Gospodarstvo Mađarske

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Gospodarstvo Mađarske
Mnb hu.jpg
Mađarska središnja banka u Budimpešti
Valuta euro
Fiskalna godina Kalendarska godina
Gospodarske organizacije WTO, OECD, BSEC
Statistika
BDP (PPP) 190 milijardi USD (2010. proc.) ()
BDP rast 1,7% (2011. proc.)
BDP per capita 19.000 USD (2010. proc.)
BDP po sektoru poljoprivreda (3,3%), industrija (30,8%), usluge (65,9%) (2010. proc.)
Inflacija (IPC) 4,2% (studeni 2010. proc.)
Stopa siromaštva 14% (2010. proc.)
Radna snaga 4,2 milijuna (2009. proc.)
Radna snaga prem zanimanju poljoprivreda (4,7%), industrija (30,9%), usluge (64,4%) (2010. proc.)
Nezaposlenost 10% (svibanj 2011. proc.)
Glavna industrija rudarstvo, metalurgija, građevinarski materijal, tekstil, kemijski proizvodi (posebice područje farmaceutike), motorna vozila
Trgovina
Izvoz 82,49 milijardi USD (2009. proc.)
Izvozna dobra strojevi i oprema, hrana, gorivo, električna energija
Glavni izvozni partneri Njemačka (25,5%), Rumunjska (5,6%), Austrija (5,5%), Slovačka (5,3%), Italija (5%), Francuska (4,8%), UK (4,6%) (2011. proc.)
Uvoz 75,93 milijardi USD (2009. proc.)
Uvozna dobra strojevi i oprema, hrana, gorivo, električna energija
Glavni uvozni partneri Njemačka (25,2%), Rusija (8,6%), Kina (6%), Austrija (6%), Poljska (4,9%), Italija (4,4%), Nizozemska (4,3%) (2011. proc.)
Javne financije
Javni dug 79,6% ukupnog BDPa (2010. proc.)
Prihodi 54,8 milijarde USD (2009. proc.)
Rashodi 59,86 milijardi USD (2009. proc.)
Ekonomska pomoć 302 milijuna USD (EU fondovi)
25 milijardi USD (paket finacijske pomoći u sklopu suradnje sa MMFom)
Glavni izvor
Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima

Gospodarstvo Mađarske brzo se i bez težih potresa uključilo u svjetsko gospodarstvo. Ona je bila prva od socijalističkih država koja se već 1988. godine opredjelila na tržišno gospodarstvo, no znatan dio ključnih gopodarskih grana, kao i dio uslužnih djelatnosti je trenutačno u vlasništvu države.

Poljoprivreda[uredi VE | uredi]

Datoteka:HungarianGreyCattle3.jpg
Stočarstvo u Mađarskoj

Mađarska ima 4.97 milijardi hektara njiva, 1,15 milijardi hektara travnjaka i pašnjaka, te 225.000 hektara vinograda i voćnjaka. Poljodjelstvo je najznačajnija grana poljoprivrede, pa su glavni proizvodi kukuruz, pšenica, ječam, raž, zob i krumpir. Od industrijskog bilja najvažnija je šećerna repa, a manje uljarice i duhan. Također je važna i proizvodnja povrća.
Glavne stočarske grane su svinjogojstvo, peradarstvo, ali i govedarstvo i ovčarstvo.

Rudarstvo i energetika[uredi VE | uredi]

Od ruda je najvažniji boksit u Bakonjskoj šumi. U Mađarskoj postoje i značajne zalihe fosilnih goriva (lignit, mrki ugljen, kameni ugljen).
Nafta se crpi u županiji Zali u okolici Szegeda, dok su glavna nalazišta zemnoga plina u srednjem i istočnom dijelu Alfölda i u županiji Zali.

Mađarsko more - Balaton

Industrija[uredi VE | uredi]

Mađarska je doživjela brzu industralizaciju po sovjetskom uzoru, prije svega usmjerena na crnu metalurgiju. Ona se zasnivala na domaćoj željeznoj rudi i crnom ugljenu.
Za domaće tržište, između ostalih, bitne su elektrotehnička , tekstilna, metalna, kožarska, cementna, duhanska, staklarska, keramička industrija, te industrija namještaja i obuće.

Turizam[uredi VE | uredi]

Nakon pada željezne zavjese Mađarska je postala zanimljiva zapadnim turistima. Glavna turistička područja su Budimpešta i Blatno jezero. Turistima su i privlačna lječilišta na termalnim izvorima, ali i nacionalni park Hortobágy.