Dobruško jezero
Dobruško jezero | |
|---|---|
| Jezero | |
| Položaj | |
| Koordinate | 43°55′02″N 17°41′19″E / 43.917280°N 17.688694°E |
| Smještaj | Dobruška Vranica, općina Uskoplje |
| Države | |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | 0,037[1] km |
| Širina | |
| • Najveća | 0,03[1] km |
| Obalna crta | 0,11 km[1] |
| Površina | 0,000865[1] km2 |
| Nadm. visina | 1745[1] m |
  Dobruško jezero Dobruško jezero na zemljovidu Bosne i Hercegovine  | |
Dobruško jezero (ili Vraničko jezero[1]) nalazi se u Bosni i Hercegovini i smješteno je u plitkoj krškoj uvali na Dobruškoj Vranici. Nalazi se na nadmorskoj visini od oko 1745 metara[1] te je drugo najviše bosanskohercegovačko jezero, odmah iza Idovačkog jezera na Raduši.[1]
Jezero je kružno-eliptičnog oblika, a obala je prilično muljevita.[1] Nema površinskih pritoka, ali se vjerojatno napaja vodom iz sublakustrijskih izvora. U proljeće, nakon otapanja snijega jezero dobiva znatne količine vode te ima znatno viši nivo vode.[2][1] Pastiri ga koriste za napajanje stoke.[1]
Površine je 835 m2, a dimenzija 37 × 30 metara, no u prošlosti je bilo znatno veće, pa je 1928. botanist i limnolog Đorđe Protić zapisao da je jezero „oko 100 metara dugo i 80 široko“,[1] što navodi na zaključak da je jezero u zadnjih stotinjak godina izgubilo oko 60 % površine. Razlog tome su intenzivni procesi eutrofikacije i zatrpavanja, što je pojava koja je karakteristična za ovakav tip jezera, zbog čega ona postepeno nestaju. Proces eutrofikacije je prirodan proces koji se može samo usporiti, ali ne i zaustaviti.[1]
Cijela obala jezera i veći dio njegovog dna su obrasli gustim pojasom vodenih biljaka, a prevladava plivajući mrijesnjak (lat. Potamogeton natans). U jezeri se mogu naći i brojne vrste algi. Okolicu jezera čine livade i pašnjaci koji se postepeno pretvaraju u klekovinu bora i smreke, a uočeni su i pojedinačni primjerci visoke smreke.[1]
Protić je još 1928. godine, s obzirom da u jezeru nije bilo riba, da se jezera ekonomski iskoriste poribljavanjem.[1]