Škabrnja
| Škabrnja | |
|---|---|
| Država | |
| Županija | |
| Načelnik | Ivan Škara (HDZ) |
| Naselja | 2 općinska naselja |
| Površina | 22,7 km2 [1] |
| Površina središta | 14,9 km2 |
| Koordinate | 44°05′N 15°27′E / 44.09°N 15.45°E |
| Stanovništvo (2021.) | |
| ukupno | 1661 [2] |
| – gustoća | 73 st./km2 |
| urbano | 1320 |
| – gustoća | 89 st./km2 |
| Odredišna pošta | 23223 Škabrnja [3] |
| Autooznaka | ZD |
| Stranica | opcina-skabrnja |
|
Škabrnja na zemljovidu Hrvatske | |
Škabrnja je općina u Zadarskoj županiji, u Ravnim kotarima. Dijeli na dva naselja: Prkos i Škabrnju, te na više zaselaka.
Škabrnja je smještena u središtu Ravnih kotara, 15-ak kilometara jugoistočno od Zadra. Općina Škabrnja obuhvaća naselja Škabrnja i Prkos. Obuhvaća prostor od 22,93 km2, što je oko 0,6 % površine Zadarske županije. Klima je sredozemna, sa suhim i toplim ljetima te blagim i vlažnim zimama.
Prema popisu iz 2011. Općina Škabrnja imala je 1776 stanovnika, a 1413 stanovnika je živjelo u naselju Škabrnja.[4] U Škabrnji živi većinom hrvatsko stanovništvo katoličke vjere.
Sredinom 2020-ih dolazi do doseljavanja mladih obitelji iz Zadra i okolice, potaknutih politikom općinskog sufinanciranja zemljišta za izgradnju obiteljskih kuća.[5]
| broj stanovnika | 478 | 563 | 592 | 592 | 697 | 887 | 970 | 1086 | 1515 | 1725 | 1992 | 2169 | 1967 | 2350 | 1772 | 1776 | 1661 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
| broj stanovnika | 358 | 563 | 505 | 483 | 507 | 765 | 730 | 862 | 1275 | 1415 | 1625 | 1794 | 1588 | 1953 | 1424 | 1413 | 1320 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Teritorijalnim ustrojem Republike Hrvatske, godine 1992., odnosno stvaranjem mjesne uprave i samouprave, ustrojena je i Općina Škabrnja. Prije Domovinskog rata u bivšem teritorijalnom ustroju kao mjesna zajednica bila je u sastavu tadašnje Općine Zadar.
Današnji načelnik Općine Škabrnja je Ivan Škara, dok su od 1992. godine tu dužnost obavljali Zoran Gurlica, Ante Milković, Mladen Škara, Luka Škara i Nedjeljko Bubnjar.

Mjesto Škabrnja dobilo je ime po škalju, škaljevitoj brnjici – brnji, škaljevitom usponu pa otud i naziv Škabrnja.
Prvi put naziv Škabrnja u službenim dokumentima spominje zadarski bilježnik Simon Damiani. On u svojstvu javnog bilježnika posreduje u sklapanju ugovora o prodaji zemlje između prodavatelja Jurja Markovića zvanog Pavičić iz roda Šubića, i kupca zemljišta Ljupka Draganca, plemića iz Zadra. Zemlja se nalazi, kaže on: u selu Kamenjane uz crkvu Sv. Luke kod gaja Škabrnje.
Kamenjani se prvi put spominju 1070. god, a posljednji put 1700. god. U povijesti Kamenjana spominje se crkva sv. Marije, nekoć crkva sv. Jurja koja je bila u vlasništvu hrvatskih kraljeva.
Zbog hrvatskog sastava stanovništva i gospodarske imućnosti mjesta, Škabrnja je bila metom protuhrvatskih i velikosrpskih politika u objema Jugoslavijama, pri čemu je dvaput došlo do pokolja mještana. Prvi put u Drugom svjetskom ratu, kad je poginulo ili ubijeno 80 seljana,[6] a drugi put za vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku i četničke pobune u susjedstvu, kada su velikosrpski zločinci iz susjednih sela uz pomoć JNA počinili 18. studenoga 1991. pokolj u Škabrnji, kada su ubili 84 branitelja i civila, a selo sravnili sa zemljom.
- Josip Genda (1943. – 2006.), kazališni glumac (rođen u Škabrnji)
- Joso Škara (1958.), ministar rada i socijalne skrbi (rođen u Škabrnji)
- Dr. Josip Brkić (1887. – 1959.), hrvatski političar, gradonačelnik Splita
U Škabrnji se na mjesnom groblju nalazi crkvica sv. Luke.
Crkva sv. Luke sagrađena je u 13. stoljeću. Presvođena je šiljastim gotičkim svodom, ojačana dvjema poprečnim pojasnicama. Taj je svod sagrađen 1440. godine. Unutrašnjost crkve je jednobrodna i završava jednom širinom poluoblom apsidom. Na sredini apside je mali prozor, a na pročelju, iznad portala, također se nalazi uzak gotički prozor. Na sjevernom bočnom zidu nema nikakvih otvora, dok južni ima bočna vrata i mali prozor. Zvonik na preslicu s dva luka kasnija je dogradnja.
Uokolo sv. Luke nalazilo se srednjovjekovno selo Kamenjane, koje je u 13. i 14. stoljeću bilo u posjedu velikaške obitelji Šubić.
Krajem 17. stoljeća crkva je pretrpjela oštećenja, nakon kojih je obnovljena, a velika razaranja je također pretrpjela tijekom Domovinskog rata od 1991. do 1995.
U Škabrnji, u zaseoku Ambar, u nekadašnjem srednjovjekovnom selu Podbrižane nalazi se crkvica Velike Gospe. Ona je sagrađena kao središnja, šesterolisna građevina u 11. stoljeću. Kao takva, može se svrstati u značajnu skupinu šesterolisnih crkvica starohrvatske sakralne arhitekture od koje se skupine većina nalazi na području sjeverne Dalmacije. Sagradili su je predci lučkog župana Kuzme, kao rodovsku zadužbinu. On je svoj udio prepustio benediktinskom samostanu sv. Krševana u Zadru, o čemu svjedoči isprava iz 1166.
Crkva je također pretrpjela oštećenja u Domovinskom ratu.
Spomenik se nalazi u središtu sela, kraj mjesne Crkve UBDM na Trgu dr. Franje Tuđmana. Djelo je kipara Kuzme Kovačića.
U središtu Škabrnje pokraj Osnovne škole Vladimira Nazora nalazi se spomen-obilježje masovne grobnice. U toj masovnoj grobnici je ubijeno 26 škabrnjskih civila, pretežno starijih ljudi, koji su ostali u mjestu tokom srpske okupacije u vrijeme Domovinskog rata. Obilježja masovnih grobnica u Hrvatskoj su svugdje ista: velika mramorna ploča s prorezom koji izgleda kao golubica (znak mira).
Osnovna škola „Vladimir Nazor”[7] ima 170 učenika (2026.).[5] U mjestu postoji i dječji vrtić „Maruškica Škabrnja”.[5]
KUD Škabrnja osnovan je 14. srpnja 2000. godine. Prije Domovinskog rata u Škabrnji nije postojalo niti jedan organizirano i utemeljeno kulturno-umjetničko društvo koje bi njegovalo i očuvalo običaje i tradiciju Škabrnje kroz pjesmu, ples i domaću riječ. Upravo to je bio poticaj nekolicini mještana da osnuju KUD. KUD Škabrnja njeguje narodne plesove: "Biranac" i "Kukulec", a sama svrha KUD-a je udruživanje većeg broja mladih ljudi i mještana u različite kulturno umjetničke sekcije kako bi oni razvijali svoje stvaralaštvo te njegovali i očuvali običaje tradiciju Škabrnje kroz pjesmu, ples i domaću riječ. KUD Škabrnja do sada je nastupao na niz velikih smotri narodnog folklora, a voditelj KUD-a je Luka Šime Bilaver.
Klub Škabrnjana osnovali su škabrnjski studenti na Sveučilištu u Zagrebu 2005. godine. Iako je Klub registriran u Zagrebu, član Kluba može postati svaki Škabrnjanac, kao i oni podrijetlom iz Škabrnje bez obzira na prebivalište.
U Škabrnji djeluje NK Škabrnja '91 koji je osnovan 2018., nakon što je ugašen NK Škabrnja.
Kako je u progonstvu dorastao jedan naraštaj škabrnjskih mladića koji su trenirali košarku po raznim zadarskim košarkaškim klubovima (npr. KK Zadar, KK Borik, KK Jazine i dr.) nakon povratka u Škabrnju potaknuto je osnivanje KK Škabrnja.
KK Škabrnja od svog osnutka do danas natječe se samo u Ljetnoj košarkaškoj ligi. U sklopu KK Škabrnja djeluje i ŽKK Škabrnja, ali mlađi uzrast – kadeti i škola košarke za kadete i juniore. Trener i voditelj KK Škabrnja je Božo Škara, a prije njega nekadašnja igračica ŽKK Zadar, Blaženka Tadić.
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
- 1 2 3 Šaponja, Marina. U Škabrnji znaju kako zadržati i privući mlade obitelji HRT Magazin, objavljeno 14. travnja 2026.
- ↑ Pavković, Mladen: Marginaliziranje hrvatskih žrtava. Da se ne zaboravi, Hrvatsko slovo, petak, 18. studenoga 2011., str. 13.
- ↑ Stranice OŠ Vladimir Nazor skole.hr
- Općina Škabrnja Službene stranice Općine Škabrnja
- skabrnja.com
| Portal Hrvatske: pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj |
