Artafern

Izvor: Wikipedija

Artafern ili Artafren Stariji (staroperz. „Arta+Farnah“: Slava+Pravednost[1]) je bio Histaspov sin, brat perzijskog velikog kralja Darija Velikog, satrap grada Sarda odnosno Lidije,[2] te jedan od zapovjednika perzijske vojske u doba grčko-perzijski ratova.

Politički život[uredi | uredi kôd]

Artafern je 497. pr. Kr. primio atensko veleposlanstvo koje je poslao Klisten, te ga upozorio kako moraju prihvatiti natrag tiranina Hipiju.

Naknadno, odigrao je značajnu ulogu u suzbijanju Jonskog ustanka,[3] dok je nakon sukoba bio primoran stvoriti mirovne ugovore među jonskim polisima. Izmjerio je površine njihovih teritorija u parasanzima te je prema njima odredio danak.[1] Godine 492. pr. Kr. na mjestu satrapa zamijenio ga je Mardonije.

Potomstvo[uredi | uredi kôd]

Njegov istoimeni sin Artafern Mlađi zajedno s Datisom imenovan je zapovjednikom perzijskih snaga u kažnjeničkoj ekspediciji protiv Atene i Eretrije koje su pomagale Jonski ustanak, no unatoč pokoravanju Eretrije njihov pohod završava neuspješno u bitci kod Maratona gdje su ih porazili Atenjani. Deset godina kasnije, vodio je satrapije Lidiju i Miziju.

U književnosti[uredi | uredi kôd]

Eshil u svojim djelima (koja su uglavnom povijesno irelevantna) spominje listu perzijskih kraljeva i navodi dva kralja pod imenom „Artafern“, što je vjerojatno inspirirano navedenom dvojicom perzijskih zapovjednika.

Poveznice[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b Artafern (enciklopedija Iranica, P. Lecoq)
  2. Maloazijske kovanice. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. travnja 2019. Pristupljeno 9. lipnja 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. Jonski ustanak (eHistory). Inačica izvorne stranice arhivirana 27. svibnja 2009. Pristupljeno 9. lipnja 2009.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]