Abulit

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Abulit (grč. Abulites) je bio satrap Suzijane (Elama)[1] u doba vladavine posljednjeg perzijskog vladara Darija III. Kodomana.[2] Abulit je možda bio elamskog podrijetla, iako njegov sin i suvladar Oksatro (perz. Huxšathra) nosi iransko ime koje je karakteristično za zoroastrijce.[2] Nakon bitke kod Gaugamele (331. pr. Kr.) u kojoj je perzijska vojska poražena, Mezopotamija je u potpunosti pala pod vlast makedonskog vladara Aleksandra III., što Abulitu nije ostavilo previše izbora osim da preda Suzu.[3] O svojim namjerama prvo je izvijestio makedonskog generala Filoksena, a zatim je poslao svog sina Oksatra kao izaslanika Aleksandru da dogovori predaju.[2] Ušavši sa svojom vojskom u Suzu, koja je bila jedan od nekoliko glavnih gradova Perzijskog Carstva, Aleksandar se domogao velikog bogatstva.[4] Kvint Kurcije Ruf spominje kako je zaplijenjeno 50.000 talenata srebra, a navodno je pronađen i Kserksov plijen iz pohoda protiv Grčke 150 godina ranije. Prije nego što je Aleksandar krenuo u pohod na Fars, prema Abulitu je postupio jednako kao prema Mazeju u Babiloniji; ostavio ga je na mjestu satrapa odnosno lokalnog vladara koji je imao administrativne i sudske ovlasti, dok je ostavio garnizon makedonskih vojnika koji su brinuli o sigurnosti satrapije.[5] Abulit je na tom mjestu služio sve do Aleksandrovog povratka iz pohoda protiv Indije (324. pr. Kr.), no čini se kako se u međuvremenu pokušao pobuniti protiv makedonske vlasti zbog čega je pogubljen zajedno sa sinom Oksatrom.[6] Nedugo kasnije, Aleksandar je u Suzi održao masovno vjenčanje između njegovih generala i žena iz perzijskog i medijskog plemstva, čime je želio ojačati grčko-perzijski savez.[2]

Poveznice[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Abulit (Abulites), AncientLibrary.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. studenoga 2013. Pristupljeno 2. studenoga 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. a b c d Abulit (Aboulites), enciklopedija Iranica, C. J. Brunner
  3. Diodor sa Sicilije: „Povijesna knjižnica“, XVII. 65.
  4. Aleksandar Veliki - Suza (Livius.org, Jona Lendering). Inačica izvorne stranice arhivirana 29. rujna 2008. Pristupljeno 2. studenoga 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  5. Arijan: „Aleksandrova Anabaza“, III. 16.
  6. Kvint Kurcije Ruf: „Historiae Alexandri Magni“ - Suza, XXXIV.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]