Lopud
 Ovo je glavno značenje pojma Lopud. Za glavno naselje na ovom otoku, koje administrativno pripada gradu Dubrovniku, pogledajte Lopud (Dubrovnik). |
| Lopud | |
|---|---|
 |
|
| Podaci | |
| Smještaj | Jadransko more |
| Otočna skupina | Elafiti |
| Koordinate | 42°41′26″N 17°56′38″E / 42.69056°N 17.94389°EKoordinate: 42°41′26″N 17°56′38″E / 42.69056°N 17.94389°E |
| Država | Hrvatska |
| Glavno naselje | Lopud |
| Površina | 4,38[1] km² |
| Obalna crta | 14,63[1] km |
| Broj stanovnika | 269 |
 |
|
Lopud je jedan od Elafitskih otoka u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.
Sadržaj |
Zemljopisni podaci [uredi]
Otok Lopud spada u južnodalmatinsku skupinu otoka a nalazi se oko 5 Nm sjeverozapadno od dubrovačke luke Gruž. Istočno od Lopuda je smješten otok Koločep, a zapadno otok Šipan. Na zapadnoj strani otoka Lopud nalazi se istoimeno naseljeno mjesto.
Površina otoka iznosi je 4,63 km četvorna. Najviša otočna kota je vrh Polačica na 216 m nadmorske visine. Duljina otoka je 4,6 km a ukupna dužina obale iznosi 13,2 km.
Povijest [uredi]
Otok Lopud je prema nekim arheološkim nalazima naseljen vec tisućama godina. Na otoku su pronađeni mnogi ostaci starogrčkih, rimskih i slavenskih gradevina i ruševina. Na mjestu današnje kule Španjola nađeni su ulomci keramike ilirskih građana. Do danas su sačuvani toponimi grčkog podrijetla, Veliki i Mali Skupio – skopelos, otok; Igo, Igalo – aigialos, obala, plaža. Naziv imena susreće se u raznim oblicima grčkog podrijetla: Dalafota, Dalafodum. Od romaniziranog naziva Lafota u uporabi je danas hrvatski Lopud. Iz rimskog vremena ostali su nam ulomci reljefno obrađenog kamena na predromaničkim crkvama. Ostaci starohrvatske kulture IX. I X. stoljeća su predromaničke kapelice: sv. Ilija, sv. Ivan Krstitelj, sv. Petar, sv. Nikola. Kako nas mnogi spomenici i dubrovački povjesničari uvjeravaju, bilo je na otoku Lopudu jedno hrvatsko naselje već u IX. stoljeću.
Od 1457. godine Lopud postaje jedno od regionalnih središta Dubrovačke Republike. U to vrijeme na otoku je živjelo preko 1000 stanovnika, a ekonomski uspon Republike odražavao se i na otok. Brodovlasnici s Lopuda imali su vlastitu flotu od oko 80 brodova kao i brodogradilište.
Mjesni perivoj je poznat kao bivši vrt vile iz 19. stoljeća. U vrtu raste nekoliko vrsta bilja, a predvladavaju bambusi i različite vrste kaktusa, sakupljane po cijelom svijetu.
Na Lopudu postoje 24 crkve, a Franjevci i Dominikanci sagradili su ovdje svoje samostane.
Vegetacija [uredi]
Otok, kao i ostatak Elafita, prekriva bujna šuma u kojoj prevladava alepskog, primorskog i pinije[2] te sredozemna makija. Na otoku također rastu brojne palme, masline i stabla lovora.
Gospodarstvo [uredi]
Gospodarstvo otoka se zasniva na turizmu, ugostiteljstvu, ribarstvu, poljodjelstvu i vinogradarstvu. U mjestu Lopud postoji i hotel Lafodia te brojni restorani i kafići.
Na jugoistočnoj strani otoka nalazi se prelijepa uvala Šunj sa pješčanom plažom jednom od najljepših na Jadranu.
U mjestu djeluje i osnovna škola koju je dao izgraditi Ivo Kuljevan.
Stanovništvo [uredi]
Prema popisu stanovnika iz 2001. godine na otoku živi 269 stanovnika, uglavnom Hrvata katoličke vjeroispovjesti.
Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[3]
Izvori [uredi]
- ↑ 1,0 1,1 Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000, Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.
- ↑ www.hr: Obala i otoci
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
Vanjske poveznice [uredi]
 |
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Lopud |
Nedovršeni članak Lopud koji govori o otoku ili otočju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
|
|||||
|
|||||
|
|||||||
