Stavanger

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Stavanger
Stavanger
Stavanger
Grb
Grb
Koordinate: 58°57′N 5°43′E / 58.95°N 5.717°E / 58.95; 5.717Koordinate: 58°57′N 5°43′E / 58.95°N 5.717°E / 58.95; 5.717
Država Flag of Norway.svg Norveška
Okrug Rogaland
Općina Stavanger
Površina
 - Ukupna 71 km2
Stanovništvo (2006.)
 - Grad 124 511[1]
 - Gustoća 1 753 stan/km2
Zemljovid
Stavanger na karti Norveška
Stavanger
Stavanger

Stavanger je grad i središte istoimene općine i okruga Rogaland u Norveškoj. Poslije Osla i Bergena, Stavanger je treći po veličini norveški grad. Stavanger je kao grad osnovan 1125., kada je završena gradnja katedrale Stavanger. U samoj jezgri grada nalaze se drvene kuće iz 17. i 18. stoljeća, koje se smatraju kao kulturna baština i time su zaštićene. Kako je grad doživio nagli razvoj 1970-tih zbog otkrića nafte i prirodnog plina u blizini, centar grada prestavlja veliki problem za promet i daljnju urbanizaciju. Stavanger se danas smatra kao prijestolnica naftne industrije u Norveškoj, pa je i uprava najveće energetske tvtke Statoil u gradu. Tu se nalazi i Sveučilište u Stavangeru, u kojem se najviše zvanja dobiva upravo u naftnoj industriji. U Stavangeru se nalazi i jedan od centara NATO-a. Zbog takvog naglog razvoja, u samoj općini je i veliki broj useljenika, koji čine 11,3% stanovništva Stavangera. U gradu je i vrlo mali stupanj nezaposlenosti, manji od 2%. Stavanger je vrlo skup grad za život, smatra se jednim od najskupljih gradova u svijetu. U blizini grada se nalazi i Zračna luka Sola, koja je spojena zračnim letovima s nekim od najvećih gradova Europe. Stanovnici su ljubazni, opušteni i pričaju norveški s blagim naglaskom koji podsjeća na norveški s juga. Dobro raspoloženje ovdašnjih stanovnika možda je povezano s najblažom klimom u zemlji, što svakako vrijedi za jugozapadni dio okruga Rogaland. [2]

Povijest[uredi VE | uredi]

Katedrala Stavanger (norv. Stavanger domkirke) koja je sagrađena 1125., kada je i Stavanger osnovan kao grad, prestavlja najstariju katedralu u Norveškoj.

Prvi tragovi naseljavanja potiču otprilike prije 10 000 godina, kada se led počeo povlačiti nakon zadnjeg ledenog doba. U blizini Randaberga nalazi se pećina Svarthola, koja je bila sklonište za grupu od 25 ljudi, čiji ostaci potječu iz 6 000 pr. Kr. Ti su ljudi u početku bili lovci i sakupljači plodova, da bi negdje oko 4 000 pr. Kr. počeli s poljoprivredom, a oko 2 000 pr. Kr. poljoprivreda im je bilo glavno zanimanje. [3]

Malo južnije od Stavangera, 872. se odvijala najveća i najvažnija bitka u povijesti Norveške: bitka kod Hafrsfjorda. Vikinški vođa i kasnije kralj Harald I. Hårfager (Harald I. Ljepokosi) bio je pobjednikom te bitke i postao ujediniteljem Norveške. Na legendarnom poprištu danas se nalazi spomenik Sverd i Fjell (mač u kamenu), kao spomen na bitku. Nakon toga Stavanger postaje trgovačko i crkveno središte, pogotovo od 1100. do 1300. Stavanger je kao grad osnovan 1125., kada je završena gradnja katedrale Stavanger. [4]

Kada se dogodila protestantska reformacija 1536., Stavanger gubi ulogu religijskog središta, a sve više ga dobiva Kristiansand. Ipak, u 19. stoljeću se sve više razvija ribolov na haringe, što daje novi razvoj gradu. Općina Stavanger nastaje 1. siječnja 1838., a 1. siječnja 1965. pripojene su mu općine Hetland i Madla. Od industrije sve se više razvija konzerviranje ribe, pomorstvo i brodogradnja, a od 1969., kada su otkrivena nova nalazišta nafte i prirodnog plina u Sjevernom moru, razvija se i naftna industrija.

Grb[uredi VE | uredi]

Hallvard Trætteberg (1898. – 1987.), tada vodeći stručnjak u heraldici, dobio je zadatak da napravi grb grada Stavangera. On je odobren 1939., a na osnovu toga je napravljena zastava i pečat. Na grbu se nalazi vinova loza, što i danas ostaje nepoznato što prestavlja. [5]

Stavanger i Liverpool su izabrani za Europski glavni grad kulture za 2008. Stavanger se tada prikazao kao "otvorena luka", otvorena za umjetnost, ideje i prilike.
Stavanger je bio domaćin 1997. i 2004. trke starih jedrenjaka (engl. Cutty Sark Tall Ships' Race).
U samoj jezgri grada Stavangera nalaze se drvene kuće iz 17. i 18. stoljeća, koje se smatraju kao kulturna baština i time su zaštićene.

Porijeklo imena Stavanger[uredi VE | uredi]

Staronordijsko ime grada je bilo Stafangr. Dugo se raspravljalo o značenju tog imena, a pretpostavlja se da je nastao zbog uvale koja se zvala Vågen, gdje i nastaje sami grad. Prvi dio imena stafr znači grana, što možda podsjeća na oblik uvale. Ime možda dolazi i od naziva Staven, koji se odnosi na planinu Valberget, a to je uobičajeni pojam za visoke i stepenaste planine u Norveškoj. Pojam angr se odnosi na uvalu, s koje se dolazilo sa Sjevernog mora, što je bilo vrlo često zbog razvijenog ribolova i pomorstva. [6]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema podacima o broju stanovnika iz 2010. godine u općini živi 189.828, a u gradu 124.511 stanovnika. Poslije Osla i Bergena Stavanger je treći po veličini norveški grad.

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Naftna industrija je danas temelj gospodarstva u Stavangeru.

Kultura[uredi VE | uredi]

Stavanger i Liverpool su izabrani za Europski glavni grad kulture za 2008. Stavanger se tada prikazao kao "otvorena luka", otvorena za umjetnost, ideje i prilike. U Stavangeru se održava svake godine i međunarodni džez festival, kao i međunarodni festival komorne muzike. Stavanger je bio domaćin 1997. i 2004. trke starih jedrenjaka (engl. Cutty Sark Tall Ships Race).

Glazba[uredi VE | uredi]


Šport[uredi VE | uredi]

  • Stavanger Oilers, norveški klub u hokeju na ledu;
  • Viking Hockey, norveški klub u hokeju na ledu;
  • Viking FK je najveći nogometni klub u Stavangeru, a igra u norveškoj prvoj lizi (2010.).
  • Stavanger Håndball je rukometni klub koji igra u norveškoj drugoj lizi.
  • 2010. Stavanger je bio domaćin svjetskog prvenstva u odbojci na pijesku (engl. SWATCH FIVB World Championships).
Prekestolen ("Propovjedaonica") je litica visoka 604 metra s ravnim platoom na vrhu, s koje se pruža pogled na Lysefjorden.
Ukliještena stijena Kjeragbolten.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Od 1880. gospodarstvo Stavangera se oslanja uglavnom na izvoz ribe i plodova mora. Takva vrsta gospodarstva je dosta osjetljiva na promjene na tržištu, pa je između dva svjetska rata došlo do gospodarskog pada. Nakon Drugog svjetskog rata industrija konzerviranja ribe je doživjela krizu zbog sve veće konkurencije, pa se Stavanger okreće brodogradnji. Od 1969., kada su otkrivena nova nalazišta nafte i prirodnog plina u Sjevernom moru, razvija se uspješno naftna industrija. Prisustvo naftne industrije omogućuje vrlo dobre prihode za stanovništvo, čak iznad prosjeka u Norveškoj. Tako su i cijene nekretnina u općini Stavanger veće nego i Oslu, pa se recimo cijene jednog stana (oko 80 m2) kreću oko 41 400 kuna po četvornom metru (2011.).

Prijevoz[uredi VE | uredi]

Većina prijevoza u Stavangeru se odvija preko željezničke pruge Sørlandsbanen i autoputa E39, koji ide od Kristiansanda na jugu do Bergena na sjeveru. U blizini grada se nalazi i Zračna luka Sola, koja ima redovite letove prema Frankfurtu, Amsterdamu, Londonu, Aberdeenu, Manchesteru i Kopenhagenu. U gradu je vrlo živ i trajektni promet, pa tako postoji i redoviti trajekt prema Hirtshalsu (Danska), te Smyril Line trajekt koji vozi od danske obale do Farskih otoka (Føroyar). Postoji i putnički katamaran koji vozi do Bergena i čitav niz trajekata do manjih mjesta u okolici. Autobusni prijevoz vozi do Osla, Kristiansanda, Bergena i Haugesunda.

Prirodne i kulturne znamenitosti[uredi VE | uredi]

Danas Stavanger dosta ulaže u turizam, privlačeći ljude svojom predivnom okolicom i nudeći mnoštvo mogućnosti za aktivni odmor:

  • Norveški muzej nafte, u kojem se može vidjeti kako se razvijala naftna industrija; [7]
  • tržnica u centru grada, jedna od rijetkih u Norveškoj, gdje se može kupiti voće i povrće neposredno od lokalnih poljoprivrednika;
  • Lysefjorden je fjord (dug oko 40 kilometara) vrlo popularan za šetnje prirodom. Uobičajeno je posjetiti i Prekestolen ("Propovjedaonica"), liticu visoku 604 metra s ravnim platoom na vrhu, a da biste došli do ravne platforme morate pješačiti otprilike 2 sata. Uz "Propovjedaonicu", druga atrakcija fjorda je ukliještena stijena Kjeragbolten (oko 1 000 metara iznad mora), s koje se također pruža prelijepa panorama na fjord.
  • skijaški centri u blizini Stavangera za vrijeme zimske sezone,
  • pjeskovite plaže u okolici.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Grad se nalazi u zapadnoj Norveškoj u regiji Vestlandet (Zapadna Norveška) na obali Sjevernog mora.

Četvrti u Stavangeru[uredi VE | uredi]

Stavanger se obično dijeli u 7 četvrti:

  • Hundvåg
  • Tasta
  • Eiganes og Våland
  • Madla
  • Storhaug
  • Hillevåg
  • Hinna

Klima[uredi VE | uredi]

Za klimu u Stavangeru se može reći da je umjerena klima i oceanska klima, sa zimama gdje su temperature u prosjeku iznad smrzavanja vode i padalinama oko 1 180 litara po četvornom metru godišnje. Ljeta su ugodna tako da kraj oko Stavangera ima najpovoljnije uvjete za poljoprivredu u Norveškoj (najdulja sezona uzgoja).

Mjesec Sij. Velj. Ožu. Tra. Svi. Lip. Srp. Kol. Ruj. Lis. Stu. Pro.
Prosječno visoka temp. (u °C)[8] 3 3 5 9 14 16 18 18 15 11 7 5
Prosječne niska temp. (u °C) -1 -1 0 3 7 9 12 12 10 7 4 2
Prosječne padaline (u mm) 92 66 75 50 68 73 91 115 156 148 136 110

Izvor[uredi VE | uredi]

  1. Statistički zavod Norveške
  2. [1] "Statistics Norway: Conurbations ranked after area and population", work=Statistics Norway, publisher=Ssb.no, language=Norwegian, 2009.
  3. Ingrid Fuglestvedt: "Phenomenology and the pioneer settlement on the Western Scandinavian Peninsula", 2009., Lindome : Bricoleur Press
  4. [2] "Ancient See of Stavanger", Catholic Encyclopedia
  5. "The Coat of Arms of Norway", The American-Scandinavian Review, 1964.
  6. [3] stafr (Wiktionary)
  7. [4] "Norsk Oljemuseum"
  8. [5] "Climate Stavanger", 2011., publisher =Climatedata

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Stavanger