Gospodarstvo Rusije

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Gospodarstvo Rusije
MIBC 20th October 2012.JPG
Moscow-City, ruski međunarodni poslovni centar
Valuta rubalj
Fiskalna godina Standardna kalandarska godina [1]
Gospodarske organizacije WTO, ZND, G-8, G-20, BRICS, APEC, Euroazijska ekonomska zajednica i dr.
Statistika
BDP (PPP) 2,383 bilijuna USD (2011.) [1] (7.)
BDP rast 4,3% (2011. proc.) [1]
BDP per capita 16.700 USD (2011. proc.) [1]
BDP po sektoru poljoprivreda (4,5%), industrija (36,9%), usluge (58,6%) (2011. proc.)[1]
Inflacija (IPC) 8,4% (2011. proc.) [1]
Stopa siromaštva 13,1% (2010. proc.) [1]
Radna snaga 75,33 milijuna (2011. proc.) [1]
Radna snaga prem zanimanju poljoprivreda (9,8%), industrija (27,5%), usluge (62,7%) (2010. proc.) [1]
Nezaposlenost 14,6%(2011. proc.) [1]
Glavna industrija nafta, zemni plin, metali, ugljen, proizvodnja zrakoplova i svemirskih letjelica, sveobuhvatna vojna industrija, brodogradnja, oprema za cestovni i željeznički promet, komunikacijski uređaji i oprema, poljoprivredni strojevi, građevinski materijali, uređaji za generiranje i prijenos električne energije, medicinski i znanstveni instrumenti, trajna potrošačka dobra, tekstil, hrana, rukotvorine [1]
Trgovina
Izvoz 520,3 milijardi USD (2011. proc.) [1]
Izvozna dobra nafta i naftni proizvodi, zemni plin, metali, drvo i drvna građa, kemijski proizvodi, široki izbor civilnih i vojnih proizvoda [1]
Glavni izvozni partneri Nizozemska (12,2%), Kina (6,4%), Italija (5,6%), Njemačka (4,6%), Poljska (4,2%) (2011. proc.) [1]
Uvoz 322,3 milijardi USD (2011. proc.) [1]
Uvozna dobra strojevi, motorna vozila, lijekovi, plastika, metalni poluproizvodi, optički i medicinski instrumenti, meso, voće, orašasti plodovi [1]
Glavni uvozni partneri Kina (15,5%), Njemačka (10%), Ukrajina (6,6%), Italija (4,3%)(2011. proc.) [1]
Javne financije
Javni dug 8,3% milijardi BDP-a (2011. proc.) [1]
Prihodi 386,8 milijardi USD (2011. proc.) [1]
Rashodi 372,2 milijardi USD (2011. proc.) [1]
Ekonomska pomoć
Glavni izvor
Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima
Zelena boja:BND Rusije, plava boja:države koje imaju BND veći od Rusije, narančasta: države koje imaju BNP manji od Rusije.

Gospodarstvo Rusije deveto je po veličini gospodarstvo u svijetu po nominalnoj vrijednosti i šesto po veličini pariteta kupovne moći (PPP). Rusija ima obilje prirodnog plina, nafte, ugljena i plemenitih metala. Gospodarstvo Rusije doživjelo je značajne promjene od raspada Sovjetskog Saveza, kreće se iz planskoga gospodarstva prema tržišnom i globalno integriranom gospodarstvu.

Opći pregled[uredi VE | uredi]

Gospodarskom reformama u 1990.-im privatizirali su se mnogi sektori u industriji i poljoprivredi, s iznimaka u energetskom i vojnom sektoru. Ipak, brz proces privatizacije, koji je doživio i mnoge kritike, ostavio je dionički kapital vrlo koncentriran. Tako je Moskva 2011., bila grad s najviše milijardera po stanovniku na svijetu.[2]

Krajem 2008. i početkom 2009., Rusija je doživjela prvu recesiju nakon 10 godina rasta gospodarstva, a stabilan rast nastavio se krajem 2009. i 2010. Gospodarstvo nije ozbiljno pogođeno globalnom financijskom krizom, u odnosu na većinu Europe, uglavnom zbog integracije kratkoročnih makroekonomskih politika koje su pomogle gospodarstvu. U 2011., bruto domaći proizvod Rusije porastao je za 4,2 posto[3], što je 3. najviša stopa rasta među vodećim svjetskim gospodarstvima. Ruski BDP, procjenjuje se na 1,250 milijardi dolara?. U studenom 2007., nezaposlenost je u Rusiji iznosila je 5,9%,[4] Od 2009., prihodi od naftne industrije i povezanih usluga iznose 17% bruto domaćeg proizvoda u Rusiji.[5] Nakon velikih problema s inflacijom, nakon kolovoza 1998., inflacija je u stalnom padu. Fiskalna politika je vrlo disciplinirana od dužničke krize 1998. godine. Gospodarski rast ovisi o cijenama nafte, više cijene potiču rast.

Prirodna bogatstva[uredi VE | uredi]

Naftovodi i plinovodi iz Rusije prema drugim državama Europe.

Rusija obiluje prirodnim bogatstvima, posebno mineralima na Uralu i velikim količinama nafte, plina, ugljena i drvne mase u Sibiru i na ruskom Dalekom istoku. Međutim, većina takvih bogatstava nalaze se u udaljenim i klimatski nepovoljnim područjima, koja su slabo razvijena i daleko od ruskih luka.

Prirodni resursi, posebno nafte i plin, dominiraju u ruskom izvozu. Naftna industrija u Rusiji jedna je od najvećih u svijetu. Rusija ima najveće rezerve te je najveći izvoznik, prirodnog plina. Zauzima 2. mjesto po najviše rezervi ugljena u svijetu, 8. mjesto po rezervama nafte, te je najveći izvoznik nafte u svijetu u apsolutnim brojkama.

Po glavi proizvodnje nafte u Rusiji, ipak proizvodnja nije tako visoka. Od 2007., Rusija je proizvodila 69,603 bbl/dan na 1000 ljudi, što je mnogo manje od Kanade (102,575 bbl/dan), Saudijske Arabije (371,363 bbl/dan) ili Norveške (554,244 bbl/dan), ali dva puta više od SAD-a (28,083 bbl/dan) ili Velike Britanije (27,807 bbl/dan).[6]

Rusija je također vodeći proizvođač i izvoznik minerala i zlata. Oko 90% ruskog izvoza u SAD čine minerali i druge sirovine.

Rusko ribarstvo zauzima 4. mjesto u svijetu po veličini, iza Japana, SAD-a i Kine.

Industrija[uredi VE | uredi]

Rusija ima jednu od najrazvijenijih industrija među bivšim državama SSSR-a.

U 2000.-im, ruska industrija se oporavila nakon duboke krize nastale raspadom Sovjetskog Saveza. Međutim, godine niskih ulaganja i dalje ostavlju svoj trag na industriju te je potrebana modernizacija.

Rusija je razvila velike proizvodne kapacitete, posebice u proizvodnji strojeva. Vojna i zrakoplovna industrija zapošljavaju velik broj ljudi.

Poljoprivreda[uredi VE | uredi]

Rusija obuhvaća oko 3/4 teritorija bivšeg Sovjetskog Saveza. Nakon njegovoga raspada 1991., bilo je oko 10 godina pada. Nakon toga, ruska poljoprivreda počinje pokazivati znakove poboljšanja, zbog organizacijske i tehnološke modernizacije. Sjeverna područja koncentriraju se uglavnom na uzgoj stoke, a južni dijelovi i zapadni Sibir proizvode žito. Restrukturiranje bivših državnih farmi bio je iznimno spor proces. Privatne farme i mala poljoprivredna gospodarstva čine oko 50% poljoprivredne proizvodnje.

Izvori[uredi VE | uredi]