Prijeđi na sadržaj

Festival otvorenih dvorišta u Córdobi

Izvor: Wikipedija
Festival otvorenih dvorišta u Córdobi
UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
Festival otvorenih dvorišta u Córdobi
Španjolska
Regija: Europa i Sjeverna Amerika
Godina upisa: 2012.(VII. zasjedanje)
Ugroženost: -
Poveznica: UNESCO:00846

Festival otvorenih dvorišta u Córdobi (španjolski: El Festival de los Patios Cordobeses) je festival koji se svake godine, prvih dvanaest dana mjeseca ožujka, slavi u Córdobi.[1]

Jedno od otvorenih dvorišta Córdobe 2011. god.
Jedno od otvorenih dvorišta Córdobe 2011. god.

Dvorišta-terase (Patios) su dijelovi komunalnih, obiteljskih ili višeobiteljskih kuća ili seta pojedinih kuća sa zajedničkim vrtom, koji se nalaze u gradskoj povijesnoj četvrti. Ovi kulturni prostori se odlikuju bogatstvom biljaka, a tijekom festivala stanovnici slobodno pozdravljaju sve posjetitelje da se dive njihovoj ljepoti i vještinama njihova stvaranja. Dvorišta se otvaraju za javnost uz domaćinsko tradicijsko pjevanje, flamenco gitare i ples. Stari običaji održivog komunalne suživota dijele se s ljudima koji ih posjećuju putem izraza ljubavi i zajedničkog objedovanja. Fiesta se doživljava kao sastavni dio gradske kulturne baštine, što se prožima s jakim osjećajem identiteta i kontinuiteta. To zahtijeva nesebičnu suradnju mnogih ljudi iz svih dobnih skupina, društvenih slojeva i podrijetla, promicanje i poticanje timskog rada i doprinos lokalnoj harmoniji i druželjubivosti. Vođena sekularnim običajima, znanjima i vještinama, koje se izražavaju u bujnoj, cvjetnoj, šarenoj, akustičnoj, aromatičnoj i kompozicijskoj kreativnosti svakog vrta - izraz simbolike i tradicije zajednice Córdobe, a posebno stanovnika koji žive u ovim kućama-vrtovima.[1]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Iako je povijesno zabilježeno kako je prvo natjecanje u dvorištima bilo 1933. god., postoje dokazi da su već 1912. i 1927. između terasa održana natjecanja. Međutim, to nije bilo popularno do 1933., kada se počinje natjecati 16 različitih gradskih četvrti, s velikim nagradama. Godine 1980. festival je proglašen za Nacionalnu turističku baštinu, a nematerijalna svjetska baština UNESCO-a je postao 6. prosinca 2012.[2]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Festival otvorenih dvorišta u Córdobi
  1. ↑ a b Fiesta of the patios in Cordova na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 18. kolovoza 2014.
  2. ↑ «La Fiesta de los Patios de Córdoba, patrimonio inmaterial de la humanidad», El País, 6. prosinca 2012.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Mrežna sjedišta

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (43)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Córdobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Paseo del Prado i Buen Retiro, krajolik umjetnosti i znanosti (2021.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Córdobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Festival_otvorenih_dvorišta_u_Córdobi&oldid=6919299"