Otokar Keršovani

Otokar Keršovani (Trst, 23. veljače 1902. - Zagreb, 9. srpnja 1941.), hrvatski novinar, publicist i političar.

Životopis

Rođen je u Trstu koji je tada bio dijelom Austro-Ugarske monarhije. Pad monarhije dočekao je u Pazinu, kojeg uskoro okupira Italija, a hrvatska škola je zatvorena. Zbog toga Keršovani odlazi u Kraljevstvo SHS, u Zagreb, gdje na Sveučilištu u Zagrebu studira upravljanje šumama. Pisao je u karlovačkom školskom listu Timor o istarskim temama, a u prvoj polovici 1920-ih u klupskom glasilu Mlada Jugoslavija (1922.–23.) gdje je supokretač i suurednik. Godine 1924. postao je novinar, i radi za Zagrebački tisak, a doprinosio je i za Novosti (Zagreb 1922.-23.). Također je pisao u listu Čovečnost (1925.), glasilu SKA Rad (Beograd 1926–27), Politici (Beograd 1927., 1929.) te Samoupravnom glasniku (Bitola 1927.). Istodobno, za sebe smatra da je komunist i pridružuje se Komunističkoj partiji Jugoslavije. Uhićen je 1928. godine i osuđen na godinu dana zatvora. Nakon što je pušten iz zatvora, odlazi u Srbiju, gdje pokušava organizirati SKOJ. Ponovno je uhićen 1930. godine i osuđen na deset godina zatvora jer je priznao svoje članstvo u Komunističkoj partiji. Kaznu je služio u Srijemskoj Mitrovici, gdje je ostao politički aktivan. U zatvoru je bio marksistički učitelj za ostale komunističke zatvorenike. Također je i neke ostale zatvorenike uključio u novinarstvo i pokrenuo ilegalni zatvorski list Udarnik (1936). Pušten je u veljači 1940. godine, a nakon toga svoje djelovanje nastavlja u raznim ljevičarskim magazinima.

U ožujku 1941. godine, pred Travanjski rat, ponovno je uhićen i zatvoren u zatvoru Kerestinec. Ustaše su ga, nakon dolaska na vlast, likvidirale zajedno s Božidarom Adžijom, Ognjenom Pricom i Zvonimirom Richtmannom u Dotršćini. Strijeljan je kao 'duhovni začetnik' ubojstva redarstvenoga agenta.

Nakon rata, jedna novinarska tvrtka u Opatiji i nagrada za životno dostignuće Hrvatskog novinarskog društva nose njegovo ime.

Djela

• Rat i mir, Zagreb 1946, (dva izdanja).
• Izbor članaka, Beograd 1960.
• Povijest Hrvata, Rijeka 1971.
• Kulturne i povijesne teme. Izbor iz djela, Pula—Rijeka 1979.