Savez komunističke omladine Jugoslavije

Zgrada u Zagrebu u kojoj je osnovan SKOJ

SKOJ (Savez komunističke omladine Jugoslavije) je bio omladinska organizacija Komunističke partije Jugoslavije, da bi uspostavila svoj sustav za indoktrinaciju mladih ljudi.

SKOJ je po naravi bio revolucionarnom političkom organizacijom. Utemeljen je 10. listopada 1919. godine, na konferenciji održanoj u Zagrebu u nazočnosti oko 50 izaslanika komunističkih mladeških organizacija iz Kraljevine SHS. Na konferenciji je izabrana privremeni Središnji odbor sa sjedištem u Zagrebu.

Uređena je poput sovjetske boljševističke omladinske organizacije komsomol, koju je osnovao 1918. Lenjin.

Svi koji su željeli postati članovi Komunističke partije Jugoslavije u početku su trebali biti uključeni u SKOJ, gdje bi se mogli dokazati kao aktivisti.

U Beču je, na SKOJ-ev poticaj, od 16. do 17. svibnja 1920. godine protuzakonito održana "Prva međunarodna konferencija komunističkih mladeških organizacija jugoistočne Europe".

Voditelji organizacije su morali biti članovi Saveza komunista Jugoslavije. Organizacija je prestala postojati raspadom SFR Jugoslavije 1990.

Važniji događaji

• U Beogradu je od 10. do 14. lipnja 1920. godine održan Prvi kongres SKOJ-a. Kongresu su nazočili mjesni predstavnici organizacija iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Vojvodine u ime 3000 članova organiziranih u 37 mjesnih organizacija (poslije Kongresa — srpnja mjeseca organizacija je narasla na oko 8000 članova).

• Zbog velikog uspjeha KPJ na izborima za Ustavotvornu skupštinu 28. studenog 1920. godine, čemu je doprinijela i organizacija SKOJ-a, kraljevska vlada je naredbom od 29. prosinca 1920. godine, poznatom kao Obznana, zabranila rad svih komunističkih organizacija. Samo do 12. siječnja 1921. godine (tj. u toku 14 dana) bilo je zatvoreno oko 12.000 komunista i aktivista.

• U Guštanju je od 24. do 26. lipnja 1923. godine održan Drugi kongres SKOJ-a. Zbog frakcionaške borbe u KPJ, Kongres je poklonio posebnu pažnju stanju u KPJ. Kongres u Guštanju usvojio je i više rezolucija: o radu na selu, o prosvjetnom radu SKOJ-a, o ekonomskoj borbi radničke omladine.

• U Ravnama (blizu Guštanja) 30. lipnja 1926. godine održan je Treći kongres SKOJ-a. Kongres je postavio zadatke: da se SKOJ reorganizira na poduzetnom principu (s ćelijama po podružnicama) da stvara organizacije na selu i među intelektualnom omladinom, da se politički aktivira u borbi protiv vlasti buržoazije i reakcionarne politike vladajućeg režima, da se povede borba za ekonomska prava radničke omladine i radi na ideološkoj izgradnji kadrova i dr.

• Kralj Aleksandar je 6. siječnja 1929. godine izvršio državni udar, ukinuo Ustav, raspustio Narodnu skupštinu i zaveo apsolutističku diktaturu. KPJ i SKOJ su ponovo preživljavali teške dane. Počelo je masovno hapšenje i ubijanje naprednih ljudi. U toku 1929. godine do 1931. godine kroz zatvore je prošlo više od 10.000 političkih radnika. U tom vremenu ubijeno je i sedam sekretara SKOJ-a: Paja Marganović, Mijo Oreški, Janko Mišić, Josip Debeljak, Josip Kolumbo, Pero Popović Aga i Zlatko Šnajder.

Bivši predsjednici

• Vlado Matijašić
• Neven Vranković
• Kamilo Antolović
• Igor Šišara
• Nikica Gabrić
• Goran Radman

Povezani članci

• Titovi pioniri
• Indoktrinacija