Frank Gehry

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Frank O. Gehry
postmoderna arhitektura (dekonstruktivistička arhitektura)
high-tech arhitektura
Frank Gehry
Frank Gehry prima Nagradu Henry C. Turner 2007. god.
Rođenje 28. veljače 1929.
Toronto, Kanada
Nacionalnost kanadsko/američko (1947.)
Vrsta umjetnosti arhitektura, dizajn, kiparstvo
Praksa Gehry Partners, LLP
Utjecao Vlado Milunić
Utjecali Walter Gropius, Mies van der Rohe, Marcel Breuer
Poznata djela Kuća Gehry
Plešuća kuća
Muzej Guggenheim u Bilbau
Koncertna dvorana Walt Disney
Experience Music Project
Nagrade Zlatna medalja AIA
Pritzkerova nagrada (1989.)
Portal o životopisima

Frank Owen Gehry, rođen kao Ephraim Owen Goldberg (Toronto, Kanada, 28. veljače 1929.-) kanadsko-američki arhitekt, dobitnik Pritzkerove nagrade. Poznat je po zgradama s velikim oblinama, često prekrivenim sjajnim metalima, od kojih su mnoge su postale turističke atrakcije.

Muzej Guggenheim u Bilbau iz 1997. god. je najpoznatije djelo Franka Gehryja koje označava prekretnicu suvremene arhitekture, ali i Gehryjeve karijere jer je tek poslije ovog djela počeo dobivati velike projekte, nakon duge karijeri priznatih projekata „na papiru”.

Biografija[uredi VE | uredi]

Frank Gehry je rođen u Torontu, u roditelja koji su bili poljski Židovi[1]. Kao dijete bio je kreativan, a njegovu je kreativnost poticala baka Caplan s kojom je izrađivao razne predmete od komadića drveta[2]. Godine 1947. seli se u Kaliforniju gdje radi kao vozač kamiona.

Kuća Gehry, Santa Monica, Kalifornija (1971.-78.)

Godine 1951. završio je studij arhitekture na University of Southern California God. 1952. oženio je Anitu Snyder, koja mu je savjetovala da promijeni ime. Zajedno imaju dvije kćerke, a razveli su se 1966. god.

Od 1956. do 1957. godine studirao je urbanizam na „Graduate School of Design“ na Harvardskom sveučilištu. Potom je dvije godine radio u uredu Welton Becket & Associates u Los Angelesu (1957.-58.), a zatim kod arhitekta Victora Gruena. God. 1961. god. kod Andréa Remonda u Parizu.

Muzej dizajna Vitra, Weil am Rhein, Njemačka (1989.)

Godine 1962. osnovao je svoju tvrtku Frank O. Gehry Associates u Los Angelesu. Njegovi prvi projekti su bili trgovački centri i slična trgovačka zdanja. Tijekom 1970-ih ostvario je suradnju sa suvremenim umjetnicima iz Los Angelesa, koji su snažno utjecali na njegov stil. Prva građevina u njegovom eksperimentalnom stilu bila je njegova osobna kuća u Santa Monici 1979. godine, Kuća Gehry, koju je izgradio za svoju novu obitelj nakon druge ženidbe 1975. god. U njoj još uvijek živi sa svojom ženom, Panamkom Bertom Isabelom Aguilera, s kojom ima dva sina.

Muzej umjetnosti Frederick Weisman, Minneapolis, Minnesota (1993.)

Od 1967.-69. god. je bio gostujući predavač na Kalifornijskom sveučilištu, a 1972. je postao profesor-asistent na Sveučilištu južne Kalifornije, da bi 1974. god. je postao članom Američkog instituta arhitekata (AIA). Od 1979. god. se udružio s arhitektom Kruegerom, s kojim je osnovao ured Gehry & Krueger Inc. i postao je gostujući predavač na Harvardskom postdiplomskom studiju dizajna. Nakon uspjeha na Venecijanskom bienalu 1980., 1987. je postao članom Američke akademije umjetnosti, a 1988. god. profesorom na Sveučilištu Yale.

Plešuća kuća u Pragu (1992.-96.) je zajedničko djelo Gehryja i Vlade Milunića

God. 2006. Sydney Pollack, Gehryjev dugogodišnji prijatelj, snimio je dokumentarac „Skice Franka Gehryja” o životu slavnog arhitekta. U filmu su prikazane brojne Gehryjeve građevine, te intervjui s mnogim slavnim osobama kao što su: Bob Geldof, Dennis Hopper, Charles Jencks, Philip Johnson, Robert Rauschenberg, Edward Ruscha, Julian Schnabel i dr.

Danas uživa status „arhitektonske zvijezde”, premda sam Gehry odbija taj populistički pojam, i jedan je od najpoznatijih, ako ne najpoznatiji arhitekt na svijetu. Također uživa velik financijski uspjeh, usprkos činjenici da su njegovi projekti iznimno skupi i često su znali premašiti inicijalni proračun (poput Koncertne dvorane Walt Disney koja je koštala 174 milijuna $ više, što je dovelo do izvansudske pogodbe[3]).

Od 2011. god. je profesor na Sveučilištu južne Kalifornije (USC) i trenutno se u svijetu gradi više od 20 njegovih projekata.

Djela[uredi VE | uredi]

Od 1969.-73. god. Gehry je izradio seriju namještaja od valovitog kartona za pakiranje, otkrivši da ga presavijanje nekoliko puta u različitim pravcima čini jako dugotrajnim[4]. Ovaj namještaj, koji je on nazvao Easy Edges („Laki rubovi”), je donekle bio zaslužan za njegovu slavu koju je stekao kao arhitekt 1970-ih. U to vrijeme je eksperimentirajući na svojoj kući (Kuća Gehry) s „jeftinim materijalima” poput žice, šperploča i valovitih limova oblikovao svoj dekonstruktivistički stil oblikovanja arhitektonskih konstrukcija u neobičnim kiparskim formama.

Naposlijetku je Gehry prešao na kombinaciju snažnih zavojitih formi s masivinim dekonstruktivističkim volumenima. Takve građevine izgledaju kao da eksplodiraju, tope se ili daju utisak izobličenosti[5]. Njegove, obično velike građevine od betona i čelika su oblikovane s posebnom pozornošću na kretanje ljudi kroz nju i kulturni kontekst njezina smještaja.

Kronološki popis značajnijih djela[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Frank Gehry
  1. http://isurvived.org/InTheNews/JewishMuseum-Poland.html
  2. http://www.salon.com/people/bc/1999/10/05/gehry/index.html
  3. Patricia Mackay i Richard Pilbrow, Walt Disney Concert Hall: The Backstage Story, Entertainment Technology Press, 2003., Cambridge ISBN 1-904031-23-4
  4. Wiggle' chair by Frank Gehry, 1969 - 1972 (engl.) Preuzeto 16. siječnja 2013.
  5. Kratka biografija (engl.) Preuzeto 16. siječnja 2013.