Prijeđi na sadržaj

Kruška

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Kruške)
Kruška
Kruške
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Magnoliophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Rosales
Porodica:Rosaceae
Potporodica:Amygdaloideae
Tribus:Maleae
Podtribus:Malinae
Rod:Pyrus
L., 1753
Vrste
vidi tekst
Baze podataka
Kruška sorte Williams izrasla u boci kasnije napunjenoj rakijom kruškovačom (viljamovkom) proizvedenom u Međimurju

Kruška (lat. Pyrus) rod biljaka iz porodice Rosaceae. Plod se kruške sastoji od peteljke, vrata (uskog dijela) i tijela (debelog dijela), a na samom dnu nalazi se čaška. Priznate su 73 ili 74 vrste.[1] Poznata stara sorta je tepka, batuga ili gnjilača

Opći opis

[uredi | uredi kôd]

Kruška, (rod Pyrus), ima oko sedamdesetak stabala i grmova u porodici ružovki (Rosaceae), uključujući običnu krušku (Pyrus communis). Jedna od najvažnijih voćki na svijetu, obična kruška uzgaja se u svim zemljama umjerenog pojasa obje hemisfere. Voće se obično jede svježe ili konzervirano. Također se koristi za proizvodnju alkoholnog pića perryja (fermentirano-voćno-piće od krušaka). Nekoliko vrsta, poput kaleri kruške (P. calleryana), uzgaja se kao ukrasno bilje.[2]

Fizički opis

[uredi | uredi kôd]

Stablo obične kruške je široke krošnje i visoko do 13 metara (43 stope) u zrelosti. Stabla su relativno dugovječna (50 do 75 godina) i mogu doseći značajnu veličinu ako se ne orezuju. Okrugli do ovalni kožasti listovi, donekle klinasti pri dnu, pojavljuju se otprilike u isto vrijeme kad i cvjetovi, koji su široki oko 2,5 cm (1 inč) i obično bijeli. Cvjetovi kruške obično su bijeli ili ružičasti i imaju pet latica i čašica; razdvojene su osnove pet stilova. Plodovi kruške općenito su slađi i mekše teksture od jabuka. Općenito, plodovi kruške su izduženi, uski na kraju peteljke i širi na suprotnom kraju.[2]

Kruške se obično razmnožavaju okuliranjem (cijepljenje na pup) ili cijepljenjem na podlogu, obično podrijetla Pyrus communis. U Europi se kao glavna podloga koristi dunja (Cydonia oblonga), koja proizvodi patuljasto stablo koje rano rađa od većine stabala na podlogama kruške. Kao i drugi članovi obitelji ruža, vrste Pyrus općenito su osjetljive na plamenjaču, antraknozu, rak i pepelnicu.[2]

Povijest i vrste

[uredi | uredi kôd]

Obična kruška vjerojatno je europskog porijekla i uzgaja se od davnina. Krušku su u Novi svijet unijeli Europljani čim su osnovane kolonije. Rani španjolski misionari nosili su voće u Meksiko i Kaliforniju. U većini zemalja svijeta u kojima se uzgajaju kruške izvan Azije, daleko najraširenija sorta kruške je “Williamsova Bon Chrétien”, u Sjedinjenim Državama poznata kao Bartlett. U Sjedinjenim Državama i Kanadi uzgajaju se sorte kao što su “Beurré Bosc”, “Anjou” i “Winter Nelis”. Vrlo popularna sorta u Engleskoj i Nizozemskoj je “Conference”. Uobičajene talijanske sorte uključuju “Curato”, “Coscia” i “Passe Crassane”, a potonja je također popularna u Francuskoj. U azijskim zemljama usjev kruške sastoji se prvenstveno od lokalnih sorti autohtonih vrsta, poput azijske ili kineske kruške (P. pyrifolia).[2]

Neke vrste, posebice kruška kaleri i njezini kultivari, invazivne su vrste i lako izbjegnu uzgoj u područjima izvan svog prirodnog rasprostranjenja.[2]

Vrste

[uredi | uredi kôd]
  1. Pyrus acutiserrata Gladkova
  2. Pyrus alpinotaiwaniana S. S. Ying
  3. Pyrus armeniacifolia T. T. Yu
  4. Pyrus asiae-mediae (Popov) Maleev
  5. Pyrus betulifolia Bunge
  6. Pyrus boissieriana Boiss. & Buhse
  7. Pyrus bourgaeana Decne.
  8. Pyrus bretschneideri Rehder
  9. Pyrus browiczii Mulk.
  10. Pyrus calleryana Decne.
  11. Pyrus castribonensis Raimondo, Schicchi & Mazzola
  12. Pyrus chosrovica Gladkova
  13. Pyrus ciancioi P. Marino, G. Castellano, Raimondo & Spadaro
  14. Pyrus communis L.
  15. Pyrus cordata Desv.
  16. Pyrus cordifolia Zamani & Attar
  17. Pyrus costata Sumnev.
  18. Pyrus demetrii Kuth.
  19. Pyrus elaeagrifolia Pall.
  20. Pyrus eldarica Grossh.
  21. Pyrus farsistanica Browicz
  22. Pyrus fedorovii Kuth.
  23. Pyrus ferganensis Vassilcz.
  24. Pyrus georgica Kuth.
  25. Pyrus gergeriana Gladkova
  26. Pyrus ghahremanii Attar & Zamani
  27. Pyrus giffanica Zamani & Attar
  28. Pyrus glabra Boiss.
  29. Pyrus grossheimii Fedor.
  30. Pyrus hajastana Mulk.
  31. Pyrus hakkiarica Browicz
  32. Pyrus hopeiensis T. T. Yu
  33. Pyrus hyrcana Fedor.
  34. Pyrus jacquemontiana Decne.
  35. Pyrus kandevanica Ghahrem., Khat. & Mozaff.
  36. Pyrus ketzkhovelii S. Kuthath.
  37. Pyrus korshinskyi Litv.
  38. Pyrus longipedicellata Zamani & Attar
  39. Pyrus mazanderanica Schönb.-Tem.
  40. Pyrus medvedevii Rubtzov
  41. Pyrus megrica Gladkova
  42. Pyrus neoserrulata I. M. Turner
  43. Pyrus nivalis Jacq.
  44. Pyrus nutans Rubtzov
  45. Pyrus oxyprion Woronow
  46. Pyrus pashia Buch.-Ham. ex D. Don
  47. Pyrus pedrottiana Raimondo, Venturella & Domina
  48. Pyrus phaeocarpa Rehder
  49. Pyrus pseudopashia T. T. Yu
  50. Pyrus pyraster (L.) Burgsd.
  51. Pyrus pyrifolia (Burm. fil.) Nakai
  52. Pyrus raddeana Woronow
  53. Pyrus regelii Rehder
  54. Pyrus sachokiana Kuth.
  55. Pyrus salicifolia Pall.
  56. Pyrus sicanorum Raimondo, Schicchi & P. Marino
  57. Pyrus spinosa Forssk.
  58. Pyrus syriaca Boiss.
  59. Pyrus tadshikistanica Zaprjagaeva
  60. Pyrus taiwanensis Iketani & H. Ohashi
  61. Pyrus takhtadzhianii Fed.
  62. Pyrus tamamschianae Fed.
  63. Pyrus terpoi Arrigoni
  64. Pyrus theodorovii Mulk.
  65. Pyrus trilocularis D. K. Zang & P. C. Huang
  66. Pyrus turcomanica Maleev
  67. Pyrus tuskaulensis Vassilcz.
  68. Pyrus ussuriensis Maxim.
  69. Pyrus vallis-demonis Raimondo & Schicchi
  70. Pyrus voronovii Rubtzov
  71. Pyrus xerophila T. T. Yu
  72. Pyrus yaltirikii Browicz
  73. Pyrus zangezura Maleev
  74. Pyrus ×babadagensis Prodan
  75. Pyrus ×bardoensis Dostálek
  76. Pyrus ×jordanovii Dostálek
  77. Pyrus ×michauxii Bosc ex Poir.
  78. Pyrus ×myloslavensis Czarna & Antkowiak
  79. Pyrus ×sinkiangensis T. T. Yu
  80. Pyrus ×uyematsuana Makino
  81. Pyrus ×vavilovii Popov

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Kew Pristupljeno 31. ožujka 2024.
  2. a b c d e [1] Pristupljeno 31. ožujka 2024.