Crveni drijen
| Crveni drijen | |
|---|---|
 Grm s plodovima | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Biljke |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Cornales |
| Porodica: | Cornaceae |
| Rod: | Cornus |
| Podrod: | Cornus |
| Vrsta: | C. mas |
| Dvojno ime | |
| Cornus mas L. | |
| Rasprostranjenost | |
 | |
| Baze podataka | |
Crveni drijen (tvrdi drijen, drijenak, lat. Cornus mas) listopadni je grm ili nisko drvo, do 8 m visine, sa zaobljenom gustom krošnjom. Mlade su grančice zelenkastosmeđe i većinom fino dlakave. Listovi su ovalna oblika, s dugačko izvučenim vrhovima. Cvjetovi su žuti. Javljaju se rano, prije listanja, skupljeni u štitasti cvat, pravilni su i četvoročlani. Cvijeta u veljači i ožujku. Preferira tlo bogato kalcijem.
Drenjine su plod drijenka duguljasta oblika. Mlade drenjine svijetlocrvene su boje i nisu ukusne za jelo, dok su zrele drenjine tamnocrvene boje i ljudima ukusne. Rastu u šumi i pripadaju jesenskim plodovima. U skupini obično raste po jedna ili dvije drenjine. Sadrže malu košticu. Drenjine se konzumiraju kao suho voće, za pravljenje pekmeza i soka. Mogu se i konzervirati kao masline. U Francuskoj i Italiji od drenjina rade vino, u Hrvatskoj se od njih pekla i rakija.[1]
Drijen ima i ljekovita svojstva: uvarak od lišća pomaže kod crijevnih bolesti, uvarak od suhih plodova rabi se kao sredstvo protiv groznice kod prehlade i za apetit. Drijen je poznat i kao sredstvo protiv dijabetesa.
Biološki aktivne komponente plodova normaliziraju krvni tlak, sprječavaju sklerozu, a osim toga plodovi se upotrebljavaju kao obnavljajuće, toničko, protuupalno sredstvo za bolesti gastrointestinalnog trakta.
Po sadržaju vitamina C plodovi drijena bolji su od limuna, oskoruša i ogrozda. Vjeruje se da plodovi drijena povećavaju apetit. Imaju antiskorbutno, antipiretičko i adstrigentno djelovanje. Drijenom se ljudi koriste i kao profilaktičkim sredstvom kod opasnosti od trovanja živom, olovom i drugih s obzirom na to da pektini sadržani u plodovima drijena vežu za se štetne tvari i tako pomažu njihovo izbacivanje iz organizma. Infuzija plodova rabi se protiv gastrointestinalnih poremećajā. Ima adstringentna i fitoncidna svojstva.[2]
Postoji i veći broj kultiviranih odlika većih plodova (Jolico, Kazanlak, Slowianin, Podolski, Schoenbrunner Gourmet Dirndl, Schumener, Titus, Ispolinskij, Red star, Jantarnij) od kojih neke imaju i žute plodove (varijetet žutih plodova poznat je još od 17. stoljeća).[3]
Već 1797. bilo je poznato 12 raznih varijeteta.[4]
Plodovi sadrže oko 10 % šećera, 2 – 3,5 % voćnih kiselina i 50 mg/100 g vitamina C. Sadržaj je tanina oko 0 ,33 %, pektina oko 0.73 %, a karotina oko 1,65 mg%[5][6]
- Crveni drijen – Cornus mas
Cvijet u proljeće
- Lj. Grlić: Samoniklo jestivo bilje, Zagreb 1980.
- ↑ Grlić, Lj. Samoniklo jestivo bilje, Zagreb 1980. ,str.223
- ↑ https://gospodarski.hr/rubrike/ljekovito-bilje-rubrike/zdrav-kao-drijen/
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. srpnja 2015. Pristupljeno 6. srpnja 2015. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ http://www.kuegler-textoris.de/Wildobst_Diplomarbeit_Zeitlhoefler_2002.pdf Pristupljeno 7.09.2015.
- ↑ Grlić, Lj. Samoniklo jestivo bilje, Zagreb 1980. ,str.223
- ↑ http://agrolib.ru/books/item/f00/s00/z0000054/st007.shtml Pristupljeno 03.12.2023.