Hrvatska revija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Hrvatska revija
Logotip
Tip tromjesečnik
Izdavač Matica hrvatska
Glavni urednik Mirjana Polić Bobić
Utemeljen 1928.
Jezik hrvatski
Sjedište Zagreb
Naklada 1.500 (listopad 2010.)[1]
ISSN 1330-2493

Hrvatska revija časopis je Matice hrvatske za društvena i kulturna pitanja.

Idejni tvorac i pokretač Revije bio je Filip Lukas.[2] Časopis je utemeljen u Matici hrvatskoj 1928. godine gdje je izlazio do svibnja 1945. godine. Obnovili su ga 1951. godine u Buenos Airesu Vinko Nikolić i Antun Bonifačić.

U inozemstvu[uredi VE | uredi]

U razdoblju od 1951. do 1990. godine Hrvatska revija izlazila je u inozemstvu, kao časopis hrvatske političke emigracije. Izlazila je tromjesečno. Prvo je počela izlaziti u Buenos Airesu, u Argentini (1951.-1966.) a poslije u Parizu (1966.-1967.), Münchenu (1967.-1978.) te Münchenu i Barceloni (1978.-1991.).[2]

U svojih 40 emigrantskih godišta Hrvatska revija tiskana je na oko 28.000 stranica a statistički pregled objavljen 1996. godine u Bio-bibliografskom leksikonu suradnika Hrvatske revije pokazuje: 627 suradnika od kojih je 113 objavljivalo pod pseudonimima.[3]

Ponovno u domovini[uredi VE | uredi]

Od 1991. godine ponovno izlazi u Hrvatskoj, u Zagrebu, u nakladi Matice hrvatske; od 2001. obnovljeni tečaj. Redovito izlazi kao tromjesečnik.

Poznati suradnici[uredi VE | uredi]

Vinko Nikolić, Antun Bonifačić, Boris Maruna, Enver Mehmedagić, Ivan Meštrović, Mate Meštrović, Jozo Kljaković, Eugen Dido Kvaternik, Bogdan Radica, Filip Lukas, Milan Blažeković, Ante Kadić, don Živan Bezić, nadbiskup Franjo Kuharić, o. Dominik Mandić, Rajmund Kupareo, Ante Ciliga, Vladko Maček, Džafer Kulenović, Alija Nametak, Ferid Karihman, Asaf Duraković, Miloš Obrknežević, Savić Marković Štedimlija, Krsto Spalatin, Franjo Tuđman i drugi.

Urednici[uredi VE | uredi]

Nakladništvo[uredi VE | uredi]

Knjižnica Hrvatske revije objavljivala je djela kao što su: Pod tuđim nebom (Antologija Hrvatskog emigrantskog pjesništva), uredio Vinko Nikolić, Buenos Aires, 1957., Dr. Ante Trumbić (Politička studija), dr. Ante Smith Pavelić, München, 1959., Uspomene na političke ljude i događaje (Memoari), Ivan Meštrović, Buenos Aires, 1961., Hrvatska danas i sutra (Simpozij 1968.), München, 1969., Sredozemni povratak, (Eseji), Bogdan Radica, München-Barcelona, 1971., Soj i odžak ehli-Islama (Zbirka pjesama o domu i rodu muslimana hrvatskog koljena i jezika), Ferid Karihman, München-Barcelona, 1974., i druga.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Mladen Klemenčić, Deset godina Hrvatske revije, Hrvatska revija. Broj 4-2010, 30. listopada 2010., preuzeto 9. ožujka 2013.
  2. 2,0 2,1 Proleksis enciklopedija: Hrvatska revija, preuzeto 15. veljače 2012.
  3. Milan Blažeković, Bio-bibliografski leksikon suradnika Hrvatske revije, Školske novine- Pergamena, Zagreb, 1996., ISBN 953-160-107-0, str. 5.-6.
  4. Matica hrvatska: Kronologija Matice hrvatske:
    "1928-1945. predsjednik Filip Lukas. Izlazi časopis »Hrvatska revija«; urednici Branimir Livadić, Stjepan Ivšić, Blaž Jurišić, Mile Starčević, Marko Čović, Olinko Delorko.", preuzeto 9. ožujka 2013.
  5. Razgovor. Nataša Bašić-Kosić Bibliografije Hrvatske revije, Hrvatska revija, Broj 4, Godište III., 2003., preuzeto 9. ožujka 2013.
  6. komentar.hr: Urednik 'Hrvatske revije' Mladen Klemenčić dobio zahvalnicu Matice hrvatske, preuzeto 9. ožujka 2013.
  7. Miroslava Vučić, glavna urednica. Uvodna riječ, Hrvatska revija. Broj 1-2011, 1. ožujak 2011., preuzeto 9. ožujka 2013.
  8. Mira Muhoberac, Razgovor: Mirjana Polić Bobić, nova glavna urednica Hrvatske revije, sveučilišna profesorica, hispanistica. Pametni se ne boje svoje tradicije, Vijenac, broj 490-491, 13. prosinca 2012., preuzeto 9. ožujka 2013.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]