Prijeđi na sadržaj

Llotja de la Seda

Koordinate: 39°28′27″N 0°22′42″W / 39.47417°N 0.37833°W / 39.47417; -0.37833
Izvor: Wikipedija
Llotja de la Seda de Valencia
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Španjolska
Godina uvrštenja1996. (20. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi iv
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:782
Koordinate39°28′27″N 0°22′42″W / 39.47417°N 0.37833°W / 39.47417; -0.37833
Llotja de la Seda na zemljovidu Španjolske
Llotja de la Seda
Llotja de la Seda
class=notpageimage|
Lokacija Valencije u Španjolskoj

Llotja de la Seda, katalonski za "Loža svile", (španjolski: Lonja de la Seda) je gotička svjetovna građevina u Valenciji koja pokriva više od 2.000 m², i glavna je turistička atrakcija grada.

Zgrada je proglašena UNESCO-ovom svjetskom baštinom 1996. godine zbog iznimne vrijednosti kao primjer svjetovne građevine kasnogotičkog stila koji prikazuje snagu i bogatstvo velikih mediteranskih trgovačkih gradova.

Dvorana stupova
Loža 1870. g.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Iza ove građevine nalazi se još starija "Loža ulja" (Llotja de l’Oli) iz 14. stoljeća koja je služila, ne samo za trgovinu uljem nego i svim ostalim robama.

Gospodarski procvat Valencije je dosegao vrhunac u 15. stoljeću, što je dovelo do izgradnje ove gotičke zgrade koja je izgrađena od 1482. do 1548. godine. Arhitekti su bili Pere Compte, Juan Yvarra, Domingo Urtiaga i Johan Corbera. Tijekom stoljeća, kompleks je služio kao trgovačka postaja za trgovinu svilom.

Do 1548. godine, uz glavnu dvoranu izgrađena je i bogato ukrašena, dvorana "Morskog savjeta" (Consolat del Mar) u renesansnom stilu.

Odlike

[uredi | uredi kôd]

Plan kompleksa Lože svile u Valenciji je pratio slične građevine u drugim gradovima, poput one u Palma de Mallorca arhitekta Guillema Sagrere iz 1448. godine. Arhitekt Pere Compte (1447. – 1506.) je izgradio glavnu zgradu, tzv. Dvoranu stupova ili Trgovačku dvoranu (Sala de Contractació) za samo petnaest godina (1483. – 1498.), o čemu svjedoči latinski natpis zlatnim slovima na plavoj vrpci koja visi na vrhu sva četiri zida dvorane[1]

Joan Francesc Mira, lokalni znanstvenik, je pojasnio natpis kao potvrdu kako se ne mora biti protestant ili stranac kako bi se bilo u mogućnosti zasnovati temelje dobre trgovine. Također, natpis je označavao jedinstvo etike i ekonomije.

Ostali dijelovi kompleksa su:

  • Toranj
  • Dvorana morskog savjeta
  • Dvorište s nasadom naranči
  • Plan građevine
    Plan građevine
  • Renesansni kat Morskog savjeta
    Renesansni kat Morskog savjeta
  • Gargojli s fasade
    Gargojli s fasade
  • Grb kraljevstva Valencije
    Grb kraljevstva Valencije
  • Glavni ulaz iznutra
    Glavni ulaz iznutra

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Llotja de la Seda
  1. ↑ Prijevod bi bio: Ja sam slavna kuća izgrađena u petnaest godina. Probaj i vidi, sugrađanine, kako je pregovaranje tako dobra stvar kada ne postoji laž u govoru, kad se zaklinje na bližnjega, a ne prevariti ga, kad se ne posuditi novac uz kamate koje su za njegovu uporabu. Trgovac koji djeluje na ovaj način bit će sretan u izobilju, a na kraju će uživati vječni život.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]


v • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (43)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Córdobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Paseo del Prado i Buen Retiro, krajolik umjetnosti i znanosti (2021.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Córdobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Llotja_de_la_Seda&oldid=6950677"