Prijeđi na sadržaj

Aranjuez

Koordinate: 40°02′N 3°36′W / 40.033°N 3.600°W / 40.033; -3.600
Izvor: Wikipedija
Aranjuez
Real Sitio y Villa de Aranjuez

Panorama grada s Kraljevskom palačom i Arenom
Država Španjolska
Autonomna zajednica Zajednica Madrida
PokrajinaLas Vegas

Vlast
 • GradonačelnikMaría José Martínez de la Fuente (2011.-2015.) (Parti Popularie)

Površina
 • Ukupna189.1 km²
Visina494 m
Koordinate40°02′N 3°36′W / 40.033°N 3.600°W / 40.033; -3.600

Stanovništvo (2009.)
 • Entitet54.055
(285.9 stanovnika/km²)

Vremenska zonaSrednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 • Ljeto (DST)Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj28300 i 28312
Stranicawww.aranjuez.es
Zemljovid

Položaj Aranjueza u Španjolskoj i autonomnoj zajednici Madrid

Aranjuez je grad koji se nalazi 48 km južno od Madrida, zajednica Madrida, na ušću rijeke Tagus u rijeku Jarama, 48 km od Toleda. Gradske četvrti su: Centro, Vergel, Olivas, Las Aves, Nuevo Aranjuez, Foso, Moreras i La Montaña.

Četvrti Aranjueza s povijesnim središtem u sredini

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Kraljevska palača u Aranjuezu

Aranjuez svoje ime, prema većini, duguje baskijskoj riječi "Arantza" u značenju glog, dok prema drugima ime potječe od latinskog naziva Ara Jovis ili Ara Iovia, što bi značilo Jupiterov oltar.

God. 1178., ovo područje je osvojio Vojni red sv. Jakova, a katolički vladari (supružnici Izabela I. Kastiljska i Ferdinand I. Aragonski) su ga u 16. stoljeću pretvorili u Kraljevsku rezidenciju. Izgradnjom palače za vrijeme Filipa II. postao je proljetnom rezidencijom španjolskih vladara. Ferdinand VI., španjolski kralj, je u 18. stoljeću potaknuo izgradnju grada uz palaču, u kojoj je do tada boravak bio dozvoljen samo kraljevskoj obitelji. God. 1808., upravo je ustanak u gradu Aranjuezu natjerao kralja Karla IV. da abdicira u korist svoga brata, Ferdinanda VII.

Željeznica je doprjela do Aranjueza 1851. godine, što je bila tek druga u Španjolskoj nakon trase Barcelona-Mataró (1848.).

God. 1939., skladatelj Joaquín Rodrigo je skladao Concierto de Aranjuez kojim je proslavio ovo mjesto širom svijeta.

Nakon upisa Kulturnog krajolika Aranjueza na UNESCO-ov popis svjetske baštine, turizam je u naglom porastu, a 2005. godine izgrađen je veliki kasino.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Glavna gospodarska grana grada je oduvijek bio turizam koji je samo od 2001. do 2004. godine porastao za 22%. U njegovoj plodnoj okolici uzgajaju se: pšenica, šparoge, jagode, vinova loza i dinje. Od insudtrije u gradu se nalaze tvornice deterđenata (Level Brothers), računala (Indra) i elektro materijala (Bosch), foto materijala (Agfa), farmacijskih proizvoda, boja i bijelila, te prerada šečera i ulja. Većinom su smještene uz željezničku postaju ili industrijski park "Gonzalo Chacón", na jugu grada.

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Aranjuez

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]