Brusnica
Ovo je glavno značenje pojma Brusnica. Za druga značenja pogledajte Brusnica (razdvojba).| Brusnica | |
|---|---|
 Plodovi američke brusnice Vaccinium macrocarpon | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Ericales |
| Porodica: | Ericaceae |
| Rod: | Vaccinium |
| Podrod: | Oxycoccus |
Brusnica je naziv za nekoliko vrsta biljaka (grmova) iz roda Vaccinium, većinom iz podroda Oxycoccus; to su Vaccinium oxycoccos, Vaccinium macrocarpon, Vaccinium microcarpum i Vaccinium erythrocarpum. Vrsta Vaccinium vitis-idaea ne pripada podrodu Oxycoccus, nego podrodu Vaccinium, ali smatra se brusnicom. Uglavnom, vrste daju crvene plodove i raste po više kontinenta sjverne polutke, no Vaccinium macrocarpon i Vaccinium erythrocarpum su endemični samo sjevernoj Americi. Kod nas raste samo Vaccinium vitis-idaea, u Gorskom kotaru i na Velebitu, ali je znatno rjeđa od borovnice.[1]
Plodovi brusnice su bogati različitim zaštitnim tvarima, sadrže minerale, vitamin A, vitamin C, kalij i biljna vlakna. Spominje se kao prirodni antibiotik. Crvena tvrda bobica zbog veće količine vitamina C ima kiselkast okus. Brusnica ima izdanke duljine 1 do 2 metra, uz izdanke dužine 20 cm na kojima su cvatovi i kasnije plodovi. Izdanci su drvenasti, lišće je tamno zeleno, zimi u fazi mirovanja je lišće crvenkasto. Sve vrste sadnica su dugovječne, a nasadi brusnica traju 30 i više godina.
Uzgoj[uredi | uredi kôd]
Uzgajaju se isključivo izrazito rodne sorte američke brusnice (V. macrocarpon) za globalno tržište, no postoje sada i dosta kultiviranih sorata obične brusnice (V. vitis-idaea) za kućne vrtove.
Dodatna literatura[uredi | uredi kôd]
Grlić, Lj. Samoniklo jestivo bilje, Zagreb, 1980.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ hrcak.srce.hr/file/57100
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
| |||||||||||||||||||||||||||||