Hans Hollein

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Hans Hollein
Postmoderna arhitektura
Hans Hollein
Hans Hollein 1976. god.
Rođenje 30. ožujka 1934.
Beč, Austrija
Nacionalnost austrijsko
Vrsta umjetnosti arhitektura, dizajn
Praksa Akademie der bildenden Künste, Illinois Institute of Technology, Sveučilište Berkeley, Atelier Hollein
Poznata djela Haas-Haus
Museum für Moderne Kunst
Muzej Albertina u Beču
Nagrade Velika nagrada Austrije za arhitekturu (1983.), Pritzkerova nagrada (1985.), Red zasluga Federativne Republike Njemačke (1997.), Zlatna medalja zasluga Republike Austrije (2009.)
Portal o životopisima

Hans Hollein (Beč, 30. ožujka 1934.) je jedan od najvažnijih austrijskih modernih arhitekata i dizajnera[1]; dobitnik Pritzkerove nagrade za arhitekturu (1985.), poznat i kao jedan od prvih autora postmodernizma (postmoderna arhitektura).

Haas-Haus u Beču (1985.-90.)

Životopis[uredi VE | uredi]

Hans Hollein je rođen u obitelji rudarskih inženjera. Najprije je studirao arhitekturu na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču kod Clemensa Holzmeistera. Radio je u nekoliko agencija sa sjedištem u Sjedinjenim Državama i Švedskoj. Studij je nastavio u Chicagu, gdje je diplomirao 1959. god. na Illinois Institute of Technology, te magistrirao 1960. god. na Sveučilištu Berkeley u Kaliforniji.

Godine 1964. se vratio u Beč da pokrene vlastitu agenciju, Atelier Hollein. Bio je urednik časopisa BAU („izgradnja”) od 1964.-1970. god. Pored toga, radio je kao dopisnik domaćih i stranih novina. Prije međunarodne slave, Hans Hollein je bio gostujući profesor na mnogim školama, kao što su Sveučilište Washington u St. Louisu, Sveučilište Yale, Sveučilište Kalifornije (UCLA) i Ohio State University, Columbus. Također je bio i profesor dizajna i arhitekture na Umjetničkoj akademiji u Düsseldorfu.[2]

Na međunarodnoj sceni je prisutan od uređenja Muzeja Abteiberg u Mönchengladbachu (Njemačka) od 1972.-82. god. u kojemu je definirao svoj postmoderni stil gdje „arhitektura određuje psihičko i fizičko stanje”. Izvedbom zgrade Haas-Haus u Beču (1985.-1990.) potvrdio je svoje ideje i obogatio ih raskošnim detaljima[3].

Djela[uredi VE | uredi]

Museum für Moderne Kunst, Frankfurt am Main, Njemačka (1983.-1991.)

Hollein je u svom djelu „Sve je arhitektura” (Alles ist Architektur) još 1967. godine objasnio temelje svog djelovanja pri čemu „čovjek stvara umjetne uvjete, arhitektura određuje fizičko stanje”. Naime, on na arhitekturu ne gleda kroz materijalnost i strogo podupire teoriju da je život potaknut arhitekturom, a ne obrnuto. Zato on koristi sva područja vezana uz umjetnost, kao što su slikarstvo ili dizajn, što zbunjuje i ove discipline. On je zamislio tzv. "megalitski grad" kroz niz kolaža, te je obožavatelj izmjena svrhe, u umjetnosti kao i u arhitekturi. Njegova djela su obilježena izrazitim smislom za detalje i korištenje plemenitih materijala poput mramora ili bakra.

Wikicitati

„Arhitektura je kultna, to je vrijeme, simbol, znak, izraz lica.

Arhitektura je kontrola tjelesne topline - zaštitno kućište.

Arhitektura je definicija - specifikacija - prostor okruženja.

Arhitektura je uređenje psihičkog stanja”
(Hans Hollein, Alles ist Architektur, 1967.)

Kronolški popis važnijih djela[uredi VE | uredi]

Gradnja kolima, Zentrum für Kunst und Medientechnologie, Karlsruhe, Njemačka (2011.)
Sjediše Interbank-a, Lima, Peru (2000.)

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Hans Hollein
  1. "The 2006 Time 100", Time, 8. svibnja 2006. (engl.) Preuzeto 24. siječnja 2013.
  2. Hans Hollein (njem.) Preuzeto 16. svibnja 2013.
  3. Francis Rambert, Hans Hollein (fr.) Preuzeto 16. svibnja 2013.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]