarstvo Salomonskih Otoka
Gizo Water front 3.jpg
Ribarski čamci na Salomonskim Otocima
Valuta dolar Salomonskih Otoka
Fiskalna godina Standardna kalandarska godina [1]
Gospodarske organizacije WTO, ACP i dr.
Statistika
BDP (PPP) 1 922 milijuna USD (2012.) [1] (193.[1])
BDP rast 7,4 % (2012.) [1]
BDP per capita 3,400 USD (2012. proc.) [1]
BDP po sektoru poljoprivreda (33,4 %), industrija (9,3 %), usluge (57,4 %) (2012. proc.)[1]
Inflacija (IPC) 6,3 % (2007. [1]
Stopa siromaštva
Radna snaga 202,500 (2007. [1]
Radna snaga prem zanimanju poljoprivreda (75 %), industrija (5 %), usluge (20 %) (2000.[1]
Nezaposlenost
Glavna industrija drvo, tuna, rudarstvo[1]
Trgovina
Izvoz 226,5 milijuna USD (2010. [1]
Izvozna dobra drvo, tuna, kopra, palmino ulje [1]
Glavni izvozni partneri Kina 54%, Australija 12%, Tajland 4%(2011. proc.) [1]
Uvoz 306,3 milijuna USD (2010. proc.) [1]
Uvozna dobra hrana, postrojenja i oprema, proizvodi, goriva, kemikalije [1]
Glavni uvozni partneri Australija 27,3%, Singapur 26,4%, Kina 6,5%, Malezija 5,1% , Novi Zeland 5,1%(2011. proc.) [1]
Javne financije
Javni dug 166 milijuna USD (30. lipnja 2012. proc.) [1]
Prihodi 339,7 milijuna USD (2012. proc.) [1]
Rashodi 285,4 milijuna USD (2012. proc.) [1]
Ekonomska pomoć
Glavni izvor
Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima

Gospodarstvo Salomonskih Otoka temelji se na poljoprivredi i ribarstvu.

BDP po stanovniku iznosi 3400 dolara. Više od 75% radne snage bavi se poljoprivredom i ribarstvom. Do 1998., kada su cijene na svjetskom tržištu za tropsko drvo znatno pale, drvo je bilo glavni izvozni proizvod, a to je ponovno u posljednjih nekoliko godina, Šume su opasno preiskorištene. Ostali važni proizvodi za izvoz su: kopra i palmino ulje. Godine 1998., tvrtka "Ross Mining of Australia" počela je eksploatirati zlato na predjelu Gold Ridge na otoku Guadalcanal. Zbog etničkog nasilja u lipnju 2000., izvoz palminog ulja i zlata prestali su, dok je izvoz drva smanjen.

Obilje riba pruža mogućnost za daljnji izvoz i razvoj domaćega gospodarstva. Postojala je japanska joint venture tvrtka "Salomon Taiyo doo", koja je djelovala kao jedina tvornica ribljih konzervi u zemlji, a zatvorena je sredinom 2000., zbog etničkih sukoba.

Turizam, osobito ronjenje, važna je uslužna djelatnost na Salomonskim Otocima. Rast u toj industriji otežan je, međutim, zbog nedostatka infrastrukture, prijevoza i sigurnosnih ograničenja.

Salomonske Otoke osobito je teško pogodila azijska financijska kriza pa se dogodio pad BDP-a između 15% -25%. Oko polovice svih radnih mjesta u drvnoj industriji izgubljeno je. Vlada je priopćila kako će reformirati pridobivanje drva iz šume, s ciljem potrajnosti i očuvanja prirode.

Od 2000. godine, Vlada Salomonskih Otoka postaje sve insolventnija pa je u 2001., deficit dosegao oko 8% BDP-a. Vlada svake godine doviva novčanu pomoć iz Australije, Novoga Zelanda, Europske Unije, Japana i Tajvana.

Salomonski otoci su članica Svjetske trgovinske organizacije.

Izvori[uredi VE | uredi]