Hrvatska kuna

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Hrvatska kuna
Kovanica od 1 kune.
Kovanica od 1 kune.
ISO 4217 Kod HRK
Korisnik Hrvatska
Inflacija 3,3%
Izvor The World Factbook, 2005.
Najmanja jedinica
1/100
lipa
Oznaka kn
Kovanice 5, 10, 20, 50 lp, 1, 2, 5, 25 kn
rijetko korišteno: 1 i 2 lp
Novčanice 10, 20, 50, 100, 200, 500, 1000 kn
rijetko korišteno: 5 kn
Nacionalna banka Hrvatska narodna banka
Web stranica www.hnb.hr
Tiskara Giesecke & Devrient
Web stranica www.gi-de.com
Kovnica Hrvatski novčarski zavod
Web stranica www.hnz.hr

Tečaj Hrvatska kuna

Hrvatska kuna je službena valuta Republike Hrvatske od 30. svibnja 1994. U uporabi je zamijenila dotadašnji hrvatski dinar.

Povijest[uredi VE | uredi]

Naziv kuna za trajnu hrvatsku valutu odabran je zbog značajne uloge kunina krzna u hrvatskoj monetarnoj i fiskalnoj povijesti. Povijest naziva novčane jedinice Republike Hrvatske počinje s krznom kune kao sredstvom naturalnog plaćanja, zatim kuna postaje obračunska novčana jedinica i, napokon, novac u modernom smislu. Kunino krzno služilo je kao sredstvo plaćanja poreza zvanog kunovina ili marturina u srednjovjekovnoj Slavoniji, Primorju i Dalmaciji; lik kune nalazio se od prve polovine 13. stoljeća pa gotovo do kraja 14. stoljeća na hrvatskom kovanom novcu zvanom banovac; kuna je bila potencijalni novac Banovine Hrvatske.

Nezavisna Država Hrvatska[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Kuna (NDH)

Od 1941. do 1945. kuna je postala valuta Nezavisne Države Hrvatske. Privremeno su u optjecaju bile i novčanice talijanske lire i njemačke Reichskreditkassenschein novčanice do 31.12. 1941. odnosno 23.8. 1941., a nakon toga kuna je bila jedinim i isključivim zakonitim sredstvom plaćanja. Kratica za kunu bila je Kn.

Suvremena hrvatska valuta[uredi VE | uredi]

Na Dan državnosti, 30. svibnja 1994. godine, uvedena je kuna kao novčana jedinica Republike Hrvatske, s podjelom na 100 lipa, zamjenom za hrvatski dinar u odnosu 1:1000. Kratica za kunu je kn u platnom prometu u Hrvatskoj, a za lipu je lp. Prema normi ISO 4217, oznaka za kunu u međunarodnom prometu je HRK, a brojčana oznaka je 191.

Kovanice je dizajnirao hrvatski umjetnik Kuzma Kovačić, a novčanice Miroslav Šutej i dr. Vilko Žiljak.[1]

Novčanice[uredi VE | uredi]

Novčanice se izdaju u denominacijama od 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000 kn. Tijekom izdavanja bilo je manjih promjena u izgledu pojedinih novčanica.

Novčanice od 5 kuna su i dalje zakonsko sredstvo plaćanja, ali se više ne puštaju u optjecaj.

Izgled Iznos Veličina Boja Opis Godine izdavanja (nevažeće) Godine izdavanja (važeće)
5 kuna 122 x 61 mm Zelena Lice: Portreti Frana Krste Frankopana i Petra Zrinskog.
Naličje: Tvrđava Staroga grada u Varaždinu, tlocrt Staroga grada.
31. listopada 1993.[2] 2001. [3]
10 kuna 126 x 63 mm Siva Lice: Portret Jurja Dobrile.
Naličje: Arena u Puli, tlocrt gradića Motovuna u Istri.
1993.

1995.

2001.

2004.

20 kuna 130 x 65 mm Crvena Lice: Portret Josipa Jelačića
Naličje: Dvorac grofa Eltza u Vukovaru, motiv Vučedolske golubice
1993. 2001.
50 kuna 134 x 67 Plava Lice: Portret Ivana Gundulića
Naličje: Starogradska jezgra Dubrovnika, pročelje Kneževa dvora
1993. 2002.
100 kuna 138 x 69 mm Crvenkastosmeđa Lice: Portret Ivana Mažuranića, fragment Bašćanske ploče
Naličje: Katedrala sv. Vida u Rijeci, tlocrt Crkve sv. Vida
1993. 2002.
200 kuna 142 x 71 mm Smeđa Lice: Portret Stjepana Radića
Naličje: Zgrada glavnog zapovjedništva u Osijeku, tlocrt stare tvrđe u Osijeku.
1993. 2002.
500 kuna 146 x 73 mm Maslinastozelena Lice: Portret Marka Marulića
Naličje: Dioklecijanova palača u Splitu, lik hrvatskog vladara iz XI. stoljeća.
1993.
1000 kuna 150 x 75 mm Plavkastosiva Lice: Portret Ante Starčevića
Naličje: Spomenik prvomu hrvatskom kralju Tomislavu, pročelje katedrale u Zagrebu.
1993.

Prigodne novčanice[uredi VE | uredi]

Prigodno se izdaju novčanice s različitim motivima. Izdane su sljedeće prigodne novčanice:

  • 10 kuna
  • U povodu obilježavanja 10. obljetnice uvođenja kune kao novčane jedinice Republike Hrvatske 1994.2004. Izdana je u količini od 5.000.000 komada i u ukupnoj svoti od 50.000.000,00 kuna. Na licu, na lijevom polju novčanice, na dijelu gdje je ugrađen vodeni znak s likom Jurja Dobrile, otisnut je okomito, u trideset i četiri retka, u neprekinutom nizu tekst "DESETA OBLJETNICA HRVATSKOGA NOVCA KUNE I LIPE 2004.". Tekst je otisnut mikropismom i tvori pravokutnu podlogu unutar koje je zadebljanjem pojedinih slova i brojki dobiven vidljiv efekt broja "10.". Preko pravokutne podloge u tri je retka bojom koja se prelijeva otisnuta riječ "OBLJETNICA". Na podlozi prevladava narančasta boja. Na naličju u gornjem dijelu višetonskog papira, uz vodoravni rub novčanice, tiskan je u dva retka tekst "ZAGREB, 30. SVIBNJA 2004.", "GUVERNER". Ispod teksta tiskan je faksimil potpisa guvernera Hrvatske narodne banke.

Kovanice[uredi VE | uredi]

Kovanice se izdaju u sljedećim denominacijama: 1, 2, 5, 10, 20, 50 lipa. One na licu imaju oznaku denominacije superponiranu na lišće lipe, natpis "Republika Hrvatska", državni grb i dekoracija. Na naličju se nalaze crteži biljki i godina izdavanja.
1, 2 i 5 kuna; na licu imaju oznaku denominacije superponiranu na lik kune, natpis "Republika Hrvatska", državni grb i dekoraciju. Na naličju se nalaze crteži životinja i godina izdavanja.
25 kuna; na licu imaju oznaku denominacije, natpis "Republika Hrvatska", državni grb i dekoracije. Na naličju se nalazi prigodni motiv.

Kovanice od 1 i 2 lipe su i dalje zakonsko sredstvo plaćanja, ali od 2009. se ne puštaju u optjecaj i izdaju se samo u numizmatičkim kompletima.

Kovanice izdane neparnih godina imaju hrvatske nazive biljaka i životinja, a parnih znanstvene (latinske).

Izgled Iznos Promjer Masa Sastav slitine Opis Godina prvog izdavanja
1 lipa 17 mm 0,7 g slitina aluminija i magnezija Kukuruz 1993.
2 lipe 19 mm 0,92 g slitina aluminija i magnezija Vinova loza 1993.
5 lipa 18 mm 2,5 g čelična jezgra obložena slitinom bakra i cinka (mjed) Hrast lužnjak 1993.
10 lipa 20 mm 3,25 g čelična jezgra obložena slitinom bakra i cinka Duhan 1993.
20 lipa 18,5 mm 2,9 g čelična jezgra obložena slitinom željeza i nikla Maslina 1993.
50 lipa 20,5 m 3,65 g čelična jezgra obložena slitinom željeza i nikla Velebitska degenija 1993.
1 kuna 22,5 mm 5 g slitina bakra, nikla i cinka Slavuj 1993.
2 kune 24,5 mm 6,2 g slitina bakra, nikla i cinka Tunj 1993.
5 kuna 26,5 mm 7,45 g slitina bakra, nikla i cinka Mrki medvjed 1993.
25 kuna 32 mm 12,75 g slitina bakra, nikla i aluminija razno 1997.

Prigodne kovanice[uredi VE | uredi]

Prigodno se izdaju i kovanice s različitim drugim motivima na naličju. Kovanice od 25 kn su isključivo prigodne i rijetko su u upotrebi.
Napomena: sve kovanice od 25 kuna imaju isto lice, ali posebno naličje kako je ispod opisano i prikazano.

Izdane su sljedeće prigodne kovanice: [4]

  • 25 kuna:
  • U povodu obilježavanja stjecanja punopravnog članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji 1. srpnja 2013. Unutar jezgre kovanog novca prikaz je pčelinjih saća koje simboliziraju Europsku uniju. Arhitekturu pčelinjih saća tvori dvadeset sedam ćelija unutar kojih su zvjezdice, simboli zemalja članica Europske unije. Postojeća arhitektura pčelinjih saća dograđena je novom, dvadeset osmom ćelijom, unutar koje je podloga u obliku kvadratića na koji je položena zvjezdica, što na taj način simbolizira završni čin pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji kao nove, dvadeset osme članice. Kružno, uz vanjski rub, ispisan je tekst „REPUBLIKA HRVATSKA ČLANICA EUROPSKE UNIJE”. U donjem središnjem dijelu, uz rub, ispisan je datum „1. VII. 2013.”.[5]
  • U povodu obilježavanja čina potpisivanja Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji 9. prosinca 2011. Unutar jezgre kovanog novca prikaz je pčelinjih saća koje simboliziraju Europsku uniju. Arhitekturu pčelinjih saća tvori dvadeset i sedam ćelija unutar kojih su zvjezdice, simboli zemalja članica Europske unije. U donjem polukrugu, uz konstrukciju pčelinjih saća, prikaz je kvadrata, simbola Republike Hrvatske, koji je na putu da postojeću konstrukciju pčelinjih saća dogradi dvadeset i osmom ćelijom, u koju će stupiti kao zvjezdica, nova punopravna članica Europske unije. Kružno, unutar prstena, ispisan je tekst „UGOVOR O PRISTUPANJU REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI”. U donjem središnjem dijelu prstena ispisan je datum „9. XII. 2011.”.[6]
25 kuna 2010.
  • U povodu održavanja Godišnje skupštine Europske banke za obnovu i razvoj u Zagrebu 14. i 15. svibnja 2010. Unutar jezgre kovanog novca prikaz je službenog amblema skupa na kojemu je prikaz panorame grada Zagreba, s natpisom u dva retka „ZAGREB” i „2010”. Kružno, unutar prstena, u dva retka ispisan je tekst „GODIŠNJA SKUPŠTINA EUROPSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ” i „EBRD Annual Meeting and Business Forum”. U donjem središnjem dijelu prstena prikaz je amblema Europske banke za obnovu i razvoj.[7]
  • U povodu postajanja Republike Hrvatske kandidatom za članstvo u Europskoj uniji 18. lipnja 2004. Unutar jezgre kovanog novca smješten je prikaz dvaju kvadrata koji simboliziraju Republiku Hrvatsku i postavljeni su jedan iznad drugog s povezanim vrhovima, a njihove rubove u dinamičnoj kretnji tvore tri linije simbolizirajući pleter, povijesnu hrvatsku ornamentiku. Linije u desnom vrhu donjega većega kvadrata nisu spojene i simboliziraju otvorenost Republike Hrvatske prema Europskoj uniji, tvoreći ujedno prijelaz u prsten kovanog novca, unutar kojeg je postavljeno dvanaest zvjezdica, simbola Europske unije, protkanih trima linijama - hrvatskim pleterom, što iskazuje nakanu Republike Hrvatske da postane sastavni dio Europske unije. U sredini, uz donji rub, istaknut je datum "18. VI. 2004.", omeđen s lijeve strane kvadratićem, a s desne zvjezdicom. U nastavku datuma, s lijeve na desnu stranu ispisan je tekst "REPUBLIKA HRVATSKA KANDIDAT ZA ČLANSTVO U EUROPSKOJ UNIJI", koji zatvara krug na kovanom novcu.[8]
  • U povodu 10. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske 15. siječnja 1992.15. siječnja 2002. U središnjem dijelu jezgre kovanog novca prikaz je reljefa Republike Hrvatske, preko kojeg su istaknute vodoravne i okomite blago zaobljene linije koje simboliziraju paralele i meridijane planeta Zemlje, tvoreći prikaz pojave Republike Hrvatske kao samostalne države na svjetskom globusu. Centralno, uz donji rub, istaknuti su datumi "15. 1. 1992. - 15. 1. 2002.". U nastavku istaknutih datuma, zatvarajući krug na kovanom novcu, s lijeve na desnu stranu, ispisan je tekst "10 OBLJETNICA MEĐUNARODNOG PRIZNANJA RH".[9]
  • U povodu 2000. godine. Unutar jezgre prikazan je fetus kao univerzalni simbol ljudskog života, koji je središnjica tisućljeća koje završava i novog tisućljeća, a to je simbolizirano prikazom niza zraka na jezgri i prstenu. U donjem srednjem dijelu prstena istaknuta je godina "2000."[10]
  • U povodu uvođenja eura u Eurozoni. U središnjem je dijelu prikaz slova “E”, početnog slova naziva nove novčane jedinice – eura. Preko slova raspršen je roj dvanaest različito stiliziranih zvjezdica, koje simboliziraju članice Europske monetarne unije. Između donjeg ruba slova i donjeg ruba dvanaesterokuta istaknuta je godina “1999.”[11]
  • U povodu EXPO-LISABONA 1998. U središnjem je dijelu prikaz modela starohrvatskog broda falkuše iz 11. i 12. stoljeća. Unutar prstena, u njegovu donjem polukružnom dijelu, nalazi se niz vodoravnih linija, koje simboliziraju morsku površinu. U gornjem dijelu prstena ispisan je tekst “EXPO-LISABON 1998.”[12]
  • U povodu primanja Republike Hrvatske u UN. Na jezgri i prstenu nalazi se prikaz znaka Organizacije ujedinjenih naroda, s tim da je unutar jezgre smješten plošni prikaz planeta Zemlje, s posebno istaknutim reljefnim prikazom Republike Hrvatske. Prikaz u jezgri uokviren je stiliziranim maslinovim grančicama, položenima unutar prstena kovanog novca. Iznad znaka, u dva retka, ispisan je tekst "REPUBLIKA HRVATSKA U O.U.N." te nadnevak primanja Republike Hrvatske u Organizaciju ujedinjenih naroda "22.V.1992.". Ispod znaka, u srednjem dijelu prstena kovanog novca, uz donji rub ispisana je brojčana oznaka godine kovanja "1997.".[13]
  • U povodu prvog kongresa hrvatskih esperantista. U središnjem dijelu jezgre nalazi se prikaz simbola Kongresa, elipsaste kružnice unutar koje je smješteno, u dva okomita stupca, osam izduženih romboida usmjerenih vrhovima jedan prema drugome. U lijevom je stupcu pet romboida, od kojih su prvi, treći i peti ispunjeni okomitim linijama. U desnom su stupcu tri romboida ispunjena okomitim linijama. Svih osam romboida, koji simboliziraju crvena i bijela polja povijesnoga hrvatskoga grba, povezano je tako da tvori veliko slovo "E" (tj. esperanto). U srednji dio donje kružne površine prstena položen je istovjetni romboid, s lijeve strane kojega počinje tekst ispisan kružno unutar prstena "UNUA KONGRESO DE KROATAJ ESPERANTISTOJ". Tekst završava s desne strane romboida. U drugom, unutarnjem kružnom retku plohe prstena ispisan je tekst "PRVI KONGRES HRVATSKIH ESPERANTISTA", koji razdvaja brojčana oznaka godine kovanja "1997.", položena u srednji dio, iznad izduženog romboida.[14]
  • U povodu završetka procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Na plohi kovanog novca prikazana je zemljopisna karta hrvatskog Podunavlja s oznakama hrvatskih gradova i rijeka te ucrtanim granicama Republike Hrvatske i susjednih država. Podlogu zemljopisne karte čini površina kvadratnog oblika, koja je unutar granica Republike Hrvatske protkana kvadratićima, simbolom države Hrvatske. Uz lijevu stranicu kvadratne podloge počinje, a nastavlja se uz donju stranicu, natpis "HRVATSKO PODUNAVLJE". Uz desnu stranicu kvadratne podloge označena je godina kovanja "1997."[15]
  • 5 kuna:
  • U povodu 500. obljetnice tiskanja senjskoga glagoljskog Misala. Izdano je 1.000.000 komada ukupne vrijednosti 5.000.000,00 kuna. Na licu kovanice u središnjem dijelu nalazi se kvadrat omeđen krugom. U kvadrat upisana je brojka 5. Uz lijevi i desni rub kvadrata ispisan je naziv novčane jedinice - KUNA. Natpis uz lijevi rub ispisan je latinicom a uz desni rub natpis je ispisan glagoljicom. U gornjem polukrugu iznad kvadrata, postavljen je u središte grb Republike Hrvatske koji svojom krunom ulazi u pojas kojeg tvori vanjski rub i kružnica koja omeđuje kvadrat. Donjim dijelom grb Republike Hrvatske djelomično ulazi u središnji kvadrat. Ispod kvadrata u središnjem dijelu, postavljen je grb grada Senja, koji gornjim dijelom ulazi u središnji kvadrat a donjim dijelom pokriva rub kružnice koja omeđuje središnji kvadrat. Između vanjskog ruba i ruba kružnice koja omeđuje kvadrat, u gornjem pojasu, ispisan je latinicom natpis REPUBLIKA HRVATSKA. Istovjetan natpis ispisan je glagoljicom u pojasu kojeg tvori rub donjeg polukruga i rub kružnice koja omeđuje kvadrat. Na naličju pretvara u knjigu - Misal, s oznakom križa. Ispod Misala, na lijevoj strani, ispisana je glagoljicom godina 1494., a na desnoj strani ispisana je ista godina arapskim brojevima. Trup glagoljičnog slova S pretvoren je u siluetu grada Nehaja sa tri kule. Unutar siluete, u dva retka, ispisan je natpis SENJ latinicom a potom i glagoljicom. Desno od glagoljičnog natpisa označena je godina kovanja '94. Glagoljično slovo S završava pri dnu kružnice stiliziranim motivom valova, simbolizirajući more i senjsku buru. U pojasu, kojeg tvori vanjski rub i rub kružnice koja omeđuje kvadrat kružno je ispisan natpis "500. OBLJETNICA TISKANJA SENJSKOG GLAGOLJSKOG MISALA". Pojedina slova iz teksta zadiru u vanjski rub.[16]
  • 2 kune, 20 i 1 lipa:
  • U povodu obilježavanja 50. obljetnice postojanja Agencije za hranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim narodima ("FAO") 1945. -1995., čija je misija iskorjenjivanje gladi u svijetu. Izdano je 500.000 komada od 2 kune, 1,000.000 komada od 20 lipa i 1,000.000 komada od 1 lipe ukupne vrijednosti 1.210.000,00 kuna. Izgled lica prigodnog kovanog novca u svemu je istovjetan izgledu lica standardnog kovanog novca koji je u optjecaju. Naličje navedenog prigodnog kovanog novca slijedećeg je izgleda:[17]
  • na naličju kovanice od 2 kune u središnjem dijelu prikazana je riba tunj, velika riba koštunjača iz porodice tunjeva. Iznad i ispod prikaza tunja niz je sitnih ornamenata koji simboliziraju morsku vodu. Iznad prikaza ribe, polukružno, ispisan je natpis "FAO", skraćenica od engleskog naziva Agencije (FOOD AND AGRICULTURE), dok su ispod prikaza ribe, u dva retka, ispisane godine "1945." "1995." Uz rub donjeg polukruga ispisan je na latinskom tekst "FIAT PANIS", (kruha gladnima) što je moto agencije u njezinom djelovanju.[17]
  • Naličje kovanog novca od 1 lipe izgleda ovako: u središnjem dijelu prikazan je stilizirani vrh kukuruzne stabljike, iz koje se otvaraju dva klipa, s dozrelim krupnim zrnjem. Iznad prikaza stabljike kukuruza, polukružno, ispisan je natpis "FAO". Na desnoj strani središnjeg dijela, u dva retka, ispisane su godine "1945." "1995.". Uz rub donjeg polukruga ispisan je na latinskom tekst "FIAT PANIS".[17]
  • Naličje kovanog novca od 20 lipa izgleda ovako: u središnjem dijelu prikazana je stilizirana maslinova grana s plodovima. Iznad prikaza maslinove grane, polukruino, ispisan je natpis "FAO". Na desnoj strani središnjeg dijela, u dva retka, ispisane su godine "1945." i "1995.". Uz rub donjeg polukruga ispisan je na latinskom tekst "FIAT PANIS".[17]
  • 1 kune, 5 i 2 lipe:
  • U povodu olimpijskih igara 1996. Izdana je količina od 1.000.000 komada od 1 kune, 900.000 komada od 5 lipa i 1.000.000 komada od 2 lipe ukupne vrijednosti 1.065.000,00 kuna. Izgled lica prigodnog kovanog novca u svemu je istovjetan izgledu lica standardnog kovanog novca koji je u optjecaju. Naličje navedenog prigodnog kovanog novca slijedećeg je izgleda: u središnjem djelu prikaz je znaka Hrvatskog olimpijskog odbora s pet olimpijskih krugova ispod kojih je u tri retka postavljeno šest reljefnih, mat, kvadrata i tri ravna, sjajna, kvadrata. Iznad znaka Hrvatskog olimpijskog odbora položena je posuda iz koje plamti stilizirani olimpijski plamen, a ispod znaka, prateći stepenasti rub kvadrata ispisan je tekst "ATLANTA". Kružno, uz rub, ispisan je tekst "OLIMPIJSKE IGRE". U središnjem djelu donjeg polukruga, uz rub, ispisana je godina "1996.".[18]
  • 50 lipa
  • U povodu europskog prvenstva u nogometu 1996. Izdano je ukupno 900.000 komada ukupne vrijednosti 450.000,00 kuna. Izgled lica prigodnog kovanog novca u svemu je istovjetan izgledu lica standardnog kovanog novca koji je u optjecaju. Naličje prigodnog optjecajnog kovanog novca od 50 lipa izgleda ovako: u središnjem dijelu prikaz je znaka Hrvatskog nogometnog saveza, sa središnjom plohom unutar koje je okomito ispisana kratica naziva Hrvatskog nogometnog saveza "HNS", te bočnim plohama, unutar kojih su stilizirana dva okomita retka sa šest reljefnih, mat, kvadrata i pet ravnih, sjajnih, kvadrata. Na završetak triju ploha, uz donji rub, položena je nogometna lopta. Iznad znaka Hrvatskog nogometnog saveza ispisan je polukružno, u dva retka, tekst "ENGLESKA" i brojke "1996.". Kružno, uz rub, ispisan je tekst "EUROPSKO NOGOMETNO PRVENSTVO".[19]
  • 10 lipa
  • U povodu obilježavanja 50. obljetnice Organizacije ujedinjenih naroda. U optjecaj je puštena količina od 900.000 kovanica ukupne vrijednosti 90.000,00 kuna. Izgled lica prigodnog kovanog novca u svemu je istovjetan izgledu lica standardnog kovanog novca koji je u optjecaju. Naličje prigodnog optjecajnog kovanog novca od 10 lipa izgleda ovako: u središnjem dijelu znak je Organizacije ujedinjenih naroda, plošni prikaz planete Zemlje uokviren stiliziranim grančicama masline. Ispod znaka, uz donji rub, ispisane su brojke "1945.-1995.". Kružno, uz rub, ispisan je tekst "ORGANIZACIJA UJEDINJENIH NARODA".[20]
Izgled Iznos Promjer Masa Sastav slitine Povod Godina izdavanja
1 lipa 17 mm 0,7 g slitina aluminija i magnezija 50 g. organizacije FAO 1995.
2 lipe 19 mm 0,92 g slitina aluminija i magnezija Olimpijske igre Atlanta 1996. 1995.
5 lipa 18 mm 2,5 g čelična jezgra obložena slitinom bakra i cinka Olimpijske igre Atlanta 1996. 1995.
10 lipa 20 mm 3,25 g čelična jezgra obložena slitinom bakra i cinka 50 g. Organizacije Ujedinjenih naroda 1995.
20 lipa 18,5 mm 2,9 g čelična jezgra obložena slitinom željeza i nikla 50 g. organizacije FAO 1995.
50 lipa 20,5 m 3,65 g čelična jezgra obložena slitinom željeza i nikla Europsko prvenstvo u nogometu 1996. 1996.
1 kuna 22,5 mm 5 g slitina bakra, nikla i cinka Olimpijske igre Atlanta 1996. 1995.
2 kune 24,5 mm 6,2 g slitina bakra, nikla i cinka 50 g. organizacije FAO 1995.
5 kuna 26,5 mm 7,45 g slitina bakra, nikla i cinka 500. obljetnica tiskanja senjskoga glagoljskog Misala 1995.
25 kuna 32 mm 12,75 g slitine bakra, aluminija i nikla Hrvatsko podunavlje 1997.
25 kuna 32 mm 12,75 g slitine bakra, aluminija i nikla Karta hrvatskog podunavlja 1997.
25 kuna 32 mm 12,75 g slitine bakra, aluminija i nikla Prvi kongres hrvatskih esperantista 1997.
25 kuna 32 mm 12,75 g slitine bakra, aluminija i nikla 5 g. primanja Republike Hrvatske u UN 1997.
25 kuna 32 mm 12,75 g slitine bakra, aluminija i nikla Expo Lisabon 1998. 1998.
25 kuna 32 mm 12,75 g slitine bakra, aluminija i nikla Uvođenje eura u Eurozoni 1999.
25 kuna 32 mm 12,75 g slitine bakra, aluminija i nikla Jubilej godine 2000. 2000.
25 kuna 32 mm 12,75 g slitine bakra, aluminija i nikla 10 g. međunarodnog priznanja Republike Hrvatske 2002.
25 kuna 32 mm 12,75 g slitine bakra, aluminija i nikla Kandidatura za članstvo u Europskoj uniji 2004.
25 kuna 32 mm 12,75 g slitine bakra, aluminija i nikla Godišnja skupština Europske banke za obnovu i razvoj 2010.
25 kuna 32 mm 12,75 g slitine bakra, aluminija i nikla Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji 2012.
25 kuna 32 mm 12,75 g slitine bakra, aluminija i nikla Republika Hrvatska članica Europske unije 2013.

Vidi još[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Novac u Hrvatskoj

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Ante Milinović: Ljepota i smisao simbolike hrvatskoga novca, HIC, Dom i svijet br.354/1. listopada 2001.
  2. Hrvatska narodna banka o povlačenju iz optjecaja novčanica od 5 i 20 kuna s datumom izdanja 31. listopada 1993. i novčanica od 10 kuna s datumom izdanja 15. siječnja 1995.
  3. Hrvatska narodna banka Novčanice i kovanice.
    Druga verzija novčanica od 5 kuna izdanje 7. ožujka 2001. puštena je u optjecaj 9. srpnja 2001.
  4. HNB - prigodni optjecajni novac RH
  5. narodne-novine.nn.hr - br.57 (2013)
  6. narodne-novine.nn.hr - br.113 (2012)
  7. narodne-novine.nn.hr - br.48 (2010)
  8. narodne-novine.nn.hr - br.88 (2005) pristupljeno 24.7.2009.
  9. narodne-novine.nn.hr - br.119 (2001) pristupljeno 24.7.2009.
  10. narodne-novine.nn.hr - br. 112 (2000) pristupljeno 24.7.2009.
  11. narodne-novine.nn.hr - br.145 (1999) pristupljeno 24.7.2009.
  12. narodne-novine.nn.hr - br. 80 (1998) pristupljeno 24.7.2009.
  13. narodne-novine.nn.hr - br.103 (1997) pristupljeno 24.7.2009.
  14. narone-novine.nn.hr - br.58 (1997) pristupljeno 24.7.2009.
  15. narodne-novine.nn.hr - br.49 (1997) pristupljeno 24.7.2009.
  16. narodne-novine.nn.hr - br.47 (1995) pristupljeno 24.7.2009.
  17. 17,0 17,1 17,2 17,3 narodne novine.nn.hr - br.47 (1995) pristupljeno 14.7.2009.
  18. narodne-novine.nn.hr - br.44 (1996) pristupljeno 14.7.2009.
  19. narodne-novine.nn.hr - br.44 (1996) pristupljeno 24.7.2009.
  20. narodne-novine.nn.hr - br.44 (1996) pristupljeno 14.7.2009.
Trenutačni HRK valutni tečaj
Yahoo! Finance: AUD CAD CHF EUR GBP HKD JPY USD
XE.com: AUD CAD CHF EUR GBP HKD JPY USD