Modrac
Jezero Modrac
| |
|---|---|
 | |
| Lokacija | Lukavac |
| Koordinate | 44°29′40″N 18°30′59″E / 44.4944°N 18.5164°E |
| Najveća dubina | 20 m |
| Najveća širina | 1,6 km |
| Najveća duljina | 11 km |
| Vrsta jezera | akumulacijsko |
| Pritoci | Spreča, Turija |
| Države |  BiH
|
Ovo je glavno značenje pojma Modrac. Za naselje u blizini ovog jezera pogledajte Modrac (Lukavac, BiH).Modrac je akumulacijsko jezero oko 6 kilometara od grada Lukavca i 10 km od Tuzle (BiH).
Osobine[uredi | uredi kôd]
Površine je oko 17 km2. U nj se ulijevaju rijeke Spreča i Turija. Najdublja točka je na oko 20 metara. U najširem dijelu široko je oko 1600 metara. U najdužem dijelu dugačko je 11 kilometara. Tijekom niskog vodostasa obala je pristupačna cijelom dužinom i automobilom je dostupno skorosvakog dobro mjesto za pecanje na jezeru. Kad je visoki vodostaj, potrebno je jedan kraći dio puta prijeći pješke.[1]
Pristup[uredi | uredi kôd]
Kretanjem iz pravca Tuzle dolazi se na križanje u Šićkom Brodu. Za ići ka Modracu skrene se ka Lukavcu pa do jezera putem Doboj - Tuzla (M 112, M4). Prolazi se kroz Šiće, Bistarac Donji i do južno od Lukavca uz obalu Jale. Skrene se mostom preko Jale. Putem se prijeđe preko mosta ispod kojeg teče rijeka Spreča, zatim kroz naselje Modrac i poslije naselja vidi se brana kojom su pregrađene rijeke Spreča i Turija. Nakon brane je puni pogled na Modračko jezero. U prvom naselju poslije brane je naselje Prokosović. Od križanja u Šićkom Brodu može se skrenuti na cestu ka Živinicama (M113, M18) koja vodi prema Husinu, gdje se silazi na lokalnu cestu pa kroz Cerik, Ševar i Poljanu se dolazi u Kiseljak na obali Modraca.
Turizam i ugostiteljstvo[uredi | uredi kôd]
U Prokosoviću su restorani, pizzerije i hotel. Obilaskom oko jezera su i drugi restorani, riblji restorani. Ima mogućnost iznjamljivanja čamaca.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Prvotno građeno za vodoopskrbu industrijskih postrojenja, poslije omiljenim izletištem, odredištem rekreativnih ribolovaca, ljubitelja prirode, obogaćeno turističko-ugostiteljskom ponudom, Modrac je potencijal i za navodnjavanje, moguća je tvornica pitke vode.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Nastalo je velikim financijskim ulaganjem privatnog i državnog kapitala 1964. godine izgradnjom brane na rijeci Spreči u mjestu Modracu, općina Lukavac. Bila je jedna od najvećih akumulacija u bivšoj Jugoslaviji. Razlog gradnje je bio da bi se dobilo opskrbno mjesto otkuda bi se industrijska postrojenja Tuzle i Živinica opskrbljivala vodom. Pretvoreno je u atraktivno mjesto za odmor u kontinentalnom dijelu Bosne i Hercegovine s mnogobrojnim turističkim objektima i sadržajima uz mogućnost ribolova i plivanja.
Akumulacija površinske vode Modrac spada u vodne površine na području Grada Tuzle.[2]
Zaštita[uredi | uredi kôd]
Reguliran je kao prirodna baština ruralnog dijela općina Tuzle, zatim Lukavca i Živinica. Pod zaštitom je države. Zaštićeno je kao baština hidrografskog značaja.[3]
Istočni dio Jezera Modrac.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ (boš.) Facebook Očuvajmo i spasimo jezero Modrac! (pristupljeno 21. ožujka 2019.)
- ↑ (boš.) Cms.optimus.ba Odluka o sprovođenju Prostornog plana Grada Tuzle za razdoblje od 2010. do 2030. godine, Tuzla, 2014. (pristupljeno 7. studenoga 2018.)
- ↑ (boš.) Grad Tuzla Općina Tuzla - smjernice za upravljanje procesom ruralnog razvoja općine Tuzla. str. 29. Pripremili: Kadrija Hodžić, Midhat Jašić. Tuzla, prosinca 2008. (pristupljeno 20. studenoga 2018.).
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Oštra Luka[neaktivna poveznica] Izvor:Al Jazeera: Modračko jezero na rubu 'baruštine' (srp.)