Doñana

Koordinate: 37°00′00″N 6°30′00″W / 37.00000°N 6.50000°W / 37.00000; -6.50000
Izvor: Wikipedija
Nacionalni park Doñana
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Wetlands in Donana.jpg
Flag of Spain.svg Španjolska
Godina uvrštenja1994. (18. zasjedanje) prošireno 2005.
VrstaPrirodno dobro
Mjerilovii, ix, x
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:685
Koordinate37°00′00″N 6°30′00″W / 37.00000°N 6.50000°W / 37.00000; -6.50000
Nacionalni park Doñana na karti Španjolska
Nacionalni park Doñana
Nacionalni park Doñana
Lokacija NP Doñana u Španjolskoj

Nacionalni park Doñana (španjolski: Parque Nacional de Doñana) poznat i kao Coto de Doñana je nacionalni park i životinjski rezervat u jugoistočnoj Španjolskoj, u pokrajinama Huelva and Seville, španjolske autonomne zajednice Andaluzija. Prostire se na preko 543 km² močvarnog tla, plitkih potoka i pješčanih dina područja delte rijeke Guadalquivir u Atlantski ocean.

Park je ime dobio po šumi Doñana koja opet ime duguje vojvotkinji Medina Sidonia, Doña Ana de Silva y Mendoza, iz 16. stoljeća.[1]

Ptice u parku Doñana

Povijest[uredi | uredi kôd]

God. 1963. WWF je osnivao životinjski rezervat otkupivši dio područja Doñana od španjolske vlade koja je planirala isušiti močvaru i organizirati deltu rijeke Guadalqivir za navodnjavanje velikog poljoprovrednog područja i proširenje turističke obale. God. 1989. ipak je osnovan Nacionalni park Doñana pod upravom oblasne vlade, koji je fizički spojen s parkom prirode Camargue.

Nacionalni park Doñana je 1994. godine upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi kao rezervat biosfere koji je prepoznala i Ramsarska konvencija o zaštiti močvarnih područja.

God. 1998. parku je zaprijetila velika opasnost od velikim prosipanjem metalnog otpada iz rezervoara rudnika Aznalcollar u rijeku Guadaliamar koja teče kroz park, ali je otpad skrenut rijekom Guadalquivir iz parka.

Bioraznolikost[uredi | uredi kôd]

Park ima bioraznolikost jedinstvenu u Europi s velikom raznolikošću ekosustava u kojem obitava veliki broj ptica selica, jelena damjaka, španjolskih crvenih jelena, divljih svinja, europskih jazavaca, egipatskih mungosa, i ugroženih vrsta kao što je španjolski kraljevski orao i iberijski ris, najugroženija europska mačka za koju je ovo područje postalo posljednje utočište.

Tijekom 19. stoljeća, pa sve do 1950-ih, na ovom području su lutala i krda arapskih deva koje su pobjegle iz ergele markiza de Molina koji ih je 1829. godine doveo kako bi ih koristio za prijevoz robe.[2]

Izvori[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Doñana.
  1. Povijest DoñanaInačica izvorne stranice arhivirana 15. srpnja 2011. (šp.)
  2. Abel Chapman i Walter John Buck, Unexplored Spain, 1910., New York: E. Arnold. str. 275–282.
  • Juan Antonio Fernández, Doñana, Spain's Wildlife Wilderness, Taplinger Publishing Company, New York, 1974., ISBN 0-8008-8324-1

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]